DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 87. — No žalostno je i pogibeljno za te šume, što ih česti požari tamane. Vruće podnebje još više podupire te požare, pače i arapski nomadi pustoše nemiloNajvećom se brigom njeguju hrastovi plutnjaci, jer davaju najbolji dobitak. 0 Tunisu se mnogo govorilo, da je bogat šumom. Putnici, koji su ga, pred 100 godina posjetili, pripoviedahu o velikim šumam, koje da se najviše sastoje od alepskoga bora, od kojega da se pravi katran i smola. No danas je Tunis skoro bez šume. I u bližnjem Tripolisu slično su ovako propale šume. Isto vriedi i za Egipat, libijsku pustaru i Saharu. Sudan ima malo drvećž,, kao baobab, tamarindu, sikomoru, smokvenicu, uljiku, i nekoje bodljikaste akacije. Abesinija ima još u svojim gorama šume, ali nam je slabo šta poznato, dokle se sve protežu i kakve jesu. Isto tako znamo malo o šumama u iztočnom đielu Afrike. Čini se, da na iztoku i to na posjedu njemačkoga iztočno-afrikanskoga družtva ima dosta šuma oko obala, no osim ovih težko da će biti drugih. Sjeverno odatle u zemlji Somali bit će ih još manje. Stanley i suputnici njegovi pričaju samo o šumama blizu obala; no oni i nisu putovali u unutarnje krajeve, nego su se tek riekž,držali. Mi dakle ne možemo od njih saznati ništa o bogatstvu šuma u Kongu i u ostalim krajevima istočne Afrike. Diljem ciele zapadne afrikanske obale protežu se šume neprekidno, samo nam nije moguće kazati, kako daleko sižu u nutrinju zemlje. U tim šumama nalazi se drvo karabal (Baphia nitida), afrikanska mahagonyevina, i t. d. a to je drveće dalo povoda živahnoj trgovini. Važna je još uljika, koja pođaje glavni proizvod tamošnjoj trgovini: palmino ulje. Ostali proizvodi šuma jesu kaučuk, kopal i cola orasi; vriednost ovih počima se sve to više uvidjavati. Na izložbi u Eđinbourghu izložile su Sierra Leone i Gambija mnogo primjeraka drveća, koja su više zanimali tesare nego li stolare. U južnoj Africi ima šuma samo uz morski žal kod Natala i na iztočnoj naselbini glavine. U nekojim krajevima nadje se okolica pokritih grmljem, ali je ponajviše zemlja bez šume. Malene šume davaju tuj vriedno i koristno drveće. Spomenut ćemo žuto drvo (Podocarpus elongatus), Pteroxylon utile, Olealaurifolia, Vepris lanceolata, smrdljikovinu i drvo mangrova (Rhizophora). Spomenute prve četiri vrsti drveća sliče svojom teksturom i bojom mnogo orahovini. Naselbina na glavini posjeduje samo jednu veliku šumu, koja se u duljini 150 km. proteže medju zaljevom Tafelom i Algrom nu obali Knysna. Osim toga ima još manjih šuma, i to razštrkanih po iztoenoj obali naselbine, koje su malo ne posvema imovina države/ U zadnje doba stradala je ta naselbina mnogo i poradi poplava i suše. Sam zakon morao je zaštititi preostale šume i naložiti, da se opustošeni krajevi opet pošume. Država je dielila nagrade za pošumljivanje i postavila posebne čuvare za šume, koji su imali u posebnim biljevištima uzgajati raznovrstne šumske biljke, a ove pak su se dielile uz veoma nizku cienu privatnim posjednikom u svrhu gojenja šumi. Najveće takovo biljevište nalazi se u Tokai-u blizu Kapstadta. Zadnjih godina bilo je u toili |