DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 177 — U posljednje vrieme vadi se iz hemiolfa ekstrakt u veliko, kao kod nas iz hrastovine sbog toga, jer je tako prenos u trgovini jeftiniji. Jedna tona kore daje 40 funti ekstrakta, koji se većinom izvozi u Evropu, i to u vriednosti od 250.000 dolara preko godine. Sve vrsti hrastova nemaju jednake vriednosti u svojoj kori. Hrast, koji se zove „chesnut" ili brast za tanin najviše se za to upotrebljava, a lako se i guli. I rujevo lišće upotrebljava se mnogo. Sve vrsti kore, što su izložene, analizirane su kemički. Po toj analizi može se prosuditi njihova vriednost u kozarstvu. Sadržina tanina u kori mienja se izmedju 1038 i l3 767o; u ekstraktu od 29´34 do 57-337o- Lištie virginijanskog ruja ima 17-217(i a njegov ekstrakt 35-567o; hemlokova kora ll-207o; tečni ekstrakt 29-347o, čvrsti 51-867„. Bieli hrast ll-627o; hrast „chesnut" 13-767o u kori; 32-22"y„ u ekstraktu. Od gorostasne sequoje bijaše izložen jedan izrezak od 14 engl. stopa u p-omjeru. Stablo, iz kojega je izrezan bijaše 215 stopa visoko, a dalo je 280.000 s(6pa (trgov.) gradje Seguoja spada u red četinjača, ali ima izbojnu snagu u žilju i panju, kao listnato drveće. Francuzi se veoma interesuju za nju, pak bJ ju rado zapatili u svojim gorama. ^ Napried se iz tablice vidi ukupni broj hrastovih vrsti; ima ih 37. Od roga sam iz opisa žira razabrao imena samo njim 20. Evo im imena: Quercus ijrata, Q. macrocarpa, Q. Michauseii, Q. lobata, Q. prinus, Q. alba, Q. bicolor, Q. densiflora, Q. prinoides, Q. obtusiloba, Q. chrjsolepsis, Q. virens, Q. rubra, Q. coccinea, Q. tinctoria, Q. nigra, Q. palustris, Q. phellos, Q. falcata, Q. aquatica. Quercus pedunculata ne spominje se nigdje, pak je vrlo vjerovatno, da ga i nema u Americi. Meni je poznato iz trgovačkih listova, da u Europu dolazi odtuda hrastove duge u manjim količinama, no od koje vrsti hrasta se ciepa, to niesam mogao razabrati do danas. Naša duga dolazi tamo kao burad s francuzkim vinom. Iz jednog izvještaja, koji je dobio „Echo Forestier" godine 1887., vidi se, da je hrast u nekojim državama postao več riedkom vrsti. Kako rapidno idu šume na manjak u zadružnim državama, najbolje do kazuje to, što su se zadnjih godina podigli glasovi u obranu šuma, koje su mjestimice gotovo sa svim izčezle s lica zemlje; a gdje ne sa svim, ono djelomice. Nestaju uajvriednije vrsti. Tako je po pomenutom izvješću gotovo sa svim izčezao bieli bor u šumama Maine, Vermonta, New - Hamchira, New-Yorka i Pensjlvanije. Isto je tako postao i hrast posve riedak. U ovim državama nalazi se samo hemlok, omorika (spruce) i nekoje tvrde vrsti drveća podredjene vriednosti. U Mi eh i ganu, gdje je prije 50 godina količina drva ocienjena na 150 milijarda stopa, pokazalo je izvješće censusa god. 1880. samo 32 milijarde, dok se godišnja industrijalna potrošba podigla na 5 milijarda stopa. Za isto vrieme opalo je šumsko bogatstvo u Visconsinu, gdje je bilo drva malo ne kao i u Michiganu do god. 1880. na 44 milijarde stopa. 12 |