DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 229 — djarsko šumarsko đružtvo, sastojeći se iz 1660 članova broji danas glavnicu preko 225.000 for., a hrvatsko šum. družtvo, sastojeći se iz 740 članova, zar ne može pomoću rodoljublja skupiti bar polovicu onoga, što je magjarsko skupilo ? Da i više, za to napried! M. R. Razmatranja o gubaru (Liparis dispar). Kako se lanjske godine gubar u hrastićih u velikoj množini izlegao i na mnogih mjestih lišće i cviet do hvojica obrstio tako, da su hrastove šume izgledale kao u zimsko doba, nanio je tim posjednikom šuma veliku štetu, jer je očekivani plod posve uništio, a osim toga, kako mnogi drže, prouzročio i gubitak na prirastu drva, jer je tobož drugo listanje na račun prirasta tjeralo. Da li je istina, što se gubaru prigovara, da je obrstiv lišće godišnji prirast drva umanjio, kako to mnogi teoretici u šumskih knjigah pišu, te se to i za normu uzelo? Da na to odgovorim, valja mi predmet pretresti. Ne držim, da bi gubar na gubitak prirasta drva štetonosno uplivao, a to s toga, što sam se na posječenom hrašću, koje je bilo godine 1888. i 1889. totalno ošišano, uvjerio da na panju i čutcih posječenoga hrašća u dobi od 60—80 god., kad je prirast u najboljoj snazi, nikakove razlike u godišnjem prirastu drva (kolobara) niesam našao, već je širina kolobara prema drugim godinam, kad gubara nije bilo, jednaka ostala. Ako bi se gornja tvrdnja nekih teoretika istinitom držala, onda bi u onih godinah, kad je gubar brstio, godišnji prirast uži imao biti, nego li u drugih godinah, kad ga nije bilo. Taj izmišljeni gubitak prirasta drva ne opazih niti na drugom drveću kao na dudu, kojega se lišće za hranjenje buba bere, niti na grmu kurkovine, kojemu gusjenica (Phalaena Tinea Euonymella) često lišće sasma obrsti, a prirast drva na istom drveću ne bijaše nigdje prema ostalim neoštećenim godinam lošiji. Ne može biti, da bi uništenjem prvoga listanja drvo na prirastu gubilo, jer nam je poznato, da u jednoj godini na listačama hšće više manje po dva puta izbija i to prvo u proljeće, a drugo o Ivanju, kad i nove hvojice tjera. Gubar obrsti prvo listanje, kojim i plod podjedno uništi, dok bi drugo lišće izbijalo već i onako od prirode, što ne upliva na prirast drva, pak se to niti mrazu u grieh upisati ne može, premda on u proljeće često hšće i cviet sasma ofurl. Dakle ne može niti govora biti o tom što se obćenito drži, da gubar upliva, te drvo gubi na prirastu, a mnogomu je i povoda dalo, da je radi gubara mlade hrastiće posjeći dao. Nedvojbeno je, da stablo oslabi i okržljavi, ako se često na njem lišće uništi; nu buduć da to potonje češće ne biva, to se za tim stablo opet brzo oporavi. |