DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 179
Važnost šume za materijalno i duševno dobro čovjeka.


Piše Gj. Cesari<5.


Što je šuma? „Skup drveća" bio bi pravi odgovor; ali dodjemo li krasnim
ljetnim danom u nju, gledamo li onaj divni sklad, to ćutimo njeku svježu struju
u grudima, koja nam veli, da šuma od samog drveća ne sastoji. — U našem
bogatom jeziku težko je naći pravi i shodni izraz, kojim bi ju definirali. Nazovimo
ju krasno silno sjedinjenje tjelesa i pojava, u kom se svako tielo od
drugog razlikuje, ali ipak sva se slažu — sva harmoniraju,´


Možda bi ovaj odgovor izgledao kao da šuma samo pjesniku i slikaru
spada — ali to ne; narav skrbi za svakog, ona sjedinjuje razne putove čovječje
djelatnosti u jednu mjestu i takovo jedno mjesto je šuma; s toga budi zadaćom
ovoga članka ocrtati njenu važnost, jer je ona pomiriteljica pjesnika i slikara
s iztraživaocem naravi, ona je svakomu ugodna, — ona je za cielo čovječanstvo
važna.


I. U šumama topi se suieg polaganije, kiše su češće ali slabije. Voda,
što ju tlo upije, prelazi bud izparivanjem u atmosferu bud infiltracijom u zemlju,
pak je takovo tlo stalan reservoir vlage i trajna brana vrelima, koja nikad
ne presuše. Za to u okolici šume teku vrela uviek naknadno, harajuće poplave
su rjedje a visina je vode obično ista.
Drugo je ondje, gdje na velikim prostorijama šume nema: snieg se naglo
topi, žestoke kiše ne mogu u pusto tlo tako brzo prodrieti, silna se množina
vode sabere, pak joj je mehanička sila tim veća, čim je tlo strmije; ona se
lazlieva i mieuja tok riekam Sve do mora znade ovakova voda poplave prouzročiti
tvoreći putem bare i kaljuže, izplakivajući plodno tlo ili ga pokrivajući
šljunkom i pieskom A koliko puta uništi hiljadam imetak i sreću! U takovim
pokrajinama presuše ljeti vrela, rieke su za brodarstvo i industriju od male
koristi jer su ili previše nabujale ili su kao obično preplitke.*


Šume bi se s toga morale svuda na ovakovim pustinjama saditi, premda
takovo sadjenje spada medju najteže probleme šumara. Valjan su dokaz tomu
stepe u južnoj Rusiji i Ugarskoj,** gdje suša i kasni mrazi, a osobito silan
snieg zadavaju nenadvladljive zaprieke. Kako spomenusmo, pokazuje se djelovanje
ovakovih pustara uništujući produkciju tla najviše u gori, a najmanje


* Birnbaum je opažao visinu vode u Vltavi i dokazao, da ae ista sbog opustoSenja
šuma postupice smanjuje.
Volga, najveda rieka u Europi, danomice je vodom siromašnija i brodarstvu nepristupnija.
Divlje bujice, koje se na Alpama često pojavljuju, posljedica su opustošena tla,
jer se u takovu tlu lako prave jarci, koji se brzo dei-anjem vode razšire.


Osobito je gorje južne Europe trpilo zimi poplavama a ljeti ua pomanjkanju vode.


** Da se biljka u zemlji crnici u južno-ruskim stepama ne posuši, kopa se tlo


3— 4 stope duboko a, grede se slamom pokrivaju.
«