DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Stienjak čini granicu bilju u obće a napose šumskom drreću; Izm^^djn atlantskog i paciiićiiog šumskog drveća, veiifoi je razlika. U Ktunah atlantskih krajeva prevaguje bjelogoricii a u pacifićuih krajevih crnoA´orica, Po statističkima podatcima, koji ,su l/Aam areflovao god. 18So., (ibrasloje samom od ukupne površine sjeverne anjerićke unije, koje ima 742,443,550 ha^ 76,102.297 ha; od ovoga odpada na saveznu vladu u okruglom broju 34,000.000 ba, A^riedno je ^^abilje^id, da se ovdje medju :^amovitft predjele ne ulu´ajaju samo šume u užem siuidlu, jer je u gornji raruD ubrojeno mtiogo zemljišta^ koje je im liedko ,´5iimoiii pokriveno ili je obraslo samo drvećem. Šumovitost sjevenie američke unije pruža nepobitan dokaz, da su šume od velikog upliva na narode. Doliodak od pilana za produciranje bio je 980,154=450 maraka; nečist šun:(ski dohodak iznašao je n poraenutoj godini 1,981,889.000 maraka! Za bačvarske poslove potrošeno je u istoj godini drveća, koje je vrieđilo 141,002.030 omraka. Koliko je šnma potrebna za pravljenje koža, vidi se odatle, što je ove godine potrošeno 2,909^642 korda (svaki kord 128 kub. stopa) trieslovine vriedne 735520.450 maraka. Ovdje valja opaziti, da se kora. uzela ne samo sa sjećina za gulenje, nego i R visokog drveća, koje ponajviše izgnjije na svojoj postojbini. Da se ovaj potrošak pokrije, mora se godimice 116.400 ha šume lišiti kore. U sjevernoj američkoj uniji proizvadja se godimice više od 100.000 baćava extrakta iz kore amerikanskog bora, radi česa se godimice oko 73.000 ha borovih šuma sieče. Uračunaju li se ovauio još i druge obrtne grane, koje potrebuju drugo drveće, pa uračuna li se i pogreba željezničkih i brzojavnih družtava, tad se može dovoljno uvidjeti, od kolike su vriednosti i važnosti šume sjeverne američke unije. Ujedno se naniiće pitanje, što će biti onda, kad bude uslied neopisivih devastacija sjeverna Ameiika lišena ovoga bogatstva? Osim ovoga domaćeg potroška izvaža se vrlo mnogo drveća. Ovo irrationaluo pustošenje a k tomu i grozni požari^ koji ondje Iiaraju, izkrčili su gdjekoju negdašnju prašumu tako, da se na mnogih rojestih oskudieva drvi a osobito gorivimi drvi. U državah Michigan, Wisconsin, Minnesota i na drugih mjestih, koja leže oko izvora i oko gornjeg toka rieke Missisipi prevladjuje Vajmutov bor, Pinus Strobus L. U ovom predjelu, koji se zove i sjeverozapadnim, leži težište sjeverne američke industrije s pilananii« U južnom predjelu, kamo spadaja (ili Pinus palustris Mili) Nema crnogorice, koja bi se jakošću, trajnošću^ i čvrstoćom mogla takmiti s ovim drvetom; up(*treblj´iva se najviše za gradnju brodova kuća i n)ostova. Za njim je uaivažnije drvo smoleni bor (Pinus rigida MilL) Dalje uspievaju; kaljužni ćemprez (Taxodium distldmm Eich.), bieli keđar (Chamaecj pariš sphaeroidea Spach.) i crveni kednr i^Juniperus virginiana L.), koji ´se upotrebljava za pravljenje olovaka, |