DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1890 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 142 u Americi. On veli: Razmjerno mali prekršaj ozua5ujemo mi s oštrim izrazom „šumski prestupak." Kojom rlečju dakle da označimo upravo užasno pustošenje Šuma, koje velika množina smatra kao nešto sasma naravna i neznatna, a Sini se, da je zabrinula samo neznatnu razboritu manjinu, koja se stara i za budućnost? Ciele države, koje su se još prije nekoliko godina bujnom drveću veselile, lišila je nerazumna pohlepa za dobitkom, bezglavo lakoumje ili objeat malo ne sasvim a gdjegdje i^ sasvim toga krasnog uresa, toga izdašnog izvora za blagostanje, toga braništa proti neprijazaoj klimi. Požari spadaju ovdje medju svakdanje pojave. Poduzetnici željeznica, kad moraju do određjenog roka položiti tračnice, nemaju vremena a ni volje, da si sjekirom put kroz šumu prokrče. Oni zapale šumu pa ako ne mogu da ograniče požar, te malo previše izgori nego li je bilo potrebito — naravski. da nije ugodno. Ali šteta nije velika, ta ima drveća još uviek u obilju! Batar, kad steče komadić zemlje, ne postupa drugcije. Drvo smatra on ili malo vriednim ili ćak sieprijateljemj kojega mora da izkorjeni; on misli, da može iz zemlje više koristi izvući, nego li mu šuma pruža — dakle napried! On «am ne Će oćutiti posljedica silovitog opustošenja. Njega se ni malo ne tiče ono^ sto se obćenito srećom naziva. Pojam skrbi ne ide nikako u glavu onomu, koji se trudi, da si Što vise u što kraće vrieme sgrne. K ovim šumskim požarom đolaae slučajni još u većoj mjeri. Njim je uzrok ili iskra \z lokomotive^ ili striela, ili vatra u zalihi a napokon se moraju ovamo pribrojiti i oni, koji su učinjeni iz zlobe. Priroda ne će da sudjeluje, kad se naknadjuje šteta pa stvara tu, gdje su ponosita stara stabla izgorjela, samo kukavan podmladak. Izmedju malo njih, koji pojme važnost šuma za Ameriku, iztiče se Dragutin Schurz, koji je kao ministar svom energijom nastojao, da uvede rationalno gospodarstvo sa sumarni. Njega su izsmjehivali i kudili, kako to uviek rade s onima, koji su išta od toga upoznali! Pridali su mu pridjevak „šumamik" pa su pustili, da dalje gori, što samo gorjet! može. Strah me je, da će se za malo decenija o sentimentalnih nastojanjih toga pravoga j,šuinarnika" drugčije suditi, nego 11 sude kratkovidni ljudi sadanjeg doba. Trgovina s krzui u Sibiriji. K posljednjem velikom ljetnom sajmu u Irkutsku u sjevernoj Sibiriji, na koji se voze kože samo iz jednog diela Sibirije, doneseno je na prodaja, kako javlja ,,Narav", 3,180.000 vjeveričjih koža; 1,018.000 njih ubijeno je u šumah kod Jenisseika, 455.000 u Altaju, 200.000 u Jakutsku i 300.000 u Transbajkaliji, Osim toga izvezena je velika množina vjeveričjih koža, što su ubijene u zadnjih dvih pokrajina, direktno u Kinu i u europejsku Kusiju pa nije ni vidjela godišnjeg sajma u Irkutsku. Vrieđno je, da se zabilježi, da je ove godine mnogo manje koŽa od crne vjeverice na sajam doneseno, nego lani; doneseno ih je samo pol miliuna, dok ih je u 1387. god, više od miliuna na prodaju bilo. Ostalog krzna bilo je na sajmu: 11.000 koža od Cania lagopus iz Obdorka i Bernsova, 140,000 svižčevih koža, većinom iz Altaja, 30.000 tvorčevih 11 000 ja zavčevih, 1,300.000 zečjih, 2.000 liBičjih, te mnogo vučjeg i medvjedjeg krzna. Tamanjenje životmja s vriednim krznom uzelo je maha, pak će se morati u svih podt^čj.hođustati od lova na ove životinje, jer ne samo, da se težko nalazi vjeverica, nego su 1 svi ostali krznaši izginuli. 19 ^nf^^^^l ´®- P´T^´^^^´^ ´^°´´« ^* strojbarstvo n Rusiji? U Ensiji iima sada vriednosti od dT^SaLto rZlja ^ "" ^°´^™´"´ °^´ 10,262.817 koža u vriec Bnduii da nem^ hrastovih S„„,a .posebnih ..a ga!e„ie, to se stvo]e kore sa starog hrastovog drveća a joS viSe s hreze vr)>e ini,« \-> ^ . j - .o.ovi 5e.eri. Na Kauk.u . troM 100 n^^^S^i^ JZ^ ´´ ´ ´´"^ |