DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 264 — približivši se k stablu. N^apokon treba navesti, da su gornji dielovi stabla manje vriedni, te se potrebite dimenzije jednostavno i od oka uzeti mogu. Količina gradnja i drugih samo za ogrievno drvo sposobnih đielova stabla ustanovljuje se procjenom na oko. Posao je ovakve procjene brz, jer ako je može biti veći posao vani, to je kućni posao kraći i jednostavniji, pošto nema dugačkih umarajućih i dosadnih računa a može ga i pisar obaviti (izvadci sadržine iz skrižaljaka). Točnost je isto tako prama potrebi dovoljna, jer se vriedniji dielovi skoro direktno mjere i jer se može uzeti, da se moguće netočne procjene kod radnje u većem izravnaju, a onda, što je osobito važno, ne treba izkustva kao kod uporabe obličnih brojeva ili kod obične procjene. Za kontrolu radnje i za svjestnost u točnosti iste može se gdjekoje stablo u ležećem stanju naknadno izmjeriti ili pak pojedine za račun potrebite dimenzije kod još stojećih stabala posebnim za to konstruiranim strojevima (Brajmanov universalni stroj i dr.) izmjeriti, pošto je bila procjena onakva, kako je gore opisana. U Novigradu, mjeseca travnja 1890. J. Vraničar, šumar. Unapredjenje lova kod imovne obćine Križevačke. Kako nam lovne prilike loše stoje i koristne divlači sve to više ponestaje, mislim, da mi ne treba dokazivati; jer prem postoji lovski zakon i zakonski članak XXIII. od g. 1883. koji slovi o porezu na puške i lov, diljem ciele domovine izuzev nekoja oveća vlastela, lov je spao na ništicu tako, da, želiš li vidjeti zeca, moraš obići cielu obćinu, dokle ga nadješ. Zaista je to žalostan pojav, pa nam se i nehotice namiće pitanje, koji je tomu razlog i kako bi se dalo tome doskočiti i lovne prilike podići na stepen, na kom se iste nalaze u drugih zemljah a i nedaleko preko Drave, gdje ipak kako sam se i sam uvjerio, dva tri lovca mogu danas ubiti do 50 komada zečeva. U bivšoj krajini naročito u postojaloj Varaždinsko-križevačkoj pukovniji ne stoji danas s lovom bolje nego i u najzadnjoj obćini provincijala uzprkos tomu, što su lovišta imovne obćine i državne šumske uprave po lovnom zakonu izlučena i imadu svoje pazitelje. Želimo li imati odgovor na pitanje: za što se nije mogao lov do sada podići naročito u obsegu ove imovne obćine, evo ga: U 33 izlučena lovna kotara imovne obćine križevačke zakupnikom je lova šumsko upravno i čuvarsko osoblje po zaključku upravljajućeg odbora od 31. 8. toč. 4. g. 1881. vidi broj 2596 ex 1881., sa svotom od 84 for. 1 nvč. kao najvišom dostalbinom polučenom na posljednjoj javnoj dražbi. Ova svota bijaše repartirana na šumare i lugare, koji su i lov izvršivali po volji. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 265 — Šumar nije mogao lugaru braniti lovljenje, jer je potonji plaćao zakupninu. Kako je nadalje poznata stvar, da kod nas vlada velika oskudica dobrim lovačkimi psi, pak takove s veoma malom-iznimkom nema niti šumar niti lugar, to se po starom krajiškom običaju moralo na lov pozivati ljude, koji imaju pse i koji će ih po njima poznatih jamah i predjelih zavadjati, jer, u prostranom lovištu lugar ma baš i pse imao, sam uspješno loviti ne može bez takovih lovaca, koji se inače ovdje zovu „Raubschtitzi". Kad su se pak takovi ljudi na lov pozivali po zvaničnicih lugarih, kojim je dužnost, da svakoga ovakovog lovca prijave, oduzmu mu puške i poubijaju pse, to si lako svaki predstaviti može, da su oni kasnije i u odsutnosti lugara i šumara i sami za sebe lovili i divljač ganjali, ubijali, ranili i raztjerali. Što više, naselilo se u našem kraju mnogo Čeha, Moravaca i Madjarah, koji umiju i zamke postavljati i željeza podlecati, sve da uboga zeca ili srnu ulove i tim njegovom koljenu kraj učine, što svakako nije bilo daleko. Kad osim toga uzmeš u obzir, da oblasti naročito obćine slabo mare za izvršivanje zakonskih ustanova o lovu, a oružnici, financi, obć. stražari, imadu puno prečega posla od pazke na zvjerokradice i otimanja neoporezovanih pušaka itd., to ti se onda prikažu lovne prilike u pravom svjetlu, pak je skrajnje vrieme, da se i u tom pogledu što uzradi. Kad može lov cvasti drugdje, za što da to kod nas ne bi bilo moguće? Tako se pitahu šumari imovne obćine križevačke na svom sastanku dne 2. siečnja t. g. Tu se stalo razmišljati i dogovarati o podignuću lova u veliko, pa im doista podje konačno za rukom jednodušnim svojim zaključkom stvoriti činovničko lovačko družtvo ove imovne obćine, primiv lov izključivo u svoje ruke a lugare kao plaćajuće članove izključiv sastavkom lovnog statuta. Evo donašam s toga rečeni statut pred naše šumare, ne bi li i oni uz nas pristali i svaka imovna obćina u svom području htjela nešto doprinieti za naše lovne prilike, pak bog dao, da se i kod nas za kratko vrieme podigao lov, ova jedina, nevina i najljepša a i koristna naša zabava, na koju smo svakako upućeni, nemajući na selu gradskih salona, koncerata i kazališta, gdje bi si za prostog vremena iza težke službe i napornog rada prikraćivali vrieme. Š t a, t "CL t činovničkog lovačkog družtva imovne obćine križevačke. § 1 Izlučena lovišta šuma imovne obćine križevačke spadaju glasom zaključka upravljajućeg odbora od 31. kolovoza točka 4. god. 1881. vidi br. 2596 ex 1881. u zakup činovnikom imovne ove obćine (računajući ovamo nadšumara, taksatora, protustavnika, 4 kotarska šumara, 4 šumarska pristava i 1 šumarskog vježbenika) za zakupnu svotu od 84 for. 01 novč. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 266 — 5. 2. Pazitelji su lova lugari imovne obćine, koji posebno za nadziranje lova prema §. 16. lovskoga zakona zaprisegnuti biti moraju, pak su u pogledu izvršivanja dužnosti pazitelja lova nuz. svoju lugarsku službu podčinjeni gospodarstvenom uredu, ter se ova dužnost broji u smislu §. 97. naputka C od god. 1881. u njihovu službenu dužnost tako, da za svako zanemarenje u lovsko paziteljnom pogledu pođpađaju kazni §. 110. i 111. gore rečenog naputka. Lugari kao pazitelji lova nemaju na tom temelju pravo na nikakovu posebnu nagradu, dok lovačkom družtvu prosto stoji pojedine čuvare lova iz svojih sredstava nagraditi radi marljivog izvršivanja dužnosti. §. 3. članovi lovačkog družtva plaćaju zakupninu u blagajnu imovne obćine u jednakih mjesečnih obrocih uztegcm plaće prema zaključku prve činovničke sjednice točke III. § i Lovačkomu družtvu predsjednikom je nadšumar kao upravitelj i šef gospodarstvenog ureda, dok tajnika, blagajnika i 3 odbornika biraju članovi pismeno ili uslmeno u glavnoj svojoj sjednici, koja se ima svake godine u Belovaru obdržavati. §. 5. Dužnost je predsjednika budnim okom pratiti djelovanje lovskog čuvarskog osoblja i svaki propuštaj najstrožije kazniti, interese družtva braniti, pred sudom i oblastim zastupati, predlagati družtvu načine i mjere, kojimi bi se lov podignuti mogao, i predsjedati sjednicam lovačkog družtva. Dužnost je tajnika vodjenje svih pisarničkih posala, koji se odnose na družtvo i odredbe odbora i predsjednika putem područnih vanjskih članova (šumara i pristava) i pazitelja lova izvršivati dati. Dužnosti su blagajnika pobiranje zakupnine, primanje lovnih taksa gostova i u obće vodjenje ciele novčane manipulacije družtva. Dužnosti su odbora svako mjesečno sastajanje u sjednice, u kojih će se imati stvarati zaključci o boljku i unapredjenju družtva. §. 6. Pravo izvršivanja lova pripada izključivo samo članovom u cielom području imovne obćine. Nu dozvoljeno je pojedinom članu na lov sa sobom uzeti jednog ili više gostova, nu ovi će imati za svaki put u blagajnu lovačkog družtva uplatiti iznos od 50 novč., koje dotični član predsjedniku naknadno najaviti, a blagajniku taksu priposlati ima. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 267 — Zabrana lova, sadržana u §. 18. lovnog zakona od g. 1870. ima se najtočnije obdržavati izuzev lov na zečeve, koji u području ove imovne obćine ima početi 1. listopada, a trajati do konca siečnja. §. 8. Glavna je sjednica vlastna zaključiti i zaključak provesti dati, da se pojedini lovski kotari jednu, dvie i više godina u posvemašnu zabranu stave. Tko bi prestupio ovakove zaključke, ima se za prvi put kazniti po predsjedniku globom od 10 for., a za ponovni slučaj iz družtva izključiti. § 9. Tko prestupa §. 18. lovskoga zakona, bit će takodjer iz družtva izključen, pak će ga predsjednik nadležnoj oblasti radi prestupka rečenog §. 1. utužiti. §. 10. Kad pojedini član veći lov naredjuje, imade to javiti predsjedniku s naznakom kotara, u kom će se lov držati, pak će takovom ugodom biti strogo zabranjeno voditi sa sobom lovca, koji za vršenje lova zakonom propisanu kvalifikaciju nema. Ujedno se na svaki ovakov lov imadu pozvati svi članovi lovačkog družtva. §. 11. Svaki član družtva imade voditi izkaz ubijene divljači, koji se na koncu svake godine u glavni izkaz, koji vodi tajnik, unesti ima. §. 12. Paziteljem lova strogo je zabranjeno samovlastno lovljenje pod pretnjom posljedica, sadržanih u §. 110. i Ul. naputka C. od god. 1881., pak je članovom družtva osobita dužnost svakoga pazitelja, koji bi se prekršio ustanove ovoga §. 12. odmah pozvati na odgovornost, a stvar prijaviti predsjedniku. Usuprot dozvoljeno je svakom članu družtva pozvati jednog ili više obližnjih pazitelja (lugarah) na lov bez u §. 6. ovoga statuta naznačene takse, u koliko to služba dopušta. §. 13. Pazitelji lova imadu osobitu pažnju posvetiti podmetanju uzica (Schlingen) željezi i t. d. skitajućim lovskim psom, a naročito svakom neovlaštenom lovcu zatečenom na činu oduzeti oružje i učiniti prijavu. Izuzev zakonom dozvoljene globe kao nagrade dobit će pazitelj lova od samoga družtva za svaki slični slučaj još posebnu nagradu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 268 — § U. Dozvoljeno je paziteljem lova, dapače mu je dužnost grabežljivu zvjerad kao vuka, lisicu, kunu, jastreba, svraku i t. d. ubiti, pak će dobiti za svaki slučaj iz blagajne imovne obćine križevačke glasom zaključka zastupstva točka 9. od 16. listopada 1889. posebnu nagradu. § 15. Od dana uzajamnog prihvata ovoga statuta po svih članovih družtva, koji će ovaj statut podpisati, veže isti svakoga člana tako, da uzradi li proti propisom istoga, podpada kazni od 5 do 10 for., koja teče u družtvenu blagajnu ili izključenju. §. 16. Predsjednik družtva pobrinut će se, da se s\i lugari kao pazitelji lova odmah zaprisegnu i da se ovaj statut za najstrožije obdržavanje službeno svemu lugarskomu osoblju proglasi. Konačno mi je nadovezati, da smo jur po smislu §. 8. ovoga statuta tri lovska kotara na dvie godine pod zabranu lova stavili, koji nam nakon izminuća tog vremena obećavaju najizdašniju lovinu na srne i zečeve. Ako se budu odredbe ove strogo obdržavale, o čem ne dvojimo, jer već imade od prvi siečnja do danas više prijava o lovnih prekršajih, koje su oblastim na postupanje ustupljene, to se za kratko vrieme mora opaziti željeni uspjeh, pak ću sa radošću u našem listu javiti rezultat o lovnih naših prilikah. — n — Zvjerokradice. Kao što se šumar ima boriti protiv šteta po šumah, isto se tako ima boriti i protiv zvjerokradica, ako ne neposredno, a ono posredno. Osobito se ima boriti onaj šumar, kojemu je povjerena uprava obćinskih šumara, ako hoće, da obćinske šume zakupnika lovišta i u buduće imaju, jer je i zakupnina lovišta prihod dotične šume. Svaki se šumar mora trsiti, da bude financialno stanje područnih mu šuma što bolje, pak je dakle i opravdana gornja tvrdnja. Opravdana je već sbog toga razloga, jer lovni zakon veže šumara, da bdije nad lovstvom. U ovo nekoliko redaka hoću da predočim cienjenim čitateljima lovno stanje u „Stubičkom kotaru." U svim obćin. šumama iznajmljen je lov putem javne dražbe većinom vlastelinima. Jer sve vlastelinske šume graniče s obćinskimi šumama, to su vlastelini i najmili obć. lovišta, da svoja i obćin. lovišta zaokruže. U Stu- bićkom kotaru imaju veća lovišta vlastelinstva : Novi dvori, Gor. Bistra, Golubovec, Jakovlje, Kaniža, Oroslavlje, Podgradje i nekoji manji zakupnici. Ve |