DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 183 —
Djelovanje je šume u cielini nekako nlvelirajuće, jer ne samo da šumsko
tlo sadržinom humusa srednja svojstva posjeduje i skoro jednaku godišnju temperaturu
ima, nego šuma i bližnje tlo od ekstrema čuva.


Razdieljenje šuma i polja kao n. p. u našoj domovini i u cieloj Austrougarskoj
djeluje pospješno na čovječanstvo ondje, gdje se četiri godišnje dobe
podpunoma pojavljuju. Razumije se, da se to ne sbiva u onim zemljama, gdje
je sunce skoro uviek u zenitu kao na ekvatoru, gdje je temperatura skoro eiele
godine ista, niti u blizini pola, gdje nakon duge hladne zime vrlo kratko
ljeto sliedi. —


Manjka li tlu humusa i anorganskih tvari, a vode i organskih tvari u
izobilju imade kao n. p. u uzkim dolinama, to se tuj tvore močvare, u kojima
ostanci bilja lagano i nepodpuno gnjiju. Sbog te gnjiloće tvore se miasmi, koji
su uzrokom groznice i drugih bolesti.*


Izoliran položaj malih sela ili već pojedinih kuća, koje su šumom obko-
Ijene, karakterizuju već tim svoje stanovnike.


Izparivanje je čovječjeg tiela u šumi umjerenije, nego li u pustari; s toga
u velikim pustarama, gdje ni dovoljna propuha nema. Iako čovjek na bubrezima
i ostalim organima oboli.**


Gdje se temperatura vrlo brzo mienja, nastaju sbog prehlade mnoge upale
čovječjih organa, dok u okolici šume, koja ovakove temp. extreme zapriečuje,
upale su riedki slučajevi.***


Velika zimska studen i ljetna vrućina mora u Stepama osobito uz jake
iztočne vjetrove čovječju zdravlju nahuditi. Tim više škodi mu, čim je veća
razlika temperatura dana i noći. Upale organa, naročito respiracije, reumatizam
karakteristične su bolesti, osobito na sjeveru i to zimi ****


Šuma nije samo strujam zraka mehanička zaprieka, nego ona struji donekle
i fizikalna svojstva mienja. Radi toga šuma je u stanju čuvati za sobom


* Jedna je vrst miasma tako zvana „malaria", koja se cesto u tropičkim krajevima
opaža i za koju se misli, da je uzrokom iztoSno-indijske kolere i žutice.
** Od kolikog je upliva vlažno tlo na zdravlje čovjeka, vidimo u Englezkoj, gdje
se broj prsobolnih smanjio, ođkad se tlo đrainiralo.
*** Po Miihrju uzrokuje studen vedu množina krvi, a vrudin« smanjuje krv.
Radi toga uzimlju bolesti u vrućim krajevima i u ljetu upaljujudi (inflamatorički) a
u hladni n krajevima više torpidni (adynami6ki) karakter. Na hladnu sjeveru vladaju
dakle inflamatoričke a pod polutnikom adjnamifike bolesti, dok u umjerenom pojasu
dolaze najrazličitiji oblici bolesti sbog miene godišnjih doba, te nagao prelaz zime u
ljeto i obratno prouzrokuje sbog promjene krvi tim više bolesti, čim je eitremnije
doba. Lako nam je dakle uvidjeti, kako je i ovdje Suma važan faktor radi svog nivilirajudeg
djelovanja na dotičnu pokrajinu.


**** U Sahari iznaša razlika temp. dana i noći preko 40", dakle nije ni čudo,
da je Sahara tako rekudi domovina prsnih bolesti.
Seljak ugarske ravnice nosi u najvećoj vrućini krzno, jer zna, da po zapadu
sunca nastupi osjetljiva studen.
Isto su tako nodi u lombardskoj ravnici sbog toga, jer su južni obronci Alpa
opustošeni, razmjerno hladne.