DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 184 —


ležeće mjesto od vjetrova, koji su zdravlju Škodljivi. Kao takove vjetrove spo-,
menuti nam je iztožnjak i sjeveroiztoCnjak.


Biljke posjeduju svojstvo, da svojom respiracijom zrak zdravijim fino.
Pojmljivo je dakle, da će zrak u šumi kud i kamo zdraviji biti nego u polju,
jer je ne samo površina lišća od drva veća i drvo dulje živjeti može, nego je
u zatvorenoj šumi raztvorba humusa bogato vrelo asimilacije.


Iz lišća je izlučeni kisik ozonisiran, pak po svojoj naravi djeluje ubitačno
na miasme, koji su u zraku. S toga je šuma u blizini velikih gradova glavni
uvjet zdravlja.


Osim toga se zrak, koji dolazi iz škodljivih močvara, pročisti u šumi, pak
šuma tim čuva čitavu pokrajinu od mnogih bolesti.* Samo je po sebi jasno, da
su šume sbog atmosferičkih oborina za plodovitost i zdravlje dotične pokrajine
od velike važnosti.


Konačno je i lječilišta, u kojima oslabljeni živci traže mir i okriepu za
nove užitke, nalaze u okolici svježe šume. Šuma daje bolestnomu tielu okrepe,
dapače nema bolesti, kojoj ne bi zelena šuma prudila.


V. Premda se u današnje vrieme ne uzima osobiti obzir na etički momenat
šume, to ipak možemo i o tom koju da reknemo.
Kad naši pjesnici pjevaju o zelenoj gori, o stoljetnu dubu, o liepoj dubravi
daju tim samo oduška svojim čuvstvima, koja šume a osobito prašume u čovjeku
pobude. Niesu bili samo narodi staroda vieka kao Grci** i Rimljani, koji mišljahu,
da u šumama bogovi stanuju, nego su i naši pradjedovi gajeve pojedinim
bogovom posvećivali.


Sveto drvo Slavena bijaše lipa, gdje su se oni često sastajali dapače i
sudbene stvari riešavali. Pak i srednji viek spominje još svete lugove Slavena.


Pogledom na estetiku zauzima šuma opet prvo mjesto. .Jer može li se u
obće liepo imanje bez šume i pomisliti? Odakle vadi slikar ljepše motive
nego iz šume. I sigurno nema stvora, koji bi u pustoši a ne u šumi uživao.


* Tako je nekad cvatuća i silno napučena rimska Campagna sjekom svetih
gajeva pod Gjurom XIII. u pravu pustoš pretvorena Pa šta je bila posljedica toga?
Malaria se Sirila rapidno i narod poumirao. KoUer tvrdi, da je u Rimu od svake
stotine do 5, ljudi sbog malarie pomrlo.
U Toscani sade topolu, u Americi dapače i suncokret kao sredstvo proti groznicam.
Razširenje je kolere, kako mnogi dokazi tvrde, osobito iz iztočne Indije šumom


zaprieSeno.


** Grci su svakomu bogu jednu vrst drva posvetili, tako n. p. Zeusu hrast. Junu


krašku, Cybeli bor, Proserpini topolu itd.


Beligija Rimljana gradi se na religiji grčkoj. Silvan i Paun bijahu kod Rim


ljana bogovi šume a Diani bijaše kod Aricie jedan gaj posvećen.


Obožavanje drva nije bilo samo svim starim narodom zajedničko, nego su mnogi i


postanak ljudstva drvu pripisivali, što nam svjedoči indijska, persijska, grčka, rimska


i norvežka mytologija. Tako bijahu u Skandinaviji jasen i jošik roditelji ljudstva, dok


Dorani i Trojanei potiču od hrasta.


Od svih ostalih naroda razlikovali su se u tom pogledu Magjari, koji se, đošav
iz azijatske visočine i priviknuv tamo nomadsku životu, pokazaše pravim neprijateljima
same, pak su baš oni sami vedi dio ugarske ravnice sasma opustošili.