DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 251 — likom, pak bi se istom morale osnivati, a osim toga su tržištne okolnosti veoma nepovoljne, što se tiče dobivenog prostornog gorivog drva prigodom guljenja. Sastojina bijaše na ovih prugah iz sjemena porasla i upravo u 20 godišnjoj dobi; sastojaše se iz Sd-T^/o hrasta lužnjaka, O-T´lo grabova, 27o briestova, O´S"/« jasenova, 7´67o jalše i 4-5"/o vrba i topola. Ove zadnje tri vrsti drveća nalazile su se većinom samo nuz šanceve. Sastojina ne bijaše još proredjivana, sklop joj bio gust, a stabalca bila liepo uzrasla. Drvna gromada s korom iznašala je po hektaru 147´24 prostornih metara a od toga bijaše 124´89 prostornih metara hrastovine a 343 31 svežanja raznog inog pruća. Prama tomu mogaše se sastojinska vrstnoća smatrati veoma dobrom. Sjek, izradbu i gulenje izvadjahu nadničari pod neprestanim nadzorom. Svi podatci bjehu točno zabilježeni, a oguljena stabalca pojedince izmjerena i njihov sadržaj proračunan. Guljenje obavljalo se lupanjem, jer je bilo jeftinije, a preuzimatelj nije imao ništa proti tomu. Gulile su se sve motke do 3 cm. promjera; slabije drvo poslagalo se u svežnje. Na doljnjoj strani stabalaca tik zemlje bijaše kora nešto mahovinom obrasla, jer je ondješnji veoma nizki položaj bio od vremena do vremena izvržen poplavam, dalje prama gore pak bila je kora čista, gladka i svjetla. Mahovina se prije gulenja ostrugala, a kora obih vrstnoća postavila se pomiešano sušiti.. Iznos kore od 1 prostornog metra hrastovih stabalaca bijaše 97.09 kilograma svježe ili 52-43 kg. na zraku izsušene, pak je prama tomu kora izgubila kod sušenja 46´´/o svoje težine. Za 100 kg. suhe kore plaćalo se na licu mjesta 2 for. 67V« nč. Troškovi za izradbu i gulenje iznašahu 2-24 radna dana po 42 novč. = 94´2 novč.; od ovog iznosa ima se odbiti vriednost oguljenog drva, koje je iznašalo umjesto 1 prost. met. sada nakon gulenja samo 0´79 prost, met., što računajući po 56 nvč. daje vriednost od 44-24 nvč. S toga iznašahu troškovi okruglo 50 nvč. Kora dakle imaše 2l7o ciele prostorne sadržine hrastovih stabala. Prihod po hektaru bijaše: za 6560 metričkih centi kore po 2 for. 67V2 novč. = 175 for. 48*00 novč., „ 98-66 prost. met. hrastovih drva po 56 novč. = 55 for. 24-96 „ „ 12-35 „ „ inog „ „ 42 „ = 9 „ 38-70 „ „ 343-31 svežanja raznog pruća „ 2 „ = 6 „ 86´62 „ ukupno .. . 246 for. 08-28 novč. Sveukupni proizvodni troškovi . 93 „ 12*06 „ Višak . . .~153"forr86-22liovč!! ili okruglo 153 for. 86 novč. Uzev nečistu vriednost tla po hektaru sa 177 for. 60 novč, kulturni trošak za razne vrsti drveća kako sliedi, a u važi v dobitnu mjeru 272"/o, iznašala bi dostalna vriednost jednoga hektara ove mlade sastojine: Hrast 84-7 »/o, kulturni troškovi 13 fr. 90 nč. -= 11 fr. 77- 33 nč. Grab - 0-7 „ „ „ 2 „ 07 „ = -. 1*449 „ |