DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1890 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 237 —


samo na papiru, pak da u istinu to nestoji. — Dakako đa je to istina, jer se priroda
sama opet za to poskrbila, da stabla do neba ne izrastu.


Pa i životinje, koje samo jedno mlado u jedan put na sviet donesu, mogu se
pod dobrimi okolnostmi u kratko vrieme tako pomnažati, da to svaki čovjeSji račun
prekoračuje. — Nijedna se životinja ne množi tako sporo kao slon, pa ipak bi za 500
godina iznašalo potomstvo jednog para 15 miliona komada.


Godine 17 73. donesena su u Islanđiju 3 soba, pa već za 40 godina cienili su
ukupni broj istih preko 500.000 komada.


Ciene izrade i izvoza (iz šume) razne gradje po izkustvu A. Danhelovskog.


a) Za 1000 kom. fran. norm. dužice: izrada« 18—20 for.; izvoz, po
suhom putu, na 4 kim. daljine 6 for.; na 8 kim. 8 for.; na 16 kim. 10 for.; na
24 kim.; 13 for.; na 32 kim. 17 for.


b) Njemačka duga: Za obaranje stabla prema debljini njegovoj 30—50 novfi.,
za svaki prerez 10 do 14 novS., od čega po izkustvu odpada na jedan hektolitar
8—10 novč. Nedjeljna plaća „klibara" 8—-10 for, uz hranu; prema tome odpada na
hektolitar 2—3´/2 novč.; „Sprengar", brađvar i krajcar dobivaju 12 —14 novč. po
hektolitru i hranu, što čini po hektolitru 18—22 novč. Cjelokupna izrada po hektolitru
iznosi 28 do 35´/a novč. Od ove se svote obično odbije lO^/o na račun uobičajenog
odbitka ´/i» od ukupne izradjene količine, te se time smanji zarada na 25 do
32 novč. po hektolitru, razumjevajući tu uz dugu i nuždna dana.


Izvo z se mienja po vrstima duge, te se za veću dugu plaća razmjerno manje
nego za manju po hektolitru. Ako se duga od ´/^ do 2 hektol. uzme == 1, onda se
za duge od 2^/2 do 5 hektol. uzima 0´7, a od 5 hektol. na više 0 65, pri čem se
dana računaju kao duge od jednake dužine.


Prema udaljenosti plača se za izvoz: na 4 kim. 7 ´/a novč. po hektolitru; na
8 kim. 10 novč.; na 12 kim. 12 novč.; na 16 novč. 15 novč.; na 20 kim. 19 nč;
na 24 kim. 24 novč.; na 28 kim. 27 novč.; na 32 kim. 30 novč. Pri tome se
računa na jedno bure pet naslaga od duge ili sedam dana.


c) Mostnice i druga redana grad ja. Pri prostoručnoj izradi uobičajena
je naplata po širini mostnice.


Danas se plaća po 1 cm. širine i 1 m. dužine ´ja novč. bez obzira na to,


da li mostnica ima debljinu od 14 ili izpod 14 cm., iz čega proiztiče velika neraz


mjera izmedju naplate za izradu tankih i debelih mostnica i njihove drvne sađržine.


Troškovi oko izrade po tek. metru jesu :


30 cm. širine, 3 cm. debljine = 10 novč., a đrv. masa 0.009 m^


30 „ „ 6 „ „ = 10 „ „ „ „ 0.018 „
30 „ „ 9 „ , = 10 „ „ „ „ 0.027 „
30 „ „ 14 „ „ = 10 „ „ „ „ 0.042 „
Kad bi se uzela osrednja debljina mostnice 7 cm., odpalo bi (računajući po gornjoj


osnovi al uzev u račun i debljinu) na 1 cm. širine i debljine = 0´27 novč.,


o i
te bi zarada iznosila prema gornjem redu po kub. metru:


30-1-3 = 33 X 0-27 = 8-9 novč., drv. masa 0-009 m´


30-1-6 = 36 X 0-27 = 9-7 „ „ „ 0´018 ,


30 -f-9 = 39 X 0-27 = 10-5 „ „ „ 0027 „


30 -j- 14 = 44 X 0-27 = 11-9 „ , „ 0042 „


dakle po kub. metru 989, 539, 389 i 283 novč.


Za četverobridnu gradju plaća se po 1 cm. širine i 1 met. dužine ´/a novč.
Za izradu željezničkih podvala od visi naplata prema kakvoći stabala i količini posla,
pak se plaća 30 do 40 novč. od komada.