DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 264 — približivši se k stablu. N^apokon treba navesti, da su gornji dielovi stabla manje vriedni, te se potrebite dimenzije jednostavno i od oka uzeti mogu. Količina gradnja i drugih samo za ogrievno drvo sposobnih đielova stabla ustanovljuje se procjenom na oko. Posao je ovakve procjene brz, jer ako je može biti veći posao vani, to je kućni posao kraći i jednostavniji, pošto nema dugačkih umarajućih i dosadnih računa a može ga i pisar obaviti (izvadci sadržine iz skrižaljaka). Točnost je isto tako prama potrebi dovoljna, jer se vriedniji dielovi skoro direktno mjere i jer se može uzeti, da se moguće netočne procjene kod radnje u većem izravnaju, a onda, što je osobito važno, ne treba izkustva kao kod uporabe obličnih brojeva ili kod obične procjene. Za kontrolu radnje i za svjestnost u točnosti iste može se gdjekoje stablo u ležećem stanju naknadno izmjeriti ili pak pojedine za račun potrebite dimenzije kod još stojećih stabala posebnim za to konstruiranim strojevima (Brajmanov universalni stroj i dr.) izmjeriti, pošto je bila procjena onakva, kako je gore opisana. U Novigradu, mjeseca travnja 1890. J. Vraničar, šumar. Unapredjenje lova kod imovne obćine Križevačke. Kako nam lovne prilike loše stoje i koristne divlači sve to više ponestaje, mislim, da mi ne treba dokazivati; jer prem postoji lovski zakon i zakonski članak XXIII. od g. 1883. koji slovi o porezu na puške i lov, diljem ciele domovine izuzev nekoja oveća vlastela, lov je spao na ništicu tako, da, želiš li vidjeti zeca, moraš obići cielu obćinu, dokle ga nadješ. Zaista je to žalostan pojav, pa nam se i nehotice namiće pitanje, koji je tomu razlog i kako bi se dalo tome doskočiti i lovne prilike podići na stepen, na kom se iste nalaze u drugih zemljah a i nedaleko preko Drave, gdje ipak kako sam se i sam uvjerio, dva tri lovca mogu danas ubiti do 50 komada zečeva. U bivšoj krajini naročito u postojaloj Varaždinsko-križevačkoj pukovniji ne stoji danas s lovom bolje nego i u najzadnjoj obćini provincijala uzprkos tomu, što su lovišta imovne obćine i državne šumske uprave po lovnom zakonu izlučena i imadu svoje pazitelje. Želimo li imati odgovor na pitanje: za što se nije mogao lov do sada podići naročito u obsegu ove imovne obćine, evo ga: U 33 izlučena lovna kotara imovne obćine križevačke zakupnikom je lova šumsko upravno i čuvarsko osoblje po zaključku upravljajućeg odbora od 31. 8. toč. 4. g. 1881. vidi broj 2596 ex 1881., sa svotom od 84 for. 1 nvč. kao najvišom dostalbinom polučenom na posljednjoj javnoj dražbi. Ova svota bijaše repartirana na šumare i lugare, koji su i lov izvršivali po volji. |