DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 285 — sa sobom okolo, pak ih brane proti neprijateljskim napadajem, a kad ili odlože, to ih pređjom nastoje obSuvati ođ vlage i studeni. Pauci posjeduju i ljubav za glasbu, pak su ved često ođ uzaika pripitomljeni. Čudnovata je kod njih i volja za putovanjem. Matematička točnost njihovih umjetnih mreža poznata je, a tako i kako oni lukavo te svoje mreže za lov pliena upotrebiti znadu. Oni znadu izkvarena mjesta popraviti i snagu neprijatelja kod dodira mreže ocieniti. Ako niesu neprijatelju dorasli, to se brzo natrag povuku, ali tim prije napređ pojure, ako valja manju životinjicu zaplesti, da ue izmakne. JoS jasnije, nego li je to kod pauka, pokazuju se tragovi duševne djelatnosti kod opnokrilaca. Ovi se kreću samo u zraku, imadu krvnimi žilicami izprepleteno tielo, veoma razvita dutila, akoprem nemaju moždjana. Tielo kukaca dieli se ved na glavu, prsa i zadku, ali spadaju ipak još međju bezkralježnjake. Udruženje njihovo daje povod, te zaključujemo na vedu duševnu djelatnost. Mnoge vrsti udružuju se često na korist cielog rada u jednu državu, pak zajednički rade i neprijatelja odvraćaju, kako se to opaža kod pčela i mravaca. Oni grade zajedničku kuću, koje konstrukcija dokazuje njihovu umjetnost. Kuda njihova služi kao sklonište za leglo i kao spremište za živež. Privrženost pčela prama matici, rojenje njihovo, uporaba trutova za rad, a nakon svršetka ovog utamanjenje istih i hiljadu drugih slučajeva svjedoče jasno za nekakovu pretežnu duševnu djelatnost. Isto vriedi i za postupak mrava, kojim oni na druge države napadaju i sile zarobljenike na rad u svoju korist, Opnokrilci posjeduju jako razvito svojstvo medjusobnog saobdenja. Ako n. pr. jedan mrav ne može koji predmet odvući sam, potraži odmah pomoć i to tako, da sudruga svoga bližnjeg sa pipali opipa, koji onda odmah za njim podje. Obična osa izkopa u zemlji rupu, u koju onda svoja jaja leže; vrh svakog jajašca položi dvie tri zelene gusjenice, koje imadu služiti za hranu ličiukam, kad ove izpuze. Pčele poznaju svoga pčelara, pak mu ne nahude, dok komarči i muhe neprestance uznemiruju čovjeka, bez da slute pogibelj, koja im prieti. Čudnovato je kod opnokrilaca, koji uđružno živu i to, da svaki ođ njih ne preuzima skrb za svoje leglo kao roditelj , ved isto za to pozvanim drugarom prepušta. Ribe imadu doduše moždjana, nu ovi ne izpunjuju šupljinu glave sasma, pak se čini, kao da one neki sanjarski život vode. Plivaju okolo uviek sa otvorenim očima, vide predmete na obali, pak se odmah razštrkaju, kad se voda uzniše. Malo njih gradi gnjezđa za svoje leglo. Ribe se dadu ali i donekle pripitomiti tako, da se na glas zvona skupe i iz čovječje ruke hranu uzimaju, čudnovata su za vrieme mriestenja njihova putovanja, kod kojih nekoje morske vrsti dak i u rieke dolaze. Na tom putovanju znadu one lukavo obadi postavljene mreže i ine zaprieke kao n. pr. vodostaje preskočiti i t. d. Najvedi međju njima predvodi družtvo. Prije nego prodju u rieke, zadržavaju se dugo na utoku istih u more, da se na sladku vodu nauče. Nu za leglo se sasma ništa ne brinu. Izmedju reptilija pokazuju zmije veliku razdražljivosl, psičudi i jezikom titrajući, navale na neprijatelja, a otrovne su si svoje sile i svjestne, jer kad su koju životinju 8 otrovnim zubom ugrizle, to mirno očekuju djelovanje. Gušteri imadu već moždjane. Manje vrsti guštera pokazuju svojom živahnošduizrazitimi očmi neku duševnu djelatnost. Afrikanski dvoličnjak mienja sbog vanjskog uticanja često boju, kao što i čovjek porumeni kadkađ buđ ođ stida ili uzrujanosti. Do ove granice životinjstva ne može se još o kakovoj razvitoj individualnosti pojedinih životinja uztvrditi; koraknemo li ali dalje, to demo ved kod ptica najprije naidi na duševnu svezu s čovjekom. Ptica može unutarnje duševno stanje, kao n. pr. zvjedljivost, radost, žalost, sr^jbu okom predočiti. Ptica posjeduje razvit sluh, a prije svega umije se glasati, |