DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 33 <-- 33 --> PDF |
_ 79 — voze svake godine iz Rusije na hiljade jasikovih trupaca za taj posao. Osim toga upotrebljava se jasikovina za tkanje asura od onoga doba, od kako je u mnogim predjelima nestalo lipovine. Ove se asure uzimaju za prenos soli, koja se u rudnicima Permske gubernije vadi. Osim ovakovih uporaba, u kojima drvo ostaje neproraienjeno u svojoj teksturi, ima jasika uporabu i uz kemijske priprave. Fabrikacija celuloze razširena je u Rusiji u veliko. Jasika se pali i radi pepeljike, koju Rusi zovu „šadrik" a upotrebljava se za bieljenje i bojadisanje štofava, za učinjanje kože itd. Suhom destilacijom vadi se iz jasike sirćetna kiselina (acidum aceticum) i jedna vrsta esencije, koja služi u istu svrhu, kao i ona, Sto se dobiva iz brezovine. ; Kao drvo za´gorivo ima jasikovina jednaku vriednost s omorikom a u nekim gubernijima i bolju. Kora od jasike uradjena kao i ona od breze daje mnogo mirisnije, gušće i svjetlije ulje, nego što je ono od brezovine. Pepeo od jasikove kore veoma se cieni u fabrikaciji stakla i za bieljenje tkanja. Kora od mlade jasike služi za učinjanje finih kožica; a upotrebljava se u bojadisarstvu i Ijekarstvu. Žilje se uzima za obručeve na sitno posudje. Na posljedku za lišće bilježim, da se zeleno obrano i osušeno upotrebljava u veliko kao krma (pića) za stoku. Eto, na što se sve upotrebljava „sirota" jasika u Rusiji, dok kod nas bježi svatko od nje i onda, kad mu .se za gorivo dade. Da li je rusko pođnebje uzrok, te je ona tamo prikladna za toUke svrhe, ja ne znam, no svakako bilo bi vriedno izpitati njezinu narav i kod nas pa vidjeti, bi li se dala koristnije upotrebiti u našoj zemlji, gdje je takodjer svijda manje više ima. To me je i pobudilo na to, da sam ovo pri bilježio ovdje. * * * Velika vojvodina B´inska izniela je na izložbu takodjer više lovačkih predmeta, naime koža s razne zvjeradi, nadjevenih ptica i drugih životinja. Spominjem jednoga vuka, koji je za života mnogo jada zadavao onoj okolini, gdje je živio. Ova zvier, čiju kožu sviet na izložbi kao neko čudovište promatraše, prožderala je za svoga života desetak djece, radi česa je vlast razpisala na glavu ove zlokobne hale nagradu od 10.000 franaka, na što se i najodaljeniji lovci podigoše, dok joj glave ne dodjoše. Od drveta bijaše izmedju ostaloga izloženo i prenosnih kuda, gotovih die lova od sgrada kao ono, što je Norvežka izložila. Finska je zemlja veoma bogata na šumi. Odluda se izvozi u inozemstvo prosječno oko 274.000 standarda.* * Echo Por. 1888. |