DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 226 sastavka šumsko gospodarskih osnova, jer bez ovih temelja ove bi osaove bile manje više prazna obsjena, kako to i doista mnoge od prije postojećih t. zv. osnova žali bože i jesu. Kako se prodaja stabala iz ovopodruCnih urb. obćina te godine u obće ograničila na minimum (tečajem godine 1889. došlo je ukupno samo u četiriju takovih obćina do prodaje, a to same neznatne količine stabala), to je rad šumarskog osoblja oko poslova, koji su skopčani s timi prodajami (procjene, predaje) bio neznatan. Načelom je nadalje sada uzeto, da se što više takovimi prodajami unišlog novca, kao t. zv. nepotrošiva šumska glavnica koristonosno uglavniči. Samo žali bože, da i u tom obziru šumareva nije svaki put zadnja. Takovih nepotrošivih šumskih glavnica imadu imovne obćine područja ovog, pored toga, što se u prvašnje doba premnogo takovog novca kojekako a često i bez prave koristi po dotične obćine i narod raztrošilo, ipak danas u ukupnom iznosu od kojih 250.000 for. u pohrani kod kr. zemalj. blagajne u Zagrebu, a kamo sreće, da se na stvaranje takovih — doista nepotrošivih glavnica — već i prije, malo više obzira uzelo, jer bi mnoge od tih imovnih obćina danas kud i kamo bolje stajale, nego U u istinu stoje. Dovršujući time taj osvrt na stanje uprave obćinskih šuma u županiji zagrebačkoj g. 1889., spomenuti narn je samo još i to, da su danas već i svi spomenuti područni kotarski šumski uredi o trošku imovnih obćina providjeni svimi za službu potrebnimi inventarnimi spravami kao i strojevi, poput šumarskih čekića, promjerka, mjeračkih vrpca, risaćih sprema i sprava, busolami i kutomjeri, pomoćnimi skrižaljkami kao i posobljem i t, d., u koje je svrhe do konca g. 1889. ukupno izdano 800 for. U kratko dakle tim su stvoreni bar najuuždniji temelji daljnjem sustavnom radu i napredku u pogledu šumskog gospodarstva tih obćinskih šuma u koliko se to u obće s obzirom na okolnost, da nam još uviek manjka zakonsko uredjenje tih odnošaja i uz vladajuće privremen e naredbe i obstojnosti učiniti dalo, a po tome se je i nadati, da će se već naskoro vidjeti i plodovi gore spomenutih dosta vehkih žrtava, koje te većinom vrlo siromašne obćine u to ime, kako je napried spomenuto, jur doprinesoše i još sveudilj doprinašaju, a tim će valjda i ovdje nestati one po nas šumare nemile narodne, — odkad nam šumara, nemamo šuma! Zagreb, koncem ožujka 1800. F. Žav. Kesterčanek. Šumarski dom. Zamisao graditi šumar, dom još god. 1888. mogla je ushediti po onom, tko je tada uvjeren bio, da vlada u hrv. šumarstvu zajednica složna i jaka. Dotičnik se nije varao, a tomu dokaz pruži jednoglasna i žarka odluka 25 članova u osječkoj županijskoj dvorani prigodom izložbe god. 1889., kojom |