DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 284 - Razgledamo li se ma samo i povrSno po zemlji, opazit iemo ipak bezbrojni niz najrazliCitijih oblika životinjskih tjelesa, pofiev od infuzorija, sadržanih u kapljici vode, koje su prostomu našemu oku nerazlučive pak sve do noja, slona, kita, udava i drugih stvorova, koji čovjeka veličinom nadkriljuju. Isto tako različni su i stepeni, koje mi nalazimo u duševnom razvoju ne samo u vrstih ve(! i u svakom pojedinom individuu; što svaki od nas danomice imade priliku opaziti. N. pr. jedna ptica ili koji četveronožac kao pas, konj, slon itđ. pokazuje se mnogo inteligentniji, nego li drugi njemu slični, pak i njihove đuSevne sposobnosti množe se vlastitim izkustvom ili uticajem čovjeka. Na temelju svih tih opažanja ne možemo dvojiti, da pojedine životinje polag svoga razvoja u živčanom sustavu temelj duševne djelatnosti posjeduju. Duša je sama nešto, što se istom imade stvoriti. To nešto proiztiče iz nečesa neznanoga, što možemo pod okolnostmi nagonom zvati, koji se do stanovite savršenosti razviti može. Veoma je zanimivo promatrati, kako se u životinjstvu od najnižeg organizma počevši sa savršenošdu fizične organizacije i duševna djelatnost od stepena do stepena sve vedma razvija, dok napokon u čovjeku svoj največi razvitak poluči. Najnižu vrst života nalazimo bez dvojbe u infusorija, koje prostim okom ni vidjeti ne možemo, jer ih samo u jednoj jeditoj kapljici ima ogromna množina. Razumije se samo po sebi, da se radi njihove sitnosti nije moglo još ustanoviti, đa li imadu živaca ili ne, nu ipak se čini, da vanjski uplivi kao n. pr. svjetlo na nje djeluju. Nešto više prilike za promatranje života pružaju polypi, koje je naći međjusobno izprepletene u moru i u slađkoj vodi. Ovi se poljpi nalaze na veoma nizkom stepenu života; njihova duša prianja uz druga tjelesa, koja im namiruju tjelesne potrebe. Da su ipak savršeniji od prije navedenih infusorija, možemo već i s toga uztvrditi, što kod njih nalazimo udružni život. Oni se spoje i izprepletu međjusobno, pak tvore ciele kolonije, koje kao i koraljna pećina jednu cielost tvore. U gljista, krstača i školjkaša niesu se do sada još sa sjegurnošću mogli ustanoviti živci, nu svakako zapremaju oni viši stepen duševne djelatnosti. N. pr. zemne gljiste pokazuju neku ćutljivost, jer se brzo u svoje rupe povuku, čim noga čovjeka u njihovu blizinu stupi. Nekoje crievne gljiste kao n. pr. tribine pokazuju volje nomadičnom životu, koju time pokazuju, što se kroz crievne zavoje sve do mišica progrizu, gdje često i život čovječji upropaste. Pa stajale te tribine i na nizkom stepenu savršenosti, to im se ipak imade neizmjerna žilavost života pripisati, jer mogu veliku vrućinu, a isto tako i zimu pođnašati. Poginu tek u vrućini vrienja, pak se često probude pod povoljnimi okolnostmi iz prividno obumrlog stanja tek nakon više godina. Kod mekušaca kao n. pr. kod puževa, kojim doduše još moždjani manjkaju, nalazimo prvi put temelj živčanog sustava, koji ih usposobljuje za veću životnu djelatnost. Oni posjeduju prve tragove očnog ustroja, pak se opip, sluh i vonj pojavljuju u stanovitoj svezi. Prije nego li se prepuste zimskom snu, priprave se osobito za to, zatvoriv svoje kućice, čime pokazuju neku opreznost. Pijavice pripravljaju si umjetna legla. Mnoge pak napuštaju vodu u vrieme, kad legu jaja za to, da pripreme legla, što predpostavlja opet neku stanovitu duševnu djelatnost. Stonoge, živuće u vrućih pojasih, ubijaju svoj plien otrovnim ugrizom, pak su si svakako o djelatnosti svoga čina svjestne. Raci veoma lukavo na svoj plien vrebaju i t. d. Podjemo li od korepnjaka dalje, to dolazimo do škorpiona i pauka, koji tvore prelaz u zanimivo carstvo kukaca. Škorpioni nose svoje mlade okolo i time pokazuju njegu, brigu i skrb za iste. Kod pauka nalazimo više skvrčeni živčani sustav; oni dapače već i u nogu živce imadu; od tuda i njihova veća ćutljivost. Pak ako se oni i međjusobno pohlepno požderu, to ipak ne taje ljubav prama* svomu leglu; nose jaja |