DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 88 —
biljevištu preko 120.000 raznih biljka, medju ostalim 12.500 kom. casnarini, i


20.000 kom. modroga gumma drva i 10.000 kom. primor. bora i t. d.
Naselbina na Kapu ne izvaža drva, pače ga mora uvažati. Kakova je
bila produkcija drva u onim krajevima još pred malo vremena, vidjamo po tom,
što su se norvežke platnice mogle liupiti ii Kapstadtu za nižu cienu, nego drvo
iz vlastite zemlje.


Krasne bijahu nekoč šume i a otoku Mauriciju, te su sizale do samoga
mora. No one su poharane s toga, da se uzmogne saditi sladorovac. Malo im
još ima ostanaka, a danas se uvaža drva na otok godimice više, nego za pol
milijuna maraka. U novije doba pofela je vlada pošumljivati više ležeće predjele
s modrim gumma drvom. Najvažnija vrst drva na otoku je ebanovina, koja
raste do znatne visine; uza to je zaamenit benzoin (Croton, Benzoe).


Prašume otoka Rodriguez i sv. Helene uništene su posvema vatrom,
grabežom i timarenjem koza.


Madagaskar otok brojio se JB prije medju krajeve, koji su najkrasnije
šume imali. Samo na iztoku i na sjeveru je podnebje dosta vlažno; tako mogu
ovdje uspievali daleko prostiruće se šume. Na jugu i na zapadu porasle su
tek obale šumom, u nutrini Madagaskara pak u gorama ima ili vrlo malo,
ili skoro baš nikakve šume. (Svršit de se.)


LIST^K:.


Oružtvene viesti.


Sjednica upravljajućeg odbcra šumarskoga drtižtva obdržavana je dne


11. siefinja t. g. u družtvenih prostori jah pod predsjedaijjem p. n. g, M. Vrbanida,
jer je bio predsjednik g. M. Durst zaj riečen, te ti prisutnosti gg. ođborskih članova:
J. Ettingera, R. Pischbacha, H. Grundi, P. Ž. Kesterčanka, I. Kolara i A, Soretida
Najprije bude zapisnik posljedne odbortke sjednice od 9. studenoga pr. god, bez primjetbe
ovjerovljen.
Nakon pretresivanja programa za bududu glavnu skupštinu, koja se ima tekuće
godine obdržavati u Petrinji, ter nakon viee´anja vize administrativnih predmeta, pređuzeto
bje skontrovanje družtvene blagajno po odbornicima Pischbachu i Kolaru, pa je stanje
blagajne prama računarskim izpravam lodpuno u redu pronadjeno


Zatim bude sjednica upravljaj ude; j odbora zaključena.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


„Dio Bftume und Strftuoher ces Walde8´´ in botaniseher und forstwirth8chaftlicher
Beziehung, geschilđert von Gista v Hempe l ord. 6. Prof. der forstlichen
Prođuctionslehre an der k. n. k. Hoc isehule filr Bodenkultur in Wien. und Kar i
Williel m Dr. Phl. ausserordentlicher Prof, der Natiirgesohichle der PoretgewSchfc an
der k. u. k. Hochschulc tur Bodenkultir in Wicn,




ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 89 ~


Ovo je naslov djelu, od kojega su do sada nakladom pozuate beSke knjižare E.
Holzela izašla prva dva svezka. Pisac, professor G. HeKipel, začastni član našega
šumarskoga družtva, osvoji si svojimi sumarskokujiževnitni radnjami već odavna Sastno
mjesto medju šuniarskimi prvaci austro-ugarske monarkije, uu i ime mladjega rau druga,
Dr. Karla Wilhelraa, isto je tako odlično medju botatiiSari kao i šumari.


Oglas izdanja spomenutog djela pozdravljen bje sa sviju strana radostno, a
osobitom se zvjeđljivošću izSekivalo izdanje prvoga svezka. Sva ta izčekivanja ipak
daleko su nadkriljena samim izdanjem djela, koje je uz obilni sadržaj ukrašeno jošte i
prekrasnim! slikami bečkog slikara W. Liepolda, koji je već od dulje vremena pod
osobnim naputkom spisatelja izradjivao mnogobrojne naravi odgovarajuće, bojadisane
Hlike ponajglavnijib nasilv sredujo-europejskib vrsti šumskog drveća i grmlja.


Slike su te divno i točno izradjene , takovih do sada u obće ni jedno
liotaničko djelo u sličnoj opremi i naravnoj spodobi imalo nije. Sam sadržaj pak uz
strogo znanstveno stanovište ipak je pisan toli naravnim i laganim stilom, da je i
manje botanički naobraženim slojevom ne samo shvatljiv nego i zanimiv,


Prama izdanomu programu obsizat će čitavo to djelo 20 velikih svezaka. Ciena
svakoga svezka udarena je na 1 for. 50 novč. Svaki de svezak imati tiskam sadržaj
od tri tiskovna arka u velikoj osmini, a uz to kao prilog i po tri velike bojadisane
slike, (^itavo djelo pak imat će uz 60 velikih originalnih bojadisanih tabla, još i uz
više manjih diljem sadržaja umetnutih, do 120 ovećih crnoslika. Oprema djela u
svakom je pogledu ukusna i fina, pravi ures svake knjižnice.


Djelo će sadržavati opis sveukupnog srednjo europejskog šumskog drveća i grmlja
s osobitim obzirom na njihovu razprostranjenost i važnost po uzgoj suma, njihov ođpor
proti raznim štetnim uticajim, njihovu korist, kao i gospodarsku važnost. Sadržaj
bit će pri tom u najširein smislu tumačen zornom predstavom. Ne će to biti skup težko
shvatljivih Članaka, kao ni knjiga slika s nedostatnim sadržajem, već izcrpljeno, nu
ipak lako shvatljivim načinom pisano znanstveno djelo s naravi odgovarajudimi i
umjetničko izradjenimi bojadisanimi slikami.


U kratko rekuć, djelo nam to imade pružati pođpunu i živu sliku svih objekta
šumarske njege. Svrha mu je pak doprinieti svoju, da se toli važno poznavanje šumskog
drveća čim više u obćinstvu razširi. Ono je namienjeno koli muževom „zelene struke",
toli i onoj mladeži, koja se liepom tom zvanju tek posvetiti kani, ali i onim starijim,
koji su voljni usavršivati se u struci. Isto tako imat ce ono služiti i samim šumoposjednikom,
kojim je osobito do toga stalo, da čim bolje poznaju narav šume i šumskoga
gospodarstva, a dobro će doći i zastupnikom inih struka, kojih su interesi u svezi
s onimi šumarstva, kao i svim prijateljem zelene grane u obće, u kojih je smisao za
krasotom šume probudila želju nauke, predmeta tog njihovog milenja.


Spomenuta do sada izašla prva dva svezka rečenoga djela imaju sliedeći
sadržaj: Predgovor ; zatim sliedi opis stabla kao takovog i u pojedinih mu dielovih t j .
korienu. deblu, krošnji, drvu i kori. Iza ovoga dolazi opis uvjeta života stabalju, uz
opis hrane, što ga drveće dobiva iz zemlje i zraka, zatim upliv svjetla, vode i topline
na propast, te razdioba drveća polag listača i četinjača, pa napokon opis poras´lina i
šume u pojedinih formah.


U drugom, sada sliedećem napoaebnom dielu pak opisuju nam se prije svega
obilježja četinjastog drveća u obće, zatim sliede poglavja o cvietu, plodu, sjemenu,
njegovom klijanju i daljnjem razvoju, o lišću, puplju i izbojih, na što aliedi opis samoga
drva i sastava mu obzirom na stojbinu, prirast, uporabivost i sigurnost produkcije, kao
i važnost po šumarstvo u obće´.


Završujuči tim obćenito o četinjacah, prelaze pisci na sistematiku i opis roda
abietinae-a, a u prvom redu na opis tankovito ,jole (^Picea eseclsa Link).