DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 250 — 2. Nuzgredni užitci. a. Drvo. Kao što spomenusmo u početku, nalazile su se sve šume slavonske Po dravine već pred kojih 60 godina u sjećivoj, paće prestaroj dobi. U ovakovih šumah nije bilo potrebno proredjivanje nikoje vrsti ili se čišćenje sastojine ograničilo tek na vadjenje pojedinih hrastova, jasenova i Mestova prebornim načinom, iz kojih se proizvadjalo razno gradjevno drvo i dužice, ili su se rabila za produkciju pepeljike. Potreba svake ^rsti drvlja podmirivala se pak kasnijim uvadjanjem redovitijega sjeka podpunoma, a osim toga pokazala se od vremena do vremena potreba, da se izrabe stabla, koja je vjetar oborio, i ona, koja su se morala sbog njihove previsoke dobe i onako usjeci. U ovakovih okolnostih niti je bio moguć a niti potrebit obstanak inog drvnog predužitka. Iz istih uzroka niesu se dosada niti mlade sastojine podvrgavale redovitom proredjivanju, već se ono ograničilo samo na izsjek onakovih manje vriednih vrsti drveća, koje smetahu u dobrom uspievanju glavnu vriednu vrst, pak se po tora to moglo smatrati samo kao gojitbeno sredstvo. Nu okolnosti se promieniše. Sječive se sastojine sve više umanjivahu, a siromaštvo drva u obližnjih predjelih TTgarske imat će naskoro posljedicu, da će se moći i morati uvadjati redovito i racionalno proredjivanje mladih šumskih sastojina i to ponajprije ondje, gdje je udaljenost još sječivih sastojina veća. U tom pogledu počelo se već raditi, akoprem u veoma maloj mjeri i to većinom s toga razloga, da se sakupi donekle izkustva o troškovih i uspjesih samog proredjivanja, ili opet za to, da se vidi, koji bi rezultat pružao odgoj mladih hrastovih šuma guljača i koje probitke bi pružalo unovčivanje kore. Ovakav pokus izveden je prvi put god. 1878. na vlastelinstvu DolnjoMiholjačkom, kad no zahtievaše oblast, da se s obih strana neke ceste posieče pruga šume. Pokus taj izvadjan bje osobitom revnosti, a bio je tim više zanimiv, jer se s obzirom na tadanje okolnosti moglo nadati, da će se šumam guljačam početi obraćati neka pozornost, jer se na nikoji ini način nije moglo očekivati, da će ostale usječene sastojine ovog predjela moći tako brzo doć do uživanja. S toga je morao svaki i najmanji prinos u tom pogledu dobro doći. Svakako bijaše taj pokus na maloj onoj površini malen, nu njim se ipak postiglo uvjerenje, da se bar u sadašnjih okolnostih sbog kratkoće vremena pri samoj uporabi i sbog manjka potrebitih radnih sila ne bi mogle sličnim načinom odgajati i upotrebljivati veće i velike površine to više, što je ta grana produkcije bila do sada ovdje sasma nova i nepoznata. Nadalje se izkusilo, da u gospodarstvenom smislu ne bi bilo opravdano, kad bi hotjeli možda pretvarati visoki hrastov uzgoj u nizke šume guljače, jer se ove i onako preporučuju poglavito samo za čiste hrastove šume, kakove se u ovdašnjih predjelih doduše nalaze gdjegdje u manjoj množini, ali ne u ve |