DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 190 — i đosadanji lugarski zamjenici Jakov Mihelfiić, Antun Starčevi6, Antun Berger, Ivan Popović, Janko Perković, Petar Sabljak, Ilija Bukvić, Antun Šprajc, Dane Miljuš, Gjuro Lelic!, Martin Mile ti ć, Mihajlo Tur kalj i Valentin Crnid , za tim svršeni pitomac kr. ug. lugarske škole u Vađž,3zerđu i sadanji pouiodnik kod vezanja pieska kr. ug. šumarije Deliblat (pođru5je šumskog ureda Or- šova) Svetozar Mladenovi ć ter napokon lugarski zamjenik Fabo Tišlja r i privatni natjecatelji Janko Adamović i Dmitar D r a g i š i ć. Sitnice. Pismo iz Stubičkog kotara. U ovom cienjenom listu čitao sam, da se pismom iz pojedinog kraja dadu najbolje „prijateljima zelene struke" priobćiti odnošaji šu marstva dotičnog kraja. Premda se iz „ubavog" Zagorja o šumarstvu malo čuje u našem dičnom „Šu marskom listu", to evo odlučih iz ovog kraja cienjenim drugovima priobćiti nešto o ođnošaju šumarstva u ovom kotaru. Do godine 1882. nije bila provedena segregacija u nijednoj obćini Stubičkog kotara. — Istom god. 1883. provedena je segregacija u Biatranskoj občini i to za sela Dolj. i Gor. Bistra, Oborovo i Jakovlje, dok za sela Podgorje — Ivanec segre gacija šume (u površini od 2703 rali) još do danas nije provedena. Jer je pravda izmeđju seljaka i vlastelinstva dugo trajala, to se u ovom prav danju i suma harala tako, da je upravo žalostno ovakove šume pogledati! Od god. 1883. pak do 1889. bila je uprava ovih šuma u rukama šumara sa moborskog kotara, a kasnije zagrebačkog. Budući, da su se, kako je poznato, seljaci opirali a šumari imadu sjedište da leko od šume, uživala se odieljena šuma po „starom običaju", sve do godine 1889, U ljetu godine 1888. provedena je uz sudjelovanje 40 oružnika i satnije voj nika segregacija u obćini Gor. i Dolnja Stublca. „Muzi" su držali, da im šume nitko oduzeti ne može, pak su na račun te „nemogućnosti" baš grabežno šumu uživali. U obćini Marija Bistrica nije šuma od 1100 rali u selu Podgorje do danas segregirana; u godini 1882. provedena je segregacija sela Laz, dok je za selo Glo bočec segregacija ove godine u tečaju. I u ovoj obćini niesu šume bolje, nego li u drugima obćinama! Ove šume stajale su sve do god. 1889. u upravi šumara Zlatarskog i sv. Ivanjskog. Čim je segregacija „Stubičke gore" provedena, odredjeno je po veleslavnoj kr. županijskoj oblasti, da se i za Stubički kotar postavi šumar i to za šume obćine Bistra, Marija Bistrica, Gornja i Dolnja Stubica sa sjedištem u Dolnjoj Stubici. Tako su brižnim nastojanjem veleslaviie kr. županijske oblasti 1. siečnjem 1889. šume ovoga kotara dospjele u ruke šumara. Kakovo je uredjenje i uprava šuma u ovom kotaru, javit ću u drugom pismu; sada pak priobćit ću đogodjaj, koji se ovih dana sbio; Premda su stroge mjere proti uobičajenom haračenju preduzete i doznaka drva — ma i kuburno — provedena, dogadja se sliedeće: Seljaci ne mogu nikako da zaborave „Gore", pak uviek živu u nadi, da će im se sve povratiti, jer ne drže provedenu segregaciju ozbiljnom. Tako se našla u jednom područnom selu djevojka od kojih 45 godina, imenom Bara Novak, koja je medju seljačtvom raztrubila, da će im ona „izposlovati", da oduzetu im šumu natrag dobiju! I zbilja počeše „muzi" iz obćine Bistra i Dolnja Stubica, povjerovavši ovoj babi, pogovarati, da će oni goru natrag dobiti pomoću Bare Novak, jer ona ima poznatih u Beču, pak ona zna, kamo se treba obratiti 1 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 191 ~ „Kratkovidni mnžeki* počeže dolaziti hrpimice k babi, da im ona „izhodi", da cielu Sumu natrag dobiju. U toj namjeri nosili su joj kruha, vina, mesa i t, d. Kad ih je ona uvjeravala, da će im izposlovati, da do oiele šume opet dodju, to počeše seljaci i novce kupiti, da ista ide „u Beč tražiti pravice". I Pogovara se, da je radi toga vec i bila u Beču. Ovih se dana razglasilo, da će seljaci silomice u šumu (seljaci iz Jakovlja to i učiniše), te da će samo sjeći! Ujedno se razglasilo, da će seljaci podići i bunu (!) i to sve za to, da šumu natrag dobiju. Kad je ki*. kot. oblast uvidjela, da ova pogovaranja sve veći mah uzimaju, prijavila je stvar predpostavljenoj oblasti. Sbog toga izašao je izaslanik kr. državnog odvjetničtva i sudac iztražitelj, da stvar izvide. Koliko mi je poznato, mogu priobćiti, da su Bara Novak i njen otac Josip u istinu upravili više molba i tužba Njegovom c. i kr. apostolskom Veličanstvu, da seljaci goru natrag dobiju. Bara Novak i njen otac Josip odvedeni su 17. siečnja oko ^23 sata po noći put Zagreba kr. sudbenom stolu, da odgovaraju za mogućnost uništenja segregacionalne osude i za „puntanje" ! Iz ovog pisma uvidjet će prijatelji i drugovi, kako je težka i naporna služba šumara u ovom kraju „potomakž Matije Gubca." Na skoro više. G. Vac. Bibogojstro u Slavoniji. Pošto šumari u svih pokrajinah naše monarkije, osobito u Češkoj i Austriji, spadaju medju prv e pregaoc e umjetnog ribarstva, moramo nastojati, da tako i kod nas bude. Kadi toga ćemo u „Šum, listu" obielodaniti službene dopise, koji su piscu ove viesti dostavljeni od županijskih oblasti, da se šumari mogu orientirati o potrebah ribarstva, te iz vlastite iniciative poduzeti sve, što treba, da se na jednoj strani uvađja umjetn o ribogojstv o (obćinami, vlastelini, Sumarskimi upraviteljstvi i t. d.) i na drugoj strani da se što strožije vrši ribark i zakon . Ovaj članak tiče se šumara u okolici Pakraca, Oriovca i Novske. Ako će šumarom ovih kotara poći za rukom, da utemelje samo u svakom kotaru jednu ribogojnu postaju (s troškom oko 50 for.), da sklonu samo jednoga vlastelina na uredjenje ribnjaka i samo jednu obćinu, da u svojem području umnažaju broj pastrva, jegulja, raka, lipana, somova, smudjeva, šarana i t. đ., bit će već iz toga velika korist ne samo za zemlju, nego i za šumare, koji podupiranjem umjetnog ribarstva stiču pravo na stanovite remuneravije. Bibja jaja mogu se nabaviti pod adressom: Fischgut Seewiese bei Gemiissden am Main (Bayern); fUrst Lichtensteinische Fischpacht-Anstalt in Aich (Salzburg). Jedna hiljada jaja stoji od 2 for. 20 nvč. do 3 for. Sve spreme za izlcženje jaja dobivaju se kod Josefa Schwarz u St. Polten. Niederosterreichs. Dr. Drag. 0. C e c h. Veleučenomu gospođinu dr. Drag. Ceh u u Zagrebu. Na Vašu zamolnicu od 3. listopada o. g. saobćuje Vam se, što je mogla ova oblast n pogledu ribarstva u ovom području saznati: I. Gospodarska podružnica u Pakrac u saobćuje sliedećc : U području ove podružnice nema znamenitijih rieka do ovih divljih potoka: Brzoja, Sumećka, rieke i Tisovačke rieke, i poveći potoci; Orljava, Pakra i Biela, u kojih bi se gledom na visinu vođe samo sliedeće ribe uzgajati mogle; bistranka (Forelle, Trutta fario), lipan (Aesche, Thjmalus vulgaris) i bielica (Weissfisch), pak bi bilo preporuke vriedno, da se od spomenutih vrsti oplodi „lipan", jer se ostale đvie vrsti u spomenntih potocih jur nalaze i to bistrauge u gorskih, a bielice u potocih u nizinab. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1890 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 192 - Umjetno bi se ribogojstvo moglo po nazoru ove podružnice samo onda zasnovati, kad bi se najprije za zaštitu istog „ribarski zakon"* stvorio; dok toga ne bude, to se kod našeg naroda, koji drži, da je ribariti cvakom prosto, umjetno ribogojstvo ni pomisliti ne da, pak bi za tu svrhu potrebni ve´iki troškovi bili uzaludni. II. Gospodarska podružnica u Oriovcu: Položaj za ribarstvo i rakarstvo u području ´6 gospodarske podružnice je dvojaki: položaj gorski i položaj nizina, odnosno bara i mofcvara. U podruGju ove gospodarske podružnice nalaze se sliedeće rieke i potoci: dio Save i Orljave, za tim dio Crnca i bara Vlakanac, potok Mršunja, koji u ljetu redovito presuši. U Savi i ovih svih njezinih pritocih i niočvarah nalaze se najviše sliedeće vrsti riba: ši´ka, somova, linjaka, okuna, za tim fiiga, smudjeva, šarana, jezova, karasa, bjelica i ćukova. Raci se nalaze samo u gorovitih dielovih savskih pritoka. HI. Kr. kot. oblast u Novskoj: Potoci ovog kotara pođvržeui su dvama ekstremima: 1. od jeseni pa do svibnja nabujaju od Savske poplave i preliju: 2. ljeti nasuprot malo ne posve presuše. Toga radi ne mogu se uspješno za umjetno ribogojstvo upotrebiti. Jer gdje su takove okolnosti, da riba jedan put iz ovoga korita izađi može, pa da sbog poplave ode biid u dublje rieke bud zaostane u raznim nizinama, drugi put opet ni toliko vode nema, da može obstojati, kod takovih prilika ne može se na uspješno umjetno ribogojstvo vii pomisliti. Strog ribolovni zakon i strogo rukovanje istog naroSito za vrieme mrieštenja moći će umjetno ribogojstvo nadomjestiti. Nekoć su do prije kojih 10 godina i ovi potoci, na ime: Trebež, Strug, Pakra i Ilova raci obilovali. Sada ih u tih rieka nema, nego se nalaze samo u manjih potocih, kao u Subockoj i Novskoj Dok se raci zađovoljuju i sa malom vodom, to bi trebalo u navedene veće potoke nekoliko stotina oplodjenih ženka postaviti te strogo paziti, da se mali raci ne prodaju, kao što je to podpisata kotarska oblast prošlog ljeta i činila. Toliko obzirom na savske potoke; što se pak brdskih potoćića tiče, to se u takovima može jedino pastrva uzgajati, pređpostaviv naime, da u takovih potocih i za najveće suše po nešto žive (tekuće) vode ima. U takovim potocima mogu se i raci sa uspjehom gojiti. Ovo je ujedno i mnienje ovostrane gospodarske podružnice. Kr. županijska oblast u Požegi, 3. prosinca 1889. Za kr. podžupana kr. žup. tajnik Vezić, V. r. Dopisnica uredničtva. P. n. gg. V. B. u Petrinji; P, St. u Uljaniku; gospodarstveni ured I. i II. banske imovne obćine u Glini odnosno Petrinji; gospodarstveni ured križevačke imovne obćine u Belovaru: Dobismo priposlano, nu niesmo mogli u ovaj broj uvrstiti, jer nam nije doteklo prostora, nu doći će i Vaše stvari na red. L. p, Sz. u Jaski: Hvala Vam na viestih; glede Vašeg upita sbog onih nekih stvari dobili ste već sigurno odgovor. * Ribarski zakon bit će na programu dojđuće saborske sezone ove godine. Urednićtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta. |