DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 234 preko Soprana u Be6. Tu će se zabaviti dva dana i pregledati gospođ.- šumarsku izložbu, koja bude otvorena dne 14. svibnja. Iz Beča odilaze putnici preko Linča u Salzburg, gdje de se zadržati jedan dan. Iz Salzburga ide put dalje u Tirol i to najprije u Brixleg-Stubach, a dalje po zubatoj željeznici do Achen jezera, te s parobrodom u Achenkirehen. Iz ovoga zadnjeg mjesta poduzet de se manji izleti u ondješnjoj okolici, imenito pogledat de se pougljenivanja, razna sredstva za dopremanje drva iz velegorja buđ vodom, bud kopnom i postupak šum. gospodarenja u ondješnjih alpinskih pređjelih naroSito u okolini Ampelsbacba i Klammbacha. Iz Achenkirchena krenut de putnici kroz državne šume upravnoga kotara Steinbach i Branđenberg u Kramsach, a dalje na željezničku postaju Brixleg u doljnem kraju doline Innske. Za tim dolaze u Innsbruck, gdje de boraviti jedan dan, da pogledaju grad i sušnice za dobivanje crnogoričnog sjemena onđješnje tvrdke Jennewein. Iz Innsbrucka ide put dalje preko Klausen u dolinu Villn()s. Ondje de se pregledati razne gradnje za osiguranje eesta proti bujieam, te liepo i praktično izvedene brane proti vodođerinam i nekoliko šumskih vrtova i t. d. Osobito je liep vidik na dolomit-gorje, U Tirolskoj bavit će se putnici u svem osam dana. Medju tim ako vrieme dopusti, proći de se jednog dana vidjeti rezbarije iz drva u Zirbenhohr, gdje se ta vrst obrta baš u velike tjera. Naši mlađi putnici povratit de se kroz Korušku i ondje pogledati baš u velike izvedene gradnje u zaštitu šuma proti vodođerinam i bujieam u Moseritschgrabenu kod Oberđrauburga. Dalje ide put preko Villacha, Cielovca, Maribora, Pragerhofa i Zakanja u Križevac; ili pak, ako materialna sredstva putnikom dovoljna budu, preko Villacha, Tarvisa, Goricije ter Trsta i Rieke u Križevac. Želimo putnikom sretno pošli i obogatili se ovom prilikom mnogim znanjem, što neka bude od najboljeg uspjeha za njihovu praksu a na ubar čuvanja i gojenja naših šuma! M. V. Električno svjetlo i ribolov. Na južnoj obali Francuzke pokušali su nedavna električno svietlo kod r bolova rabiti. Spustili su u stanovitu dubinu vođe staklenu kraglju, u kojoj se nalazila sprema za žarenje, koja je bila spojena sa baterijom u čamcu žicami obavitimi gutaperčom. Kruglja je razsvietlila na daleko more. Ribe privabljene svietlom skupiše se oko nje u velikoj množini, pak ih je mrežami bezbroj pohvatan tako, da se sve niesu mogle niti upotrebiti. Taj je način ribolova obavljen samo kao pokus; u običnom životu dakako ne de se smjeti rabiti, jer bi inače za morske stanovnike velika pošast nastala. Jastrebovi. Akoprem se vanjsko obličje većine tih ptica, medju koje se i nekoje najveće grabilice broje, našeg oka neugodno đojimlje, pak je i sama njihova proždrljivost nam odurna, to su oni ipak veoma koristni za veliko gospodarstvo naravi. Najviše koriste jastrebovi u vrućih pojasih, gdje uništuju brzo sve Iješine i životinjske preostatke, koji bi inače gnjiledi razvijali miazme po ljude škodljive. S toga razloga štite ih i štede u južnih krajevih. Razmjerno malena glava i velik dio vrata obično su u njega goli i bradavicami ili mesnatimi zahlipci pokriveni. Dolnji dio vrata okružuje vedinom ogrljica produljenih i izbočitih pera. Najveda množ te vrsti obitava u tropičnora i subtroplčnom pojasu i to ne samo po pustoši ved i u velikoj množini u gradovih i u okolišu, u obde u blizini ljudskih stanova. Pogine li u pustarah i stepah vrudeg pojasa u novom ili starom svietu ma koja zvier, eto ti ved zagonetnom brzinom ne jednog, ved stotinu i stotinu tih zdravstvenih organa naravi, kako se prepirudi promuklim glasanjem u družtvu sa svrakami, gavrani i t. d. na Iješinu obaraju. Lješini razderu mekaC, pak ponajprije prožderu svu utrobu, koja im je najslaatnija, a kasnije ne miruju sve dotle, dok samo gole i najkrupnije kosti ne preostanu. |