DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 176 — drveća. Glavne vrsti, što u trgovini dolaze, jesu: Žuta topola (Liođendron tulipifera), koja zamjenjuje bielu borovinu u mnogoj radnji; crni orah (Juglans nigra) i trešnja (Prunus serotina), što no daju glavna drva za fino stolarstvo; ovamo se može pribrojiti još crvena breza, koja se često naziva gorskim akažuom; crna breza (Betula lenta) i žuta breza, (B. lutea), koje se ne dadu uviek taSno razlučiti i razpoznati; za tim crveni i žuti hrast (Quercus rubra i Q. tinctoria ili coccinea), koji se u novije doba upotrebljavaju takodjer u finom stolarstvu. Osim ovih vrsti unišli su u trgovinu i rodovi jasena i javora, lipa, kesten, sikomor, tvrdi i mekani brest i bukva. U Čikagu (Chikago) se prodaje preko godine do šest milijuna kub. met. drva, poglavito borovine. To je najveći drvarski trg na svietu. Iz izvješća Fernowa ne može se razabrati, da li se gdje izradjuje od hrastovine dužica ili bačvarska gradja. Gotovo svuda radi se podužna ili rezana gradja osim onoga, što se uzima za šindru. Šume se sieku u Americi strašno. Ukupna količina posječene biele bor>.vine za trgovinu tečajem zadnjih deset godina u državama: Michigan, "VVisconsin i Minesota iznosi više nego 60 miljarda trgov. stopa,* ili 5 milijuna kub. stopa. Količina oborena zadnje (1888./9.) god., računajući ovamo šindru, iznosi bliz"´ devet bilijuna trg. stopa. Od toga dobiva sam Chicago četvrti dio, a osim toga, još do 300 milijuna trg. stopa tvrdog drveta. Dokle će tamošnje šume moći još davati tolike količine drva, težko je proreci, ali je tek jasno, da ni ona silesija šuma nije neizcrpiva i da je reguliranje eksploatacije postalo nuždno i sa samog trgovačkog gledišta, da i ne spominjemo pitanje o uplivu šuma na klimu i druge važne gospodarstvene i zdravstvene odnosaje. Mnogo se opustoši šume i sabiranjem smole i terpentina, što se iz pičpina na jugu vadi. I ovaj se posao radi posve bezobzirno; s toga i propadaju borici, gdje se ovaj posao tjera. Toga bijaše i na izložbi uz opis, kako se skuplja i u trgovinu donosi. No hasna od ovih proizvoda smatra se samo kao prividna. Kora za strojbarstvo ili učinjanje koža bijaše u ovom odsjeku takodjer obilno zastupa. Kore se troši u zadr. državama sjeverne Amerike za kožarsku industriju oko tri milijuna hvati. Jedna kožarska fabrika iz Njujorka izložila je u jednom komadu koru od „hemloka" (Tsuga Canadensis) široku 12 stopa i 9 palaca (što predstavlja deblo od 4 stope promjera) i 8 stopa i 2 palca visoka. Hemlok daje najveći dio tanina, što se u američkim fabrikama troši. Kora se guli sa starog drveća, jer mladoga dovoljno nema, a nije ni izdašno kao ono staro. Njegova kora upotrebljava se sama za učinjanje djonova, a u smjesi s hrastovom za drugu kožu. * Jedna ovaka stopa = ´/xj kub. stope. |