DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 88 — Špaujolska je osim Englezke jedina zapaduo-europska država , u kojoj ueina ni najmanje brige za čuvanje šumS,. U Španjolskoj ima još za sada šume do 3,000.00a ba; te je poglaviti uzrok, što su se sačuvale taj, jer su nepristupne. Kroz cieli srednji viek pa do početka našega stoljeća mogli su po zakonu plemići i samostani puštati svoja stada svuda po šumi. Najviše uspieva tuj hrast l)lutnjak; pored njega nalazi se i vazda zeleni hrast (Quercus Ilex L.), a na obalama primorski bor. (Pinus Pinaster Sol.) U Sierri de las Alpujarras, na jugu Granade, nalaze se još Pinus pyrenaica i Pinus halepensis. Portugalska je još siromašnija šumom od Španjolske, a sada se nastoji, da se i ono malo šume, što je ima, valjano goji i čuva. 1 u Danskoj, koja je šumom najsiromašnija kontinentalna država u Europi, nastoji se u novije doba, da se i u toj grani što uspiešna i valjana uradi. Nekoč bijaše Danska puna hrastovine, a sad je imade samo na otocima Falsteru i Laalandu. Mjesto hrasta pojavljuje se djelomice bukva. Goji se topola, bor i druge vrsti crnogorice. 0 velikoj Britaniji imamo ovakove podatke: ukupna površina u ha, računajući i poriečja: šumište: Englezka 13,038.960 530.306 ha Wales 1,888.729 50.729 „ Škotska 7,798.452 292.996 „ Irska , . . 8,327.930 130.070 „ 31,054.071 1,004.101 „ Euglezka je od svih europejskih država najviše harala šume, pa se i danas za nje vrlo malo brine. Potrebu drva namiruje joj malo ne podpunoma inozemstvo i to u vrieđnosti od 380 milijuna maraka. Današnje državne šume jesu: Windsorski park sa 6000 ha., za tim Deau Forest u Gloucestershire s 9000 ha., nova šuma u Hampshire s 30.000 ha, Parkhurst na otoku Wightu s 500 ha.; ukupno iznose državne šume 50.000 ha. Slično je i u Irskoj. Hrast i bukva su najobičnije vrsti drveća. Jasen, breza, kesten, brest i lipa dolaze samo mjestimice umetnute. Više se pazi na gojitbu šumS, u Škotskoj. Veće šume pripadaju plemenitim veleposjednikom. II. Šume u Aziji. Najprije da rečemo koju o azijatskim šumama Rusije u Sibiriji. No tuj ne može biti govora ni o točnoj izmjeri ni o točnoj procieni, jer šume nisu još svuda iztražene. Najbolje poznavaju Rusi bhžnji to jest zapadni dio Sibirije. Tuj — veli se — imade šumš, do 81 miliona ha.; no mi možemo mirne duše taj broj razpoloviti, te polovicu držati pravom šumom a polovicu šikarjem, ledinom, i t. d. Najgušće su šume u blizini Tobolska, Tomska i Jekaterinburga. Glavne su vrsti drveća omorike, ariži, cipresi i breze i to na sjeverno od velikih stepa i močvarnih ravnina. Na potonjih nalazimo vrbe, jalše i topole, koji davaju gorivo tamošnjemu pučanstvu. Hrastova nema ondje, kako |