DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 82 —


šumann. Državi pripada 932.000 ha, a ta površina šuma ide poglavito na Ugarsku,
podjedno i Slavoniju, te na Galiciju. U Cislitaviji posjeduje država jedva T"/«
šumskoga tla, Dalmacija, Istra Kranjska i južni Tirol razmjerno su premalo
šumom obrašteni.


Površina šume li Njemačkoj računa se okruglim brojem 13"´,000.000 ha.
Godišnja produkcija drva iznosi 1,870.000 kub. stopa; odatle je brutto-dohodak
400 milijuna maraka, a čisti dohodak 240 mil. Od izdataka ide le^/o na kulturne
svrhe i gradjenje putova, 327o na dobavu drva a 4:2% na upravu.


Žalostno je stanje šumarstva u Turskoj. Albanezi n. pr. su svoje šume
malo ne posjekli posvema; u Euraeliji ima još prostranih šuma, osobito hrastovih,
bukovih, cipresa, morskog bora i kestena. Tuj vodi pučanstvo na pašu
svoje koze na sva zemljišta, koja niesu plugom i motikom obradjena, a sve to
na štetu šumS. Tim šumam doći će doskora fias propasti. ;er i gradnja željeznici,
u tim krajevima brzo napreduje.


Slabo je šumom nadarena Bugarska, izuzmemo li Balkan, gdje ima većih
premda ne gojenih bukovih šuma, I tu je posvemašna paša uzrok zatoru šuma.
Bogata je hrastovima i bukvama Srbija; a da se te šume valjano njeguju,


uzrok je tomu, što se ondje krmad u velike žiri.


U Rumunjskoj je Dobruča posve bez šume. Po Podunavju ima jedva
samo mjestimice riedkih hrastika. JSTo u Karpatima ima još krasnih bukovih
šuma, a izmjenice nalaze se i maleni odjeli hrastika, omorika i jelika.


Kao što u Srbiji i Bugarskoj, tako je i u Rumunjskoj u današnjim okolnostima
nemoguće opet pošumiti tlo sbog prekomjernoga prava paše, koje
tuj vlada.


Od ukupne površine Italije ide 12% na šume. Vještaci tvrde, da u njoj
ima u istinu tek 1,500.000 ha šume i to u krajevima Apeuina i u savojskim
Alpama. Jedina je Sardinija bogata šumom, poglavito hrastovinom, i to 20yo
ukupne površine,


U Francuzkoj možemo uzeti, da šume u okruglom broju iznašaju 9,000.OCOha.;
odatle pripada državi 900.000 a obćinam 2,000.000 ha.


Holandija nema šume, pa ako je statistika ipak zabilježila T"/,,, to si moramo
misliti, da su to pojedine grupe stabala pokraj putova i kanala, ili mali
gajevi kao n. pr. u blizini Arnheima i Haaga. Goje se tuj bukve, topole, jaseni,
vrbe, a na visokim nasipima i bresti.


Po granici južne Belgije proteže se stara i znamenita šuma Ardenska;
po tom su provincije Braband i Flandrija najgušće šumom obraštene. Državne
šume, koje zapremaju od prilike 30.000 ha, pod nadzorom su šumske oblasti,
kojoj je dužnost paziti i na obćinske šume od kojih 120.000 ha.


U Švicarskoj ne čuvaju se i ne njeguju šume jednako u svim kantonima.
Glavna je vrst drveća jela, koja uspieva i na visini od 1200 m., te veoma
liepe šume sačinjava, dočim ariš s bukvom dolazi i na visini od 900m.,Riedki
su tuj hrastovi i orasi. Još su rjedji kesteni, a tih nema nikad u većoj visini
od 250 metara." ´ ´ ´ "" * ^ .....