DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 262 — pak je ova procjenom pronadjena svota kao gotova ciena stablu. U rečenim predjelima crnogorice pak uplaćuje se „taksa", koja iznaša za jedno stablo cienu jednog do dva kubična metra, te je svakome poznato, da ta taksa nije gotova ciena, već samo kao prva naplata a konačnu cienu saznaje tek nakon premjerbe stabla u ležećem stanju. Napokon, u ovom drugom slučaju ne poznaje kupac stablo, koje je platio, već mu bude isto kašnje kod doznake po šumaru pokazano. Razlog je takovoj praksi običajna čista sječa u hrastovim šumama i nuždna preborna sječa u našim šumama crnogorice. Predmetom ovih redaka neka bude način, kako se ustanovljuje drvna količina stabala za sječu odredjenih u šumama gjurgjevačke imovne obćine. Tuj je sliedeća praksa: Stablo se procienjuje u stojećem stanju, a vriednost ovakvom procjenom pronadjena nije definitivna, konačna, jer poslije ove procjene sliedi kod onih stabala, koja se pravoužitnikom davaju, još i premjerba stabla, kad posječeno bude, dočim kod onih stabala za prodaju (veUka prodaja) na strance, nepravoužitke nema poslije prve procjene stabala u stojećem stanju nikakve naknadne premjerbe, jer se uzimlje, da se dražbenom prodajom, koja je za izdavanje takovih stabala propisana — uviek moguća najviša te prava ciena postigne. Za što ?e u [)rv(im slučaju stablo dva puta mjeri, nije jasno, jer su obstojeći argumenti naprama praksi u šumama crnogorice jako klimavi. Tako se veli, da hrast ima veću vriednost, za to mora kupac-pravoužitnik veću svotu, koja se pravoj vriednosti hrasta približuje a procjenom u stojećem stanju ustanovljuje, odmah uplatiti, i onda se stablo još u ležećem stanju, pošto je već u stojećem stanju procjenjeno, mjeri, jer je prva procjena netočna (valjda nema načina da se točno procjeni stablo u stojećem stanju) i jer naknadnu premjerbu stabla u ležećem stanju naputak za imovne obćine propisuje! Naputak propisuje premjerbu stabla t. j . točnu naznaku kolikoće i kakvoće stabla, ali ne propisuje, da stablo dva puta mjerimo. Što se pak veće vriednosti hrastovog drva tiče, koja je razlogom, što se stablo, prije nego se izmjeri u lećežem stanju, procieni u stojećem, treba da se napomene, da se i ovdje uplatom veće takse naprama onoj za jelu itd. ista sjegurnost postizava kao i uplatom drva polag procjene. Strah pred uplatom hrasta zbilja je smiešan, kao što je onakvo tumačenje naputka posve krivo, te prema onomu, da se ona stabla za dražbenu prodaju samo jedan put procienjuju, nekonsekventno, jer dražba može biti svakojakih, a rečeno je, da je procjena u stojećem stanju i netočna, dočim je način procjene bilo u jednu ili drugu svrhu jedan te isti. Dakle, čemu jedan posao dva puta obavljati ?! Ili valjanu procjenu stabla u stojećem stanju iU nuz uplatu stanovite takse po stablu izmjera u ležećem stanju! Ovdje je običajni načia procjene zbilja manjkav i loš, koliko se iz data novigradske šumarije uvidjeti može, te bi prema tomu uviek bila potrebita naknadna premjera stabla, kad posječeno leži. Procjenjuje se naime samo na oko uz uporabu nekakvih odličnih brojeva. Izmjeri se prsni promjer, jedina |