DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 134 —


Treći oređjel obuhvaća srednju i sjevernu Kaliforaiju i sadržaje crveao
drvo, žuti bor (Pinus australis Micfe), slađorni bor i Law3onov klekast ceinprez
(Cupressus La^vsoniana Murajl, Orveao drvo rabi za pokućtvo, za škrinjice,
u kojih se razpošilju smotke, za modele i t. d. U Kaliforniji prave se iz njega


vinski sudovi, jer
sadržaje vrlo malo smole. U Kaliforniji daje najbolje drvo
La^souov klekast čemprez, koji je vrlo liep te naraste skoro uviek do 60 m.
u visinu.
Primorje Oregona i Washingtona, nazvano četvrtim predjelom, ima najviše
Douglasjele (Abies Đouglasii Lindl). Uz ovu nalazi se češće gdjegdje Lawsonov
kedar.


Na paciličnoj obali ima doduše drveća u obilju, ali se ipak uvaža drvo
iz iztočaih saveznih država, jer ovdje nema drveća, koje bi imalo tako čvrsto
drvo, da bi moglo služiti za lies. U Kaliforniji raste nekoliko vrsti hrastova;
na obalah uspievaja dvie vrsti javora, jedna vrst oraha i jedna vrst jasena, ali
nijedno ovo drvo ne valja za gornju svrhu. Sve drvlje na paciličnoj obaU, što
se rabi u kolarstvu, izuzev malo njih, medju koje ide crveno drvo pa i ono,
što se rabi u bačvarstvu, dovaža se pripravljeno iz iztočnih država. Tu valja
prije svega napomenuti Hikory drvo (Garya alba Nutt.), kojega u kolarstvu
nikoje drugo ne može nadkriliti, dalje ide ovamo crna orahovina (Juglans
nigra L.), koja se isto tako cieni, kao i Mahagonj i konačno drvo od amerikanskog
i hridnog briesta (Ulmus americana WilM. i Ulmus racemosa). Vriedni
su, da se spomenu; elastična ebanovina (Fraxinus americana L.), drvo od
sladkog javora (Acer saccharinum Wgh,), koje se u stolarstvu smatra najljepšim
medju drvljem, koje je svietle boje.


U istu svrhu služi još i kestenovina (Castanea americana Eaf.) i Mahagonyeva
brezovina (Betula lenta Willd.). Od hrastovih vrsti ide ovamo: lm li
hrast ((Jaercus alba L.), željezni hrast (Quercus obtusiloba Michx.) i životni
hrast (Quercus virens Alt.); posljednja vrst daje za gradnju brodova najholji
lies od svega drveća, što u Americi raste. S ovim plemenitim drvećem iz iztočnih
šuma ne može se ono s pacifične obale takmiti. U paciiičnom primorju
raste samo jedna vrst hrasta (Quercus densiflora); ali mu kora sadržaje treslove
kiseline više, nego ii ikoja hrastova kora, na ime 16´5 postotaka.


Po zadnjem popisu obrašteno je crnogoricom u Georgiji 10.778 miliuna
kub. stopa, u Floridi G615, u Alabami 18.800, u Missisipi 17.200, u Minnesoti
6100, u Michiganu 29.900, u Wisconsinu 41.000, u Louisiani 48 000 u Pennsylvani]
i 1800, u Arkansasu 4L325, u Kaliforniji 25.325, u južnoj Karolini


I
3316 1 u Maine 5000 miliuna kub. stopa na panju, što ukupno vriedi 10 mi-


S
iiarda dolara ili 42 miliarde maraka.


0 Šumah u Kanadi znade se žalibože mnogo manje, nego o sumah u sa


i
veznih državah. Ukupna njihova površina, veli se, da´ obsiže do 20 miliuna
hektara, od čega chdeko veći dio pripada iztočnoj pokrajini; ier je veliku centralna
pokrajma Mamtoba većinom goliet a britanska je Kdumbija samo na


i