DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 42 <-- 42 --> PDF |
^ 138 — belovarsko-križevaSke 1 vuk, 3 vuSIce i 2 mlada vuka; n području župa. Bije virovitičke 1 vučica; u području gradskog poglavarstva petriBJskog 4 lisiee i 1 tvorac; u području grad, pogl. brodskog 6 hsica i napokon u^području grad, pogl kostajniekog 2 lisice. Ukapno 7 medjeda, 55 vukova, 428 lisica, 19 divljih mačaka, 99 kuna i i tvorac. Za ovu ubijenu grabežljivu zvjerad izplacena je novčana nagrada, i to : u području županije ličko-krbavske 217 for. 50 novč., u području županije riečko-modruske 51 for. 15 novč.; u području županije sriemske 73 for. 50 novč.; u području županije požežke 13 for.; u području županije zagrebačke 45 for.; u području županije belovarskokriževačke 32 for,; u području županije virovitičke 8 for.; u području gradskog poglavarstva petrinjekog 3 for.; u području gradskog poglavarstva brodskog 3 for. i napokon u području gradskog pogl, kostajničkog 1 for. Ukupno 566 tor. 15 novč. Y;E. Osobne viestL Imenovanje. Šumar, vježbenik Dragutin Mocna j imenovan je deiinit. šumarskim pristavom kod petrovaradinske imovne občine. Nadalje imenovani su kod otočke imovne občine podlugari: Timo Skenžič , Tome StarČević, Staniža Božauić i Mate Žiljar definitivnimi lugarima, Ivan Kadoševič, Petar KovaČevič, Lovre Lemič, Ivan Dubravčič, Rade Božičković, Arsenija Pribič, Obrad Vuksan i Matija Špoljarič imenovani su defin, podlugarlma, jer su položili dobrim uspjeliom lugarski izpit. Umirovljen je lugar Ivan MalČič otočke imovne občine na raČuu mirovinske zaklade za lugare iste imovne občine. Umro je dne 18, siečnja t. g. lugar otočke imovne občine Josip Hodak. Pokojnik bje tek pred kratko vrteme umirovljen, a sada če po statutik mirovinske zaklade za lugare otočke imovne občine odmjerenu mirovinu uživati udova s djecom. Sitnice. Nagrade za podignuće gajiea na Krasu. A.) Dobili su godine 1889. iz autonomnog budgeta u području kr, kot. oblasti G-ospič: Jure Pavičič, obč. ingar iz Smiljana 30 for., Ilija Srđar iz Kule 20 for., Luka Kovačevič iz Mušaluka 20 for., Petar Biijan iz Mušaluka 15 for,, Ivan Stipac, učitelj iz Smiljana 20 for.j Mile Oklobžija, učitelj iz Medka 15 for., Ivan DevČič, učitelj iz Gospića 15 for., Marko Zdunič, učitelj iz Smiljana 10 for., Nikola Zastavnikovie, učitelj is Osika 10 for., Luka Pejnovič iz Bužima 20 for., Mile Lisac iz Mušaluka 10 for., Dmitar Bakič iz Ostrovice 15 for., Blaž Dokozič iz Cesarice 12 for.. Jerko Čanić iz Kaniže 15 for., Nikola Uzelac, obč. lugar u Kuli 12 for., Nikola Kosanovič, obć. lugar u Kuli 12 for,, Vicko Smojver iz Cesarice 8 for., Fabo Smojver iz Cesarice 8 for., Mile Eatkovid iz Mušaluka 10 for. U području kr. kot. o blas ti Gra ča c: Marko Marčetič iz Vrela 10 for., Ivo Marčetič iz Vrela 20 for., Stevo, Glišo i Nikola Došen iz Tomingaja 35 for., Simo Mandič iz Zeraianje 15 for., Rade Bandić iz: Rudopolja 35 fon, Jovan Mudrinić iz Brdjana 35 for., Dane Narančič, Ingar u Srbu 25 for., Dane Gjukič iz Suvaje 25 for Petar Ciganovič iz Srba 20 for., Pajo Omčikus, kr. poštar u Srbu priznanje, Dane Dronjak iz Vrela 12 for., Marko Dronjak iz Cerova dola 18 for., Dane Jokie IZ Prljeva 25 for., Todor Marčetič iz Zrmanje 20 for,, Ilija Brkič iz Zrmanje 16 for,. Lazo Kesič IZ Graba 40 for., Nikola Prodanovič iz Vrela 10 for,, Pavao Budimir iz Vrela 20 for,, Mileta Budimir iz Zrmanje 15 for., Joso Martinovič iz Koma 20 for. Junca Ludinur .z Vrela 20 for,, Miieta Marčetič iz Vrela 15 for,, Pavao Brkljač i^ fomrdljivca 15 for,, Petar Jovanič iz Popine 20 for. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 139 — U podmigjti kr. kot obUst i OfcoSae: Tieko Nekić Iz Vratnika 25 for,, Nikola Nekic´ iz Vratnika 25 fon, Mile Jarković iz Brloga 15 for., Dane Slavkovid iz Dubrave 15 for> U podru5j\i kr. kot. oblasti Udbin a: Jaako Cvetičamn iz Visuea 15 for., Vujo Čulaevid, ob<5. lugar u Mekinji 20 for. U pođruSju kr. kot. oblasti Senj: Mile Holjevae iz Jezerana 20 for. U pođrxi B) Iz sredstva investicionalne zaklade. U području kr. kot. oblast i Gospid ; Mihajlo KrISkovic iz Čitluka 12 for,, G-aspar Luli12 for., Martin Holjevae iz Mušaluka 8 for., Nikola BiniSki iz Mu^aluka 12 for., Luka, Lovre i Joso Binički iz Osika 15 for., Tomo BiniSki iz Oaika 15 for., Pavao Eendulić iz Osika 20 for., Mile Rendulid iz Osika 15 for., Atanasija Oklob^ija, paroli u Medku 15 for., Mile Biljan iz Osika 8 for., Dane Došen iz Ođika 45 for,, Mile Zalović iz Osika 8 for,, Pavao Paveli6, pisar u Trnovcu 15 for. U području kr. kot. oblasti Senj: Marko Knežević iz VodotoSa 25 for., Milivoj VojSiu iz VodoteSa 30 for., Milanko LonSar iz Vodote^a 30 for., Iso Gostoviž iz Grostovapolja 25 for., Ivan Spraie iz Plašćice 15 for., Pavle Stilin iz Brinja 15 for., zadruga Rogić iz Lukova 100 for,, Vid Star5evi6 iz Prizne 30 for.^ G-ašpar Starčević iz Prizne 30 for., Ivan StarSević iz Prizne 30 for. U području kr. kot. oblasti Porušiti: Mile Javorina iz Studenca 15 for., Tomo Prsa iz Kaludjerovea 20 for., Ivan Hećimovi6 iz Bukovca 40 for. U području kr. kot. oblasti Udbinat Jovo KoraS iz Visu*5a 10 for,, Jandre Tepavac iz Visuća 10 for. — Ukupno 615 for. LoT na divlje svinje. Na prijavu lugara Antolovida, da su se divlje svinje u srez Cunjevce preselile i da u dielu, prošle jeseni Žirom pod motiku posijanom, znatnu štetu prave, odredio je gospodarstveni ured brodske imovne obdine na dan 23. prosinca prošle godine lov s progonići. U jutro toga dana sabrase se lovci i hajkači na opredieljenom mjestu, nu žalibože radi nepovoljnog vremena u nedovoljnom broju, i uputiŠe se u zabranu. — Prije izaslani lugar s joa jednim lovcem konstatiraše po friškib tragovib, Što je usHed sniega lako bilo, da su svinje prešle u stariji dio zabrane. Uzev prije obzir na vjetar, budu lovci namješteni a s protivne strane bajkaži potjeraše, i zbilja ne potraje dugo, izpadne iz gnstiša divlji nerast izmedju M. H. i lugara A., koji ga izbaciv oba hitca, težko raniše, pogodiv ga prvi u stražnju lievu nogu i prelomiv kost, a drugi u rebra. Pošto se na sniegu vidjelo, da jako krvavi, bude istim pravcem, kud je nerast uzmakao, lov nastavljen; nu kako se kasnije izpostavilo bez uspjeha, jer je nerast preskočiv ogradu od 4 stope visine i otišao n mJadu otvorenu šumu Berišinee, uslied Kesa je sva nada dobiti ga izgubljena bila. Nu ipak bijahu odredjena dva lovca, da ga tragom sliede i ne potraje dugo, nadjoše ga iznemogla leže Ubijem nerast, sudeć po kljovih, bio je dvogodignjak i imao je neotvoren upravo jedan metarski cent. — Divlje svinje doselile su se u šume vukovarskog vlastelinstva, a odavle opet u šume brodske imovne obeine iz Pruske gore, gdje jih je prije mnogo godina cerevićko vlastelinstvo udomilo, nu sada se radi silnih šteta tamo marljivo proganjaju, te prebjegoše i u ove strane. Glas iz đoljno-milioljaekog kotara. Ne treba tumačiti, od kolike je dobrobiti za zdravstvo i ekonomiju šuma onim krajevom, koji se još danas ponositi mogu, da, imadu šuma. Doljno-miholjaSki kotar može s ponosom reći, da je šumom i danas bogat, da šuma upravo hrani nž ob(Se drvarenje još i polovicu njegova stanovništva i to zaslužbom pri izradjivanju i izvozu iste. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 44 <-- 44 --> PDF |
140 - Okolica jo nas6ga kotam Im^ hWciv^ bujnom i prekra,wom hrastovom šumom, št-o zrelom a ifn mladimi sunt^ldrni nHi^adl. Nestalo je bara i treseta, pu baš na tib neplodnili i upravo uepuoinpiiih mjostili koce rie danas bujm lu´asfclei. Što iianiv sama nije mogla st^´oritl, stvorio je ^ovjok uman, vje.^L i sviest.in svojoj zadaci, kao §umar u svieru poznati g. Adolf D an h oi o v s ky, b^vži raviuteij dobara vlastelinstva D. Miboljae i Valpovo. Sav taj naš ponos njegovo je &edo. On je upravo prouicavim svojim umom i čeli?iiom voljom o&i^gurao ovomu kotaru i budnuiost u Šumskom pogledu, a kvaj toga stvorio je iizore šuma, pokazao stazu današnjim naSim aiimarom, kojom da kro6e, ako boce da svojoj zadaci kao Šumari bavjestno udovolje, Gospodsirska podružnica doljxio milioljacka, priznavajući njegove velike aa^Iuge po buuisko gospodarstvo, iztakla ih je pri posUednjoj glavnoj skupštini, pak je, bar dn ^o donekle oduži, imenovala jednoglasno g. Adolfa D a n h o 1 o v d k og a s-vojim zaćasloirn elanom, I mi kotarčaui poznavajući g. Adoifa Danhelov^koga kao čovjeka umua, komu je pred okom lebdilo samo obde dobro, čovjeka sveobće štovana i plemenita, hvalimo mu na njegovu trudu, a potomci <5e ga, crpeći koritJt iz sama, pod njegovim vodstvom usadjenih i nredjenih, blagosivati. Hajka u Melasu. Ođkako je brodska imovna obćina začela po svojih Šumah zvjerad sfcriehaiaom trovati, h^ijke su većinom bezuspješne. Zvjeradi nije posvema nestalo, no ono malo, što se po šumama nalazi, skice se vjekovječno, i osobita je eroea pogoditi danj kad treba hajkn odrediti. Premda ima prijatelja lova^ koji k nama često i rado u lov zalaze i koji se obično srde sbog neuspjele hajke, pa onda udri sa svih strana na siromaštjog aranžera, ml držimo neuspjelu hajku povoljnim znakom. Ne shug z]o(Vsta aranžma a, već sbog ucstaŠice zvjeradi, ocjenjujemo povoljno neuapjelu hajku. Ele našim prijateljem iigodismo s hajkom priredjenom dne !(?. siečnja t. g. u zabrani Jelasu, Oborismo nakon silnog pa^ktjcenja ogromnog kovjaidiiu. Bio je s repom dug´cH´ak l^H cm, ^´rat mu je bio CO em, debeo, a čelo 18 cm, široko. Kada je isjcdio od zemlje do vrh glave bio je visok JU cm. Ke znam jo li isi;ina, no čuo sara od starih lovaca seljaka^ da se može točno ustanoviti kmja^ja starost. Na crnoj džigcrici naime narasie svake godine kurj.iku ])o jedan zalistak„ K-ad izbrojiš zalistke, zi)adeš, koliko mu je godina. Tako naši bt;ai lovci, a Brehra o tom ne zna ništa. S~ć . Brzovitost lisice. Bilo je to oko 17. siečnja o, g., kad sam bio poslom //H bavljen n aumskoiu odjelu „Brezovac´ zvanom, koji ima nizak podvodan položaj s liepim hifibtovim podmladkom, poluobrubljen opet i mjestimi´^no prekidan s nianjimf ]n´e>.uljci i vriimi ^ starimi bukvami obrastao, koje je inte zime trgovac na hvatove izradio, pdc sam ih imao od iotoga primati, jer je prodaja bila po gotovom metru utanačena. Bilo nas je toga dana šestorica; neki idjahn, da štosov e farbaju , drugi, da eiep^ nice okreću i Stempluju .´ c. d. Tek što se rubom brežnljka i nizine 4-5 koraka jednoj polufatici približismo, stade za istom zečja dreka i mab> za lim izskoči grdna´h^ica sa zecom n ždrieln i pojmd u hiizuju šikaru. K.ulnicf ..a šfemplom i s bojom i mi, .^too-od smo ug>ab,f, mogli, polKismo ogromnom vikom za ratom, b;u..smo ,e ^a njun, i .fo ne mmsmo da zeca pn.H ,Ui bad.va, unatoč .voj toj huci i vici odnese ga li sic^i pjcd Da^im ]iu,v.m u šikaru i izč^ ^nu. i\I iio za tiu! zičuHJoo jo^i jodu(M\ ^dji^ kuk.jvae zi´C zadreknu i ond^i se .. , ´-^´^´´*´´ ^´^^´.i´^^^ r* j« ^^"*lj^^ još jednom bolje pon-rubi!a i ..iromn-m zeeju dušu utrnulo Bit če, da je d.ica v-^ć dulje vrenun.a na zeca ^.ebala ; dovoljno mu .e vee pr.biižda, pak kad je čula aae, zgodar. tren uiK)(rcbda, da. na svoj pl^^n skoči, uiivatf i s njime pobjegne, a nuB da potičl, k´^ko jo kori.tua i mirna životinja. Ta ral njoj, vjekoviti rat! E, T. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 45 <-- 45 --> PDF |
i4t SrilO u ^rlbudoTCU. Medju plein-^nitom dhjnćl^ koju A* n :hj]iit\h Itr^jdako imovne obcbe zadry:ije, 3jaj"dlir-«iijf^ nijet^to ´iunzjuiljti´ frise. Oue 3"^ 1">´>^:´5 J^^´-^i livfda u tnijanskoj šumariji sve vi.^e -adnjinaf-ujii. t^rn.iiA oFol/ito godft bro/,iHJA.Hti |>rw]jf´1i, obrasli mluđiui hrastikom, koga, vrlo mdo hrst(-, lunU sau-^i; zemlju pokrije, Srez Pribndovac, koji od Broda sjeverno le/.i, uaj/goduije ku ]<-) pAsfaulblo. Tuj b*j- imade i^aStićeuili dokxea b objij Mjeseca prosinca prokle godiue obiSaze<^i bVoj srez iugat Brkic;, y>apa;^i n dolcu 7 srna, kako se brstom (^raiiC´k´a isabavljajn, Saieg je padao po-^ve jugovai;, pa jf"; to dalo zgode lugaru, foli blizn sniuiu ])r!^iupai, dti je na dv;i Ititca, koji sn jedan za drugim aliedilij srudac-a i snm oborio. Da se lov u biidućo racionalnije iijegova(;i uziriogne, organizovaf ^e se 2a ^rnjansku suiTii^riju s^a SintiUJ i´urnuLlito lovačko družteo, O svera tom javit (^c-mo u sv(i.je doba obzirnije, a za s´0bvalevrledno nastojanje guPi´ B,. feoji ži\o o ualrojenju lovačkog druztva, radi. Tako valja, $amo napned, ]^r n-am, koji zutuno ninuo šnmsual gospodari ti, )ii´ir.i uvick bili 2Jred otdma, da je žmnarstvo i lov brat i aeka, koje jednako nj"govaii treba. S—ć. Zaostatci od šumskih odšteta. Koncoro gndine 1880 osriali su u obyegn kr, županijake oblašu u <´fgulirin aliedec-i ufivcani iznosi na sumc^kili odštetak, dosucijeuib pravomoćno o g iil i n is k o j i 3 1 u nj s k oj imovnoj o/>eini, još neuplaćen f. 1, Ogulinska imovna obćina ima tih tražbina: U obcjegu kr. kotarske oblsti Novi . . . . . . . . . . . . 3904 for. 03 novč. UU obsegu obsegu kr. kr. kotarske kotarske oblasti Oguhu ob];jsti Slunj ...... , . 3GlbO 19381 s I*! 44 „ ^´^ . 2. Slnujidka imovna obcina nadalje : U obsegu kr. kot. oblasti Ogulin .....,, . = 100 » 30 . U obsegu kr. kofarske oblasti Hbinj 67444 1^ ^9 , U obsegu kr. kotarske oblasti Vojnić .,.... , 14220 n iO , Ukupni iznos . . . 141300 fur. 58 nove, Jz tih podataka raoženjo dobro razabrati, da žalibože šumski prestnpci i prekršaji sve to vi´5e mal! preotindju, ter se šume, I u n a j d r a g 0 c 1 e n i j e isaroduo dobro , bezobzirce haraju i uuJ51nju, Fozivljeuio ovim svu onu gospodu, koja su pozvana, da čuvaju i goje bUinlŠta da sve moguče mjere poprimu ua obranu naših domaćih žurna! Šumarsk e iskrice. Odmah <5eš uništiK šumske kraJje, Čim budeš ?;nao odgovoriti na pitanje: Tko vise grieši, onaj, koji krade, ili onaj, koji duva šumu? Sumu ue ćuva toliko lugar, koliko strah! — Sumi škodi zlu uprava više, nego U dobi´oj upravi zločesti ljudi. — Šumar ne stiČe zasluge po ^ovjeeaustvo. ako samo svoju dužuost izpuujava. Ono, što je preko dužnosti učinjcnOj računa mu ČovjeSaustvo u jsasluge. — Točnost u šumarskoj službi nije kriepost, ali je majka, koja krieposti radja. — Kadgod se ustane^ promisli, što imus raditi. Na večer pak promisli, bto &i uradio. Bolje je, ako si vazaa posao propustio, nego li nesuačan rad zlo izveo ! ~ Sve prije, al´ samog sebe najteže (^es upozuati, Fodje li ti to za rukom^ ne boj se. Dobro prtđr/d, a zla se kloni! — Ako misHš, da si dobro učinio, ne daj se hvaliti Hvala dobra djela često nagrdjuje 1 U i^nmarskoj službi je ipak onaj bolji, koji više daje a manje uzima^ nego ona], koji više uzimn. a ir(a)ije daje. ft O M ´ Kako se gospodari sa šumama u Americi? Poznati pisac Pavao Lindau opisuje u svom djelu „Am der neuen Wtdt^ (BerJjn, kod fealomona) žumanjke pnlike |
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 142 u Americi. On veli: Razmjerno mali prekršaj ozua5ujemo mi s oštrim izrazom „šumski prestupak." Kojom rlečju dakle da označimo upravo užasno pustošenje Šuma, koje velika množina smatra kao nešto sasma naravna i neznatna, a Sini se, da je zabrinula samo neznatnu razboritu manjinu, koja se stara i za budućnost? Ciele države, koje su se još prije nekoliko godina bujnom drveću veselile, lišila je nerazumna pohlepa za dobitkom, bezglavo lakoumje ili objeat malo ne sasvim a gdjegdje i^ sasvim toga krasnog uresa, toga izdašnog izvora za blagostanje, toga braništa proti neprijazaoj klimi. Požari spadaju ovdje medju svakdanje pojave. Poduzetnici željeznica, kad moraju do određjenog roka položiti tračnice, nemaju vremena a ni volje, da si sjekirom put kroz šumu prokrče. Oni zapale šumu pa ako ne mogu da ograniče požar, te malo previše izgori nego li je bilo potrebito — naravski. da nije ugodno. Ali šteta nije velika, ta ima drveća još uviek u obilju! Batar, kad steče komadić zemlje, ne postupa drugcije. Drvo smatra on ili malo vriednim ili ćak sieprijateljemj kojega mora da izkorjeni; on misli, da može iz zemlje više koristi izvući, nego li mu šuma pruža — dakle napried! On «am ne Će oćutiti posljedica silovitog opustošenja. Njega se ni malo ne tiče ono^ sto se obćenito srećom naziva. Pojam skrbi ne ide nikako u glavu onomu, koji se trudi, da si Što vise u što kraće vrieme sgrne. K ovim šumskim požarom đolaae slučajni još u većoj mjeri. Njim je uzrok ili iskra \z lokomotive^ ili striela, ili vatra u zalihi a napokon se moraju ovamo pribrojiti i oni, koji su učinjeni iz zlobe. Priroda ne će da sudjeluje, kad se naknadjuje šteta pa stvara tu, gdje su ponosita stara stabla izgorjela, samo kukavan podmladak. Izmedju malo njih, koji pojme važnost šuma za Ameriku, iztiče se Dragutin Schurz, koji je kao ministar svom energijom nastojao, da uvede rationalno gospodarstvo sa sumarni. Njega su izsmjehivali i kudili, kako to uviek rade s onima, koji su išta od toga upoznali! Pridali su mu pridjevak „šumamik" pa su pustili, da dalje gori, što samo gorjet! može. Strah me je, da će se za malo decenija o sentimentalnih nastojanjih toga pravoga j,šuinarnika" drugčije suditi, nego 11 sude kratkovidni ljudi sadanjeg doba. Trgovina s krzui u Sibiriji. K posljednjem velikom ljetnom sajmu u Irkutsku u sjevernoj Sibiriji, na koji se voze kože samo iz jednog diela Sibirije, doneseno je na prodaja, kako javlja ,,Narav", 3,180.000 vjeveričjih koža; 1,018.000 njih ubijeno je u šumah kod Jenisseika, 455.000 u Altaju, 200.000 u Jakutsku i 300.000 u Transbajkaliji, Osim toga izvezena je velika množina vjeveričjih koža, što su ubijene u zadnjih dvih pokrajina, direktno u Kinu i u europejsku Kusiju pa nije ni vidjela godišnjeg sajma u Irkutsku. Vrieđno je, da se zabilježi, da je ove godine mnogo manje koŽa od crne vjeverice na sajam doneseno, nego lani; doneseno ih je samo pol miliuna, dok ih je u 1387. god, više od miliuna na prodaju bilo. Ostalog krzna bilo je na sajmu: 11.000 koža od Cania lagopus iz Obdorka i Bernsova, 140,000 svižčevih koža, većinom iz Altaja, 30.000 tvorčevih 11 000 ja zavčevih, 1,300.000 zečjih, 2.000 liBičjih, te mnogo vučjeg i medvjedjeg krzna. Tamanjenje životmja s vriednim krznom uzelo je maha, pak će se morati u svih podt^čj.hođustati od lova na ove životinje, jer ne samo, da se težko nalazi vjeverica, nego su 1 svi ostali krznaši izginuli. 19 ^nf^^^^l ´®- P´T^´^^^´^ ´^°´´« ^* strojbarstvo n Rusiji? U Ensiji iima sada vriednosti od dT^SaLto rZlja ^ "" ^°´^™´"´ °^´ 10,262.817 koža u vriec Bnduii da nem^ hrastovih S„„,a .posebnih ..a ga!e„ie, to se stvo]e kore sa starog hrastovog drveća a joS viSe s hreze vr)>e ini,« \-> ^ . j - .o.ovi 5e.eri. Na Kauk.u . troM 100 n^^^S^i^ JZ^ ´´ ´ ´´"^ |