DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 180 — u ravnici, gdje je tlo s glinom pomiešano, jer glina upija vodu, pak može tako dulje vremena ljetnoj suši prkositi.* II. Produkti šume ne samo da služe neposredno potrebam života, nego se upotrebljuju kao pomoćna sredstva u gospodarstvu, industriji i trgovini, što je svakomu dobro poznato. Ako se drvo kao gorivo i zamienjuje kamenitim i sivim ugljenom, s izsušenim djubrom** i drugim sličnim gorivima, to se ipak u većem dielu Europe kao gorivo izkljućiti ne može. U obrtu, gospodarstvu i samoj industriji, koja u najvećoj mjeri surogate drva upotrebljuje, igra drvo još uviek veliku ulogu. Upravo je nemoguće nabrojiti sve ono, što nam šuma neposredno daje, a kamo li navesti sve, u što šuma svojima proizvodima zasieca! Orudje, gospodarsko posudje i druge stvari većim su dielom ili bar donekle iz drva. Gdje bi bio stolar, kolar, rezbar, tesar, bačvar i dragi obrtnici, da nema drva! Gospodarstvo rabi opet pruća i kolja za vinograde. Poraba drva pokazuje se kod težanja polja, gradnje brodova, strojeva, željeznički podvaljaka*** i t. d. Nuzprodukti kod pougljivanja nalaze u tehnici mnogostranu uporabu. često se za dobivanje istih, naročito za svjetleći plin i katran, drvo suhoj destilaciji izvrgne, gdje se i drven ugalj k više traži podpore od šume. Šuma mu takovu daje u travi, žirovini, hranivu Ušću, slami, šiškama, gubi i t. d. Plodovi šume služe često čovjeku za hranu n. p. kesten, gljive, drugi opet za razna pića. Ne smije se zaboraviti, da i lov daje hranu, a krzna zvjeradi skupociena odiela.**** Industrija je vezana sa šumarstvom posredno i neposredno. Od ploda raznog drveća priredjuje se bojadisaru mastilo, terpentin, smola, a u strojbarstvu kora osobito hrastova. Malo ne u svakom pogledu nadomješta i pokriva šuma razne potrebe čovjeka. S toga se mora dobro paziti kod gospodarenja sa samom šumom, mora se u obzir uzeti njena svojstva, odnošaji klime i odnošaji tla a napokon i * Koliko još i plodonosno tlo sbog opnstošenja trpi, pruža nam liep dokaz ugarska ravnica, osobito od onda, odkad je reguliranjem Tise svoj reservoir izgubile ** Izsušeni djubar ne služi kao gorivo samo u Stepama nego i francuzkitu Alpama i otocima zapadne obale Holsteina. *** U Austro-Ugarskoj i Njemaćkoj iznaša godišnja potreba željezničkih podvaljaka do IV2 milijuna m*, što odgovara veličini šume od 300.000 — 400.000 bkt. **** U evropskoj Kusiji, Sibiriji i ruskoj Americi daje lov trgovini krzn a više od 3 milijuna maraka. Svakako je pretjerano mnienje H. Lomera, koji krzno na 14 milijuna maraka računa. Drži se, da je Czornig prinos lova u Austro-Ugarskoj previsoko procienio. On ra6una na 1^/2 milijuna centi mesa vriednost od 25 milij. for. |