DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 178 — Mi no se ta, koja imađjaše nekada 30 milijarda stopa, ne imadjaše u vrieme zadnje procjene više od 11 milijarda. Ove zadnje tri države daju obrtu preko godine oko 10 milijarda stopa. Ako je dakle procjena censusa taćna, onda se može očekivati, da će već god. 1890. bieli bor sa svim izčeznuti u šumama sjevero-zapada. Isto tako stoji i s hrastovinom, koja je od davnih vremena najvažniji proizvod eksploatacije u šumama Michigana, pak je već gotovo sa svira izfeezla tamo, izuzev stabla manjih dimenzija i manje vriednosti, iz kojih se jedva dade izradjivati gradja u tesarske svrhe. Radi toga se moraju trgovci i obrtnici obraćati daleko na jug, ako trebaju drva za dugu i za gradju brodova i vagona. Susjedna Kanada, koja se do danas smatrala posjednicom neizmjernih borovih šuma, počinje se takodjer ozbiljno uznemirivati, pak namjerava udariti carinu na izvoz izradjenih drva, ne bi li tim zapriečila pustošenje svojih šuma. Da navedemo samo jedan primjer. U Montrealu poskočila je prodaja za osam godina, od 1878—1886., od 3,800.000 na sto milijuna stopa. Ove okolnosti izazvale su šumsku burzu u Chikagu, te je god. 1887. podniela predstavku zajedničkoj vladi: da se izpita stanje šuma po svim državama i da se označe vrsti drveća i drvna gromada, koja je još preostala. — Tako javlja izvjestitelj Echo Forestier-a god. 1887. Iz jedne bilježke, koju donosi „Economiste Frangais", vidi se, da mjestimice nastupaju već i težke posljedice prekomjerne sječe šuma, naročito na zapadu zadružnih država. Ima tomu već nekoliko godina, kako vlada vanredna suša u zapadnim zemljama. Stanovnici, zemljodjelci i stočari uznemireni su sbog toga tako, da smišljaju napuštanje svojih ognjišta, jer nema kiše. Pomenuti dr. Fernow pripisuje kao uzrok ovoj nevolji prekomjernu sječu šuma. Toga radi sklapaju se šumska družtva od svjestnijih ljudi, da podpomognu u obrani šuma šumsku administraciju; jedno od najjačih „American Forestrj Association" radi na tom svom snagom držanjem sborova i širenjem brošira, tek da spase, što se još spasti može Kanad a nije učestvovala na ovoj izložbi sa svojimi drvi, dok je godine 1855., 1862., 1867. i 1878. znatne sbirke na tadanje izložbe izniela. Kanadske šume slične su po svojim vrstima drveća onima u zadružnim državama.. Odtuda dolazi u Europu najviše američkih drva. Duglasov bor dostiže tamo neobičnu visinu od 100 i više met. Jedan eksemplar, koji je donesen odtuda u London, bio je 137 met. visok, a u obodu je mjerio 35 metara. Drva donose Kanadi 120 milijuna franaka.* (Nastavit će se.) * .Genie Civil" 1889. |