DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 88 —
biljevištu preko 120.000 raznih biljka, medju ostalim 12.500 kom. casnarini, i


20.000 kom. modroga gumma drva i 10.000 kom. primor. bora i t. d.
Naselbina na Kapu ne izvaža drva, pače ga mora uvažati. Kakova je
bila produkcija drva u onim krajevima još pred malo vremena, vidjamo po tom,
što su se norvežke platnice mogle liupiti ii Kapstadtu za nižu cienu, nego drvo
iz vlastite zemlje.


Krasne bijahu nekoč šume i a otoku Mauriciju, te su sizale do samoga
mora. No one su poharane s toga, da se uzmogne saditi sladorovac. Malo im
još ima ostanaka, a danas se uvaža drva na otok godimice više, nego za pol
milijuna maraka. U novije doba pofela je vlada pošumljivati više ležeće predjele
s modrim gumma drvom. Najvažnija vrst drva na otoku je ebanovina, koja
raste do znatne visine; uza to je zaamenit benzoin (Croton, Benzoe).


Prašume otoka Rodriguez i sv. Helene uništene su posvema vatrom,
grabežom i timarenjem koza.


Madagaskar otok brojio se JB prije medju krajeve, koji su najkrasnije
šume imali. Samo na iztoku i na sjeveru je podnebje dosta vlažno; tako mogu
ovdje uspievali daleko prostiruće se šume. Na jugu i na zapadu porasle su
tek obale šumom, u nutrini Madagaskara pak u gorama ima ili vrlo malo,
ili skoro baš nikakve šume. (Svršit de se.)


LIST^K:.


Oružtvene viesti.


Sjednica upravljajućeg odbcra šumarskoga drtižtva obdržavana je dne


11. siefinja t. g. u družtvenih prostori jah pod predsjedaijjem p. n. g, M. Vrbanida,
jer je bio predsjednik g. M. Durst zaj riečen, te ti prisutnosti gg. ođborskih članova:
J. Ettingera, R. Pischbacha, H. Grundi, P. Ž. Kesterčanka, I. Kolara i A, Soretida
Najprije bude zapisnik posljedne odbortke sjednice od 9. studenoga pr. god, bez primjetbe
ovjerovljen.
Nakon pretresivanja programa za bududu glavnu skupštinu, koja se ima tekuće
godine obdržavati u Petrinji, ter nakon viee´anja vize administrativnih predmeta, pređuzeto
bje skontrovanje družtvene blagajno po odbornicima Pischbachu i Kolaru, pa je stanje
blagajne prama računarskim izpravam lodpuno u redu pronadjeno


Zatim bude sjednica upravljaj ude; j odbora zaključena.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


„Dio Bftume und Strftuoher ces Walde8´´ in botaniseher und forstwirth8chaftlicher
Beziehung, geschilđert von Gista v Hempe l ord. 6. Prof. der forstlichen
Prođuctionslehre an der k. n. k. Hoc isehule filr Bodenkultur in Wien. und Kar i
Williel m Dr. Phl. ausserordentlicher Prof, der Natiirgesohichle der PoretgewSchfc an
der k. u. k. Hochschulc tur Bodenkultir in Wicn,