DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 299 — opet ima dužnost tu, da lugare nadzire, rukovodi i upravlja po izdamh mu naputcih i nalozib. , Dakle jednom riečju, u pogledu čuvarskoga osoblja i samog čuvanja šume krenulo je na bolje. Na prvih mah smatralo bi se doduše, da je tu čuvarsko osoblje mnogo brojno, no uzme li se u obzir položaj šume, nestašica drva u ovoj okolici i druge na gospodarstvo samo nepovoljno uplivajuće okolnosti, uzme li se dalje na um i odtud proiztičući opet probitci po samu gradsku obćinu i samo šumsko gospodarstvo, to je toliko osoblja bar za sada opravdano. Da prijašnje uživanje šume Kotar ne bijaše uredjeno, to se žali bože i danas još dobro osjeća, o čem ću kasnije još razpravljati. - Istina je, da šuma Kotar nema gruntovnih pravoužitnika niti suvlastnika, a da ima spadati zajednici, po mom nemjerodavnom mnienju pojam je to vrlo obširan. Kad bi svaki gradjanin imao jednako pravo na uživanje iste budi uz koju mu drago podpunu pristojbu, rekao bih, da se ne bi udovoljilo onomu načelu, po kojem se to pravo stiče i po kojem pojedinci i terete grada nose. Ovo me je načelo vodilo k tomu, da za prvi početak bar sastavim popis onih gradjana, koje prema svojim teretom, što ga za obću gradsku korist podnose i prema dosadanjem stekavšem pravu uživanja te šume, ide u prvom redu i pravo na uživanje iste, Ovim gradjanom, koji se nalaze u tomu popisu, dopita vam i šumske proizvode, naročito drvo uz primjerenu cjenu, dok vrednije za tehničke svrhe sposobno drvo unovčujem putom dražbe. Naravski odtud tek proiztičući probitci mogli bi pripadati zajednici, jer su sami po sebi donekle i takove naravi, no ovi probitci niesu žali bože danas još osjetljivi u onom mjerilu, koje je želiti, da je polučeno. Po mom nemjerodavnom mnienju pravo na istu šumu, što bi one gradjanske obitelji, koje su povodom, da je šutna Kotar vlastnictvom grada Petrinje postala, a u drugom redu opet one, koje su si to pravo redovitim putem stekli. U obće ovo pitanje kao i samo mjerilo uživanja šume po gradjanih nije još na čistac izvedeno. No ne slažem se s tim, da bi u obće svi građjani ma kakovo sobstveno pravo na uživanje iste šume imali, jer potrajni prihod njihove sve potrebe na šumskih užitcih bar danas ne M bio u stanju podmirivati, a mimoišao bi se glavni cilj, na ime polučenje što većeg novčanog prihoda, od kojeg tek sva zajednica korist crpsti može (da li opravdano? ne pačam) kao na pr. kad ne bi namet u gradskoj obćini postojao i tomu slični probitci uzslieđiti mogli. Uvedeni nekoć postupak, da se za obćinare izradjuje gorivo i gradivo drvo, naročito ne odgovara pravoj svrsi, jer se tim postupkom postizavaju u svakom pogledu nepovoljni rezultati po samu upravu. No taj se postupak bio tako omilio građjanom i u običaj uvriežio, da se jedva jedvice od nedavna po malo.iskorjenjivati počeo tako, da mu je danas već malo traga, a s budućom će godinom sasma sigurno i izčeznuti. |