DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1890 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 286 — čime takođjer svoje unutarnje 08Je(!aje saobduje. Kako raznovrstne su ptice, tako su raznovrstni i naumi njihova glasanja. Velika je razlika izmeđju promuklog glasanja ptice grabilice i cvrkutanja ratobornog roja vrabaca i milozvučnog sad živahnog sad melankaliGkog pieva slavulja. Temelj vedoj savršenosti ptica nalazimo u razvitijih možđjanih, koji se odnose prama cielom tielu kao 1 : 20 do 200, đok je taj ođnošaj kod riba kano 1: 800 do 20.000, a kod amphibija kano 1 : 400 do 1000. Suđedi i po glasu ptica, predstavlja nam se u njima veoma razvit duševni život, jer s njim umiju predočiti kako najstrastvenija tako i najnježnija čustva. Čudnovat je doista govor, komu samo rie5 manjka. To svjotsvo ptica, da svoje osjećaje izraziti mogu, čini, da im je čovjek sklon. Čovjek zavoli stanovitu vrat, pak upoznaje sam razliku savršenosti medju njima. Nakostriešivanje, spuštanje perja, prhutanje, kretanje glavom, umiljato tipanje kljunom i vabljenje glasom, sve su tu dokazi duševne djelat nosti pt ca. — Ptica u stanovitoj dobi dana spava a opet u stanovitoj dobi dana bdije, kao što i čovjek, pak dapače često i sanja, što dokazuje tiho piukanje ili nenadana bojazan i t. d. Čudnovato je i to, da mnoge vrsti ptica poznaju mienu godišnjih doba, a sbog loga se prije zime u toplije krajeve sele. — Gradnja gnjezda dokazuje nam u stotinu slučajeva toliko predomišljatosti a djelomice i umjetnosti i valjane uporabe vanjskih ođnošaja, da joj se često dosta uačuđti ne možemo. Ptice poznadu medjusobnu i roditeljsku ljubav, pak često za svoje mlade vlastiti život na kocku stavljaju. Isto tako vole one čistodu i sjaj, pak imademo primjera, da pojedine vrsti rado ukradu i u svoja gnjezda nose predmete, koji se svietle. Neka vrst častohlepja nagoni mužkarce nekojih vrsti vitežkomu boju na život ili smrt. Za vrieme legla povisuje se duševna djelatnost ptica. Velikom lukavštinom znadu one neprijatelja od gnjezda odmamiti. Tako na pr. noj obilazi oko gnjezda na daleko; druge se ptice pak spuste prilično udaljeno od gnjezda za to, da pazku progonitelja na se obrate. Još vedma razvijenu duševnu djelatnost, no što je u pticah, nalazimo kod sisavaca. Uzrok tomu leži u savršenijoj tvorbi hrbtenjače i moždjana, čime se čovječjem obliku približuju. Kao što su vrsti životinja različite, tako su isto različiti i dokazi o njihovom spoznanju vanjskog svieta. Čudnovata je samo ta okoloost, da baš one životinje, koje su čovječjem obliku najsličnije, na ime majmuni, najmanje od čovječje razboritosti pokazuju, pak su i najmanje skloni istomu, đok ih psi, konji i slonovi u tome nađkriljuju. Majmuni znadu doduše čovjeka izvrstno oponašati, bez da smisao radnje pojme. Nerazmjerno velike čeljusti približuju ih više živini no čovjeku, kao što ih i slabo razvijeni moždjani i zakržljavila šupljina glave daleko čovjeku zapostavljaju. Medjutim je kod njih vid, sluh i vonj veoma razvit, kao što u obde kod sisavaca, a i cieli oblik obraza spretan je duševne njihove promjene predočiti. Izraz lica pojedinih vrsti sisavaca pokazuje često u ostalom osobito prirodjena im svojstva. Tako na pr. glava lisice karakteriše njezinu lukavost; kod psa i slona vidjamo razboritost i privrženost; glava konja predočuje nam nadalje plemenita njegova svojstva, dok rod mačaka karakterišu njihove okrenute oči kao razbojnike i licumjerce. Izraz lica jednog, jedne te iste vrsti sisavca, može se i mienjati prama tomu, kakova ga duševna čuvstva suabđievaju; na ime ljubav ili mržnja, hrabrost ili strah, radost ili žalost. Ovamo spada na pr. svjetlucanje očiju, dizanje i spuštanje ušiju, miganje repom i t. d. Razlika, koju nalazimo u savršenosti pojedinih individua, za čudo je veoma raznovrstna. Takovu već jasno nalazimo izmedju običnog tegledeg i plemenitog arabskog konja, izmedja lukavog pudela i lienog mopsa, — Lovac nalazi, da jedan pas ima |