DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 84 — nam to iztraživači i dotični putnici tvrde. U gospodarskom pogledu imadu sibirske šume još danas slabu vrieđnost. I statistički službeni podatci od god. 1884. nam pokazuju, da je bio čisti dohodak tih šuma jedva 70.840 maraka. Južnoiztočna Sibirija siromašna je drvom, kao što u obće ciela južnoiztočna Azija. U sredini Male Azije nalazimo mjestimice na okupu zakržljave hrastove i omorikove šume; ovdje leži okružje Angora, gdje se u velike goje angorske koze. Veličanstven nekoč i gusto šumom obrašteni Libanon ima danas jedva osamljeno stabalje i čbunje od bukavž,, riedko obraštene te malene borove i cedrove porastline. Toj žalostnoj okolnosti uzrokom je timarenje koza. U Palestini nalazimo još krasnu cedrovu šumu, koju i tamošnje pučanstvo budno čuva. Spomenut ćemo još i krivi hrast (Quercus Aegilops Poli). Ista sudbina, koja je stigla Libanon u Siriji, poharala je i otok Cypar. Englezka je vlast štitila ono malo ostanaka, koji .*u ostali o 1 nerazborite turske vlade. U okolicama, koje su poradi močvara štetne zdravlju, njeguje u velike vlada englezka australsko gumadrvo (Gummibaum), od kojega se na stotine hiljada biljka nasadjuje. Od starih šumskih drveda uspieva još tuj bor od Aleppa (Pinus halepensis Mili.), mjestimice i cjpresa (Cypressus fastigiata I). C.) pak još neka vrst hrasta, koji samo na tom otoku nalazimo (Quercus alnifolia). Arabija, Mezopotamija, Beliidžistan i Afganistan nemaju šume. usto tako Perzija, izuzam samo okoliš oko kaspijskoga jezera. Chiva je stepa, a i Buhara, premda je nekoč divno ošuraljena bila. U Tibetu i Tartariji vlada ne samo oskudica sumS, nego i drvlja u obće. U Mandžurskoj usuprot ima pi´ostranili šuma, osobito crnngorice. Na iziočnoj obali uspieva hrast na bregovima, a u nizinah nalazimo javore, dudove i razne vrsti vrba. Na Koreji nalazi se listača u izobilju, no pošto je taj kraj tek nedavno iztražen. ne može se označiti ni obseg ni vrieđnost tih šuma. I 0 šumama carstva kitajskoga slabo šta znademo, osobilo o sjevernom dielu. Srednji i južni dio svaku ko je slabo šumom obrašten, a mnogobrojno pučanstvo bavi se ponajvi.še poljodjelstvom. No jugo-zapadne provincije imadu velikih šuma, u kojima raste ebanovina, santalovina, kamfarovina, lojeno drvo (Stiliingia sebifera), dudovi imenito papirnasti (Broussonetia papjrifera), lakdrvo i cjprese. Dobro su šumom obrašteni otoci Formosa i Hal-nan. U Formosi uspievaju liepe šume od kamfarovine, te taj otok pored Japana u trgovini kam farom mnogo važi. Malo šta znademo o šumama u Siamu, Cochinchini i Anamu. Spominjemo samo, da je Siam poslao na izložbu u Edinburgh 500 primjeraka drva, od kojih nam je spomenuti osobito teakovinu, santalovinu, ebanovinu i orlovo drvo (Aquilaria agallocha). Preostaje nam još Indija, na koju ćemo u našoj ovoj razpravici pobliže osvrnuti. Službeni nam podatci dokazuju, da je u Indiji 870.000 četvornih |