DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 92 — dobljena gradjevna drva i zbilja u svoju kudjiu porabu upotrebljuje, pošto može dožioe nz veliku cienu u Vukovaru prodati, ako ga u tom koja kontrolna postaja ne zateče. Tim završujem ove ređke s vrudom željom, da štovani gospodin pisac u bndude kod sastavljanja svojih „Pisama" bude bolje imformiran o vjerodostojnosti kojeg dogodjaja, jer „ovako lakoumno i nepromišljeno bačene na papir pripoviedke ne de nikada biti na boljak i procvat naše mile šumarske struke´ ! A—a. Ubila ga troka. Ne znam, kako je drugdje, nu kod nas je zločest običaj, da seljaci sa stojećih stabala odsiecaju vršike, sasiecaju grane, da si nabave drva za ogrjev. Oni se penju vrlo visoko na stabla, pak jim je život ne malo uviek u pogibelji. Razumije se, da takav individuum nikada dosta oprezan biti ne može. Tako je neki Maršić iz Crnog potoka nedavno popeo se na hrast u reviru Bratljevcu II. odsjek, da ga sasieče radi goriva. U visini od 7 metara odsiekao je froku, koja je 18 cm. promjera imala a oko 4— 5 metara dugačka bila. Jedva ju je odsiekao, ved je i nasjeo. Troka bo se padajudi dole nekako izkrenula i posve nenaravno počela padati, te je nesretnika zakvačila, dole ga povukla, na. njega pala i na mjestu ga ubila. Ovakovih slučajeva češde se čuti može, pa se iskreno mora sažaljivati običaj iiaših seljaka na stabla se penjati, koji često tako žalostnimi posljedicami uroditi znade. I. St. ; Hajka u Migalpveih. Kako je imovna obdina brodska kioz tri, četiri godine zvjerad strihninom tamanila, mislili smo, da je nje posvema nestalo. No najednoč bilo se u reviru Migaloveib kod Broda mnogo kurjaka pojavilo. To je dalo povoda, te je Trnjanačka šumarija s Oi-iovačkom šumarijom gradiške imovne obdine, inicijativom kr. kotarske oblasti u Brodu, 14. studenoga o. g. hajku priredila. U toj osobito zauimivoj hajci palo je 7 kurjakž i 4 lisice. Način, kojim se hajka izvadjala, priobdit demo drugi put, kad se naime bude i opet hajka na grabežljivu zvjerad u tom reviru obdržavala. I. St. Jesenske šljuke. Kako se na tržištu u Zagrebu ove jeseni opaziti moglo, bilo je prilično mnogo šljuka na prodaju doneseno i te su bile vedinom s lovišta velikogoričkog, a zadnje dodjoše još 25. studenoga pr. god. na prodaju. Ciena jedne šljuke bijaše 1 for. 20 novč., pa tako jagma za njima baš nije bila velika, jer su bile preskupe. Kakvi su uspjeh lovci na drugim lovištima s ovim sportom imali, ne možemo žalibože registrirati, jer izvješća od lovaca od nikud ne dobismo, što bi valjalo, da se znade, u kojih se predjelih prolet šljuka najbolje pokazao, što bi i svakog lovca zanimati moglo. Zečeva i srna prema prošloj godini bijaše dosad na trgu u Zagrebu još malo za vidjeti. Kako se love lisice u jazbiniP Kad je lisica u jazbini, uzmi slame ili siena te nfuri nešto toga u jazbinu tako, da je rupa s tim dobro zatvorena. Kad se ovaj materijal zapali, počne tinjati, pošto nema posve oduška za gorenje, uslied čega se proizvadja mnogo dima! Ovaj dim ide sve više u đubljinu jame. dokle ga lisica ne osjeti. Čim je dim gušdi, guši on sve jače lisicu pa ona pohiti na površinu. Pošto je prema površini sve to jaci dim a rupa jo.š zatvorena tinjajudom slamom, to se lija do površine uguši. Na ovaj način nadjemo na površini jazbine mi´tvu lisicu bez velike muke. Ovako bi se dale loviti sve životinje, kje žive u jazbinama. I. S—k. Sućut psa. Bio sam u lovu jiolovicom mjeseca studenoga prošle godine te sam tom prilikom vidjeo liep primjer o ljubavi psa napi ama svojem drugu odnosno n»prama svojoj materi. Bilo je to u šumi Matijevici petrovar. imovne obdine. Nakon više pogona, štc smo ih pokušali, odinčismo učiniti taj dan još j«dan posljednji, te se uputih kudi. , - ; |