DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1890 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 93 — Štekću psi a ja stojim ua razkrSću putova i Sekaiu. NeSto kroz cestu šušti, si ja fiekam znatiželjan, što je; dok ne opazim lovaSku kuju, koja se tromo meni približila i sjela baš na razkrgde puta, te sluša štektanje pasa. Ta kuja bila je skotna. Nije potrajao niti jedan čas, na jednom ae kuja izvrnu na leđja, protegne se se nekoliko puta i krepa. Ona je imala i para u lovu psa, njezino štene. Poslije ovoga slučaja već smo se vraćali kući šumom. Putem opazismo, da su nam svi psi došli, samo kujinog para nema. Vabili smo i pucali ali sve uzalud. Svi smo naslućivali: „da nije kod" kuje" ? Tako morađe gazda istog psa ići tražiti ga, te ga i sbilja nakon poduljeg vabljenja dovabi. Dovede ga drvarskoj kolibi u šestaru, gdje amo ae svi sastali. Odavde se opet paa iznenadno izgubio, ali sad niesmo znali, gdje je. Već se noć približavala i mi se moradoamo razstati. Nakon dva dana Ćujem, da isti pas nije još došao kuci. Istom poslije četiri dana doznam, kako je bilo. Pas je ležao dva dana i dvie noći na aniegu kod mrtve kuje, te se nije htio od nje udaljiti, dok ga ne savlada glad, te dodje refienoj drvarskoj kolibi, gdje su ga drvari upoznali i nahranili, jer su znali, da nam je u lovu nestao. Kad su ga nahranili, opet je pas otišao u šumu. Gospodar psa već je držao paa izgubljenim, ali kad je sad čuo, đa je u šumi uputi se upravo na mjesto, gdje je mrtva kuja ležala i tu nadje psa, gdje leži kraj mrtve. Uhvati psa i odvede ga kući. Ovdje nije ništa drugo nagonilo paa, da ostane kod mrtve kuje, nego sigurno neko osjećanje naprama materi, a i ljubav te nagnuće naprama svom lovačkoui drugu, 8 kojim od mladosti lovi. Ova ljubav nadvladala je onu za kućom, jer tko zna ne bi li tako pas poginuo od gladi, da ne bijaše u blizini drvarske kolibe. I. S—k. Drvarenje u gradu Zagrebu. Od kako je studen zavladala, troši se u Zagrebu više ogrjevnog drva. Grad Zagreb i njegova okolina dosta oskudieva ovakim drvećem ne radi manjka šumske povrSine, koje dosta ima i koja bi kadra bila potrebitim gorivim drvom grad i njegovu okolicu obilno obskrbiti, već radi primitivnog gospodarenja šuma Svakako bi i pristojno bilo, da se šume u blizini grada umjetnije goje i đa .se a njime bolje gospodari, jer je moguće iz takovih šuma svaku malenkost unovčiti, što se iz odaljenih šuma postići ne može. Ogrjevnim drvom oskudieva najviae siromašna klasa pučanstva, a to su radnici i mali obrtnici, koji niesu kadri u većem kvantumu drva si nabaviti, već kupuju u malih obrocih ravnajući se po svojoj dnevnoj zasluzi, koje u zimno doba često i nemaju. Naravno je, da ti konsumenti, kupujući drvo u malom najskuplje ga plaćaju, pošto jedan mali obrok suhog bukovog drva, koji važe tek 8 kilograma, stoji 10 nov. a drvotržac može iz jednoga metar-hvata bukovog drva, koji važe u suhom stanju 20 meter-centi, izvaditi 250 obroka, što iznosi svotu od 25 for. Iz toga moći je razabrati, đa se siromašna klasa najskujlje grije prema mogućnijim, jer su ovi kadri u jednoč po jedan meter-hvat drva kupiti, koji stoji u Zagrebu 14 for. Muogi siromah nije kadar uviek niti mali obrok drva sebi nabaviti, već zađje u obližnju šumicu, pak sakuplja suhe ođpadke, koje vjetar kad kad od krošnje drveta odlomi; ili sakuplja po livadskih medjah, gdje šta gorivog drva nadje. A.U i toga nema, kao što ga je negda bivalo. Šume su u okolini grada od ležećih ogranaka čiste kao ulice, jer Sto suhoga ođpadne a krošnje, to se u svako doba godine i pokupi. Za to se skrbe najviše i cigani, koji se najradje nastane blizu šume, kako ih bijaše vidjeti od Miholja neprestano sve do polovine mjeseca prosinca u blizini Zagreba kraj šume nadbiskupske i šume Borongaja sa šest šatora. Ovi mnogo drva i tro5e; oni su već prije nego je nastala zima, ako je što po šumah granja i bilo, pokupili tako, da u šumi niti ivrka ne bi mogao naći. A kad toga nije, — kad nije odpadaka — onda se takov jadnik lati i »iiovog pa podsjeća, ili klaštri krošnje, jer se iz šume nitko ne vraća prazan i |