DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 182 — Ođpraviti drvo na putove ili potoke već je znatno vrelo zasluge za narod, a daljnje odpravljanje na mjesta konsumcije bilo kopnu ili k vodi zahtieva takodjer mnogo produktivna rada. Željeznice* a donekle i brodarstvo, glavna su prometala drva i drugih šumskih produkata. Gledajući ovako velike zasluge od šum§,, mogli bi se nadati, da će se šuma što intenzivnije gojiti, nu žalibože ima zemalja, gdje se možemo baš o protivnom postupku uvjeriti.** Što se tiče evropske trgovine s drvom,*** to moramo razlikovati zemlje, gdje se kao u Norvežkoj i Švedskoj drva samo eksportiraju, onda zemlje, gdje se kiio u Englezkoj, Belgiji, Holandezkoj, Danskoj, Španjolskoj, Portugalsl izvozom i tu je veći izvoz u Ruskoj, Austriji,**** Italiji i Švicarskoj, a uvoz u Francuzkoj. Skoro jednak uvoz i izvoz je u Njemačkoj. IV. Ne samo da šuma povoljno upliva na gospodarstvo, trgovinu i industriju ; nego je ona i za zdravlje čovjeka važna. Osim posrednih upliva šuma je vrlo važna svojim djelovanjem na klimu i tlo za duševni i tjelesni razvitak čovjeka, jer razvijanje čovjeka ovisi najprije 0 odnošajima onoga mjesta, gdje stanuje. * Vidi Ssterreichische Monatsschrift fiir For8twesen 1866. u. 1869. Za Austriju sa Saskom iznašao je promet drva putem željeznice: 105.853 centa izvoza i 2,112 centa uvoza. Promet drva na austro-ugarsliim željeznicama (835 milja) iznašao je god. 1867. : 18,700.000 centi, od čeg je ođpalo; 12,040.000 centa na nutarnji promet 6,640.000 „ „ izvoz 20.000 „ „ uvoz Promet s kamenim i sivim ugljem iznaSao je: 75,400.000 centi, i to ođpada: 51,400.000 na nutarnji promet 15,300.000 „ izvoz 8,700.000 „ uvoz. ** Tako je norvežka zapadna obala skoro u kamenitu pustoš pretvorena; dapaSe i sama nutarnjost sliSna je veo donekle pustinji, jer nadje li se drvo, koje bi se samo upotrebiti moglo, odmah se i posieSe. Žalostno je ali istinito, da se u Norvežkoj drvo 70—80 god. staro upravo riedko nalazi. *** Hohendruk cieni u Europi ukupna vriednost drva, koja u trgovini dolaze, na 150 milijuna for., od kojih odpada popriečno: na Skandinaviju 80 milijuna for., na Austro-Ugarsku 60 milijuna for., na zadružne države sjev. Amerike 5 milijuna for., na Eusiju 5 milijuna for. **** Hohenđruk je proračunao za Austro-Ugarsku god. 1866. promet drva; gorivo drvo gradivo drvo kubiSnih stopfi. izvoz . . 4,065.000 53,290.000 uvoz . . 2,646.000 3,356.000 ukupno 51,580.000 kubičnih stopa više izvoza nego uvoza polag toga. Sto je u toj godini vladao rat. |