DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 13 <-- 13 --> PDF |
,— 801 — trebljivao se je samo godišnji proračunani prihod nizke mme i to:smm u granicah gospodarstvene osnove. Po utanačenih načeJib gospodarstvene osnove i strogo po njezinih propisih nastavit će se izrabljivanje visoke šume opet godine 1-891./92. jer će se tad tekuće sjećine u propisanoj dobi po sjećnomn redu upotrebiti; tad će naravno i sami odnošaji šumskoga gospodarstva u svakom pogledu na boljak okrenuti. Samo proredjivanje mladih porastlina, u koliko nalazim to za potrebno, provadjam prema viadajnćim obstojnostim po postojećih naćelih. Sječine i ine površine, koje sam nenaplodjene ili bar nepodpnno naplodjene zatekao, sve sam naplodio stranom sa sadnjom žira, stranom presadjivanjem hrastovih biljka tako, da je u tom pravcu podpuno udovoljeno ustauovam odobrene gojitbeoe osnove. Tom zgodom mi je ovdje iztakouti, da sam prigodom sadnje žira rabio i jedan naručeni stroj za sadnju žira od gospodina nadšumara Sachera za 2 for, i tom se zgodom uvjerio, da je jedan uvježbani radnik mnogo hitrije i s manje truda i savršenije posao sadnje obavljao nego radnik s motikom, tako, da se ciena toga stroja u razmjerju prištednje vremena i troška za radnike uharnom izpostavlja, dok u pogledu same savršene radnje stroj taj uvaženja vriedi. 8a gospodarsko-sumarske Izložbe u Be5u Ova svestrano interesovana i za napredno šumarstvo i gospodarstvo posljednjih decenija vrlo važna izložba priredjena je u bečkom Prateru u Eotundi a razni paviljoni poredani su na velikom prostora oko Eotunde. Ona obsiže u svem 2.753 kolektivna izložka na ogromnom prostoru od 80.000 m\ Na 14. svibnja otvorena je izložba osobno po Njegovom c. i kr. apostolskom Veličanstvu cesaru i kralju svečanim načinom. Osim Njegova Veličanstva prisustvovalo je otvorenju više nadvojvoda, državnika i članova aristokracije iz Austro-Ugarske kao i izložitelja i zastupstva drugih država. Pred glavnim ulazom dočekao je Njegovo Veličanstvo izložbeni odbor, a na čelu mu knez Josip Colloredo-Mamisfeld kao predsjednik i grofovi Franjo Falkenhajn i Kristian Kinskj kao podpredsjednici« Za tim se uputilo Njegovo Veličanstvo u Rotundu, gdi´e ga je na stubah carskog paviljona, koga je ghisoviti graditelj Pressler kao prvog ove vrsti sagradio tako veličanstveno, da i´ umjetnikovo oko na istom počivati mora, pozdravio predsjednik knez CoUoredo Mannsfeld zanosnim govorom zahvaljujući caru, što je primio protektorat izložbe i moleći ga, da ju otvori. Njegovo Veličanstvo otvarajući izložbu kratkim govorom reče, da ga veseli, što može otvoriti izložbu, koja će pokazati kulturni napredak zadnjih decenija. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 302 — Ponajprije zaputilo se Nj. Veličanstvo u magjarski odsjek, gdje su ga dočekali magjarski maguati, medju kojima vidjeli 1 našeg g. državnog nadšiimarnika Beđoa pored više magjarskih šumara i zastupnika magjavske šumarske akademije g. šumarskog savjetnika i profesora Szecsia, s kojim sam se još od prije poznavao, pak sam tako imao priliku s onimi liepiiDi i pončnimi izložci od m, ministarstva i od šum. akademije u Šćavnici izloženi boije i poblize se upoznati, o kojima ću, kad se otvori rubrika o izložbi, potanko obaviestiti. Prošav Nj. Veličanstvo magjarski odsjek i pregiedav s najvećim interesom od pojedinih izložitelja osobno razložene izložke, uputi se u izložbu austrijsku, korušku, moravsku i druge hrpe. ^ ´ Najviše su mu se svidjale lovačke grupe, pak izložci za nastavu i poboljšanje tla. Razgledav razne paviljone, gdje su ga čekali dostojanstvenici i šefovi, pošlo je Nj. Veličanstvo u francuzki paviljon, da vidi s parižke izložbe čuvenu fontaino lumineuse. Ovo je vodomet u bojama, kojeg je izumitelj inžinir Bechmaon iz Pariza. Za tim je pregledao car osim francuzkoga, švedski i talijanski paviljon, gdje su ga dočekali i pozdravili poklisari. U francuzkora paviljonu pozdravio je cara poklisar Dekrais, u švedskom poslanik Akerman a u talijanskom na ćelu poslanstva vojvoda Avarna. Izlazeći iz izložbe izrazilo se Nj. Veličanstvo vrlo povoljno o izložbi i obećalo, da će ovu izložbu, koja ga vrlo zanima, još sliedećih dana više puta posjetiti. Iz Hrvatske ne viđjeh ma baš nikoga osim grofa Ladislava Pejačevića a niti nikakovih izložaka, osim nešto neznatnoga, što ni spomena vriedno nije. Srce me boljeti mora, kao što bi i svakoga šumara boljelo, koji je toli sretan, da je u romantičnoj gorovitoj Hrvatskoj odrastao te kao ja pod vrletima Velebita zelenu goru ugledao i njezine prirodne čari upoznao, kad vidi, gdje su ne samo sve zemlje široke Austro-Ugarske države zastupane, nego i druge kulturne i napredne zemlje izvan naše monarkije. I nehotice pomislih na onu poslovicu, koja žali bože u našem narodu postoji: ^pijan kao šumar´*. Ta ako hrvatsko šumarsko i gospodarsko družtvo niesu na ovoj izložbi učestvovali, zar nema širom ciele Hrvatske svjestna i marna šumara ili gospodara, da upotrebi priliku, da prikaže svietu na vidiku, da Hrvatska, njezina zelena struka i njezini poetični prirodni čari jošte žive i da igra neku ulogu u kulturnom napredovanju drugih sretnijih pokrajina. Zar se nije mogao bar jedan naći, "pak da se Hrvatska i ovom zgodom ne briše sa mape evropske. Tko poznaje, samo da kao primjer navedem, g. državnog nadšumara E. Dobiaša u Gospiću i tko je imao sreću vidjeti njegovu ojithomoložku zbirku, koja vriedi više hiljada forinata, pa komu onda da se snino ne isarrietsie pitanje: nije li on mogao što no rieč, biti sjajna zviezda medju zviezdam.a, pak svietliti poput „Prachtkafer" a na ovoj izložbi i pokazati, da m\ još živemo i radimo? Kad, sam vidio, kako je Bosna i Hercegovina iiepo zastupana i onake stvari izložiti mogla, kojima Be svaki divi radi njihove naravnnsti, originalnosti |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 303 ~i orieBtalaoga karaktera, sa zebnjom sam pomislio, je li Hrvatska Još i 2a njom zaostala? Ovoliko i u kratko u obće. Na ovoj izložbi dolaze i povremene manje izložbe, kao što je na pr. do sad bila izložba povrća, peradi i pasa a po tom dolazi izložba konja. Pak jer nas od dosađanjeg interisiraju najviše psi, to ću n kratko da ju ocrtam. Izložba pasa trajala je svega četiri dana i to od 14. do 18. svibnja. Na 18. bila je nz podielu nagrada oficielno zatvorena. Na´ovoj izložbi kao nikad do sad na najveće zadovoljstvo ljubitelja ovoga najboJje^^ i najvjernijeg prijatelja svakoga čovjeka a osobito šumara i gospodara, koje on čuva, život im slađi i Časove krati u Bajčemernijitn časovima njihove tegotne i opasnošću skopčane službe, po resultatu podiele premija bio je prinudjeii izabrani Jury, koji je većinom od ljubitelja i odgojitelja pasa izabran bio, da preko polovice izloženih pasa nagradi. Osobito se odlikovaše i ovaj put najviše zastupani psi od „osterreiehiscben Hunde-Zncbt verein". Više od 100 pasa bilo je što sa začastnim diplomama, što sa srebrenim medaljama premirano. Ponajprije padaju u oči psi nadvoj^´ode Karla Salvatora i kneginje Ide Schwarzeaberg5 koje je svaki sa najvećom pažnjom počastio. Poimence njemački „Vorstehhunde´^ kratke dlake od ra?;nih austrijskih i njemačkih izložiteija najviše su premirani bili. U odjelu Luxus-pasa osobito mi je spomenuti psa đu^e runje Bernhardinera WazmaBna II (odgojitelj mu je Karl Pinger u Monakovu), koji representira vriednost od 25.000 for. Ovaj je jedan od prvih premiran bio. Što se raznih rasa tiče, to sa najviše nagradjeni lovski [isi i to: kosmati Bassets, Berne terkaši, te mnogi njemački „Vorstebhanđe" i irski Setteri a od Luxus-pasa: dugodlaki Bernhardiueri, W! ndspili i Erti 0 izložbi konja, koja će tek biti, javit ću drugi puta. Šranarski i gospodarski kongres. Uzvišene i liepe staze, kojima su racionalno šumarstvo i gospodarstvo i njihova divna nauka udarili, da se rentabilitet posjeda načinom, koji radu i inteligenciji gospodara i šumara odgovara, podići može, moguće je postići, kao što je poznato, samo pravom i koristnom uporabom teoretičnoga znanja i praktičnoga izkustva, kao što i s harmoničnom i zajedničkom djelatnošću svih na polju gospodarstva i šumarstva radinih sila. Pa ako i naša Šumarska i gospodarska glasila daju priliku izmjeni naših strukovnih mnienja u raznim šumarskim i gospodarskim pitanjima, to ih je ipak, kao što znademo, vrlo malo, koji ovim putem kroče; s toga m povremene skupštine strakovnjaka iz raznih pokrajina a najviše kongresi neobhođno nuždni postali. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 16 <-- 16 --> PDF |
:— 304 ™ ^ Ovima i ovakima idejama Tođjen, sastao se generalni Cotnite ovogodišnje sveobće gospodai^sko-šumarske izložbe u Beču, te zaključio, da u savezu sovom izložbom, na kojoj će se mnogobrojni šumari, gospodari, prirodnjaci, napredioci i iztražioci iste sa svih strana Aiistro-Ugarske kao i iz inozemstva sastati — prirede šumarski i gospodarski kongres internacionalnoga kai´aktera, koji će se početkom rujna o. g. obđržavati. Pred kongresom ili za vrieme samoga kongresa obdržavat će se razni sastanci upravitelja gospodarskih i šumarskih pokusnih postaja sjemena u tuzemstvu k pretresanju nekojih pitanja, koji ovamo internije zasiecaju, te drugi sastanci pojedinih šumarskih i gospodarskih strukovnih grana kao na pr. ravnatelja i ucevnih sila šumar, i gospod. srednjih zavoda. Privremeni je program ovaj: L Kongres će se prvih dana mjeseca rujna o. g. u Beču obđržavati. 2. Držat će se dvie glavne skupštine (na početku i na koncu kongresa) s predavanjima ali bez ikakove debate pod predsjedničtvom predsjedništva izložbe. U drugoj skupštini dat će se i drugi zakljućci pojedinih sekcija i pododjeia na znanje. 3. Pravit će se dogovori u njemačkom i francuzkom jeziku u sedam sekcija, od kojih će se svaka po želji i potrebi još u pododjele razđieliti. 4. Tih sedam sekcija jesu: a) Zagospodare: L Gospodarstvo (poljodjelstvo, životinjstvo, gospodarski promet, veterinarstvo i t d.)´ IL Gospodarske posebne grane kao: (sadjenje voća, vina, povrća, duhana, hmelja, lana, svilarstvo, pčelarstvo, ribogojstvo i t. d.). III. Gospodarsko mjerničtvo: (organizacija kulturno-tehnićke službe, navodnja i odvodnja, pribava vode: (reservoiri, cisterne, žljebovi, vodovodi), reguhranje rieka, kanalizacija, uporaba odpadaka, dioba i sastav zemljišta, gospodarsko graditeljstvo, transport i t. d.). IV, Gospodarska industrija (tvorničarstvo´šećera i škroba, pivarstvo, ciglarstvo, fabrikacija kvasa (tropa), mlinarstvo, mlekarstvo it . d,). V. Gospodarska nastava i pokusi. .b) Z a šu m ar e: VI Šumarstvo: (šumarstvo u obće, drvotržtvo i šumarska industrija, šumarsko mjerničtvo, šumarska nastava i pokusi i t. d.)„ e)Zagospodareišumare: VIL Narodno gospodarstvo: (agrarno pravo, agrarna politika, statistika, ^ udruživanje, asiguracija, vjeresija, gojenje´ ptica i t, d.). ^ ^^ |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 805 ~ 5. Predloži za pretresivana pitanja, koja su u sekcije i pododjele uvrštena, fflorala su se do konca aprila o. g. kongresnomu odboru podnieti, koji će po ovim predlozisDa specijalni program sastaviti, pak po njima izabranim referentom odnosno coreferentom porazdieliti, koji će kratke referate sastaviti i u tisak dati. 6. Svaki elan kongresa ima kod podizanja članovske karte, koja će se od L srpnja o. g. počev sa speclalnim programom izdavati, iznos od 10 for. da plati. Svaki dobije onda podnesene referate, a na koncu kongresa jedan štampani Resume o zaključcima sekcija. On ima pravo na kartu snižene cieoe za posjetioce izložbe na svim austro-ugarskim prugama, na slobodan ulaz u izložbu za vrieme kongresa, kao i na sve za članove kongresa priređjene svetkovine i nakon kongresa poduzete ekskurzije na veća dobra, u veća gospodarskošumarska obrtna mjesta i etablisements. 7. Vrieme kongresa i ravnanje istog za dogovore, označenje prostorija za sekcije i pododjele ter popis ekskurzija stavit će se članovima pravovremeno na znanje. — Dosad su već nekolicina, k6 što saznah, prijavljena za predavanja, i to: Wilh. Freiherr v. Berg (Wien): ^Sind Schutzelle ffir Producte der Land-^ und Forstwirtschaft đauernd berecbtigt unđ welchen Einfluss nehmen dieselben aufdie Interessen der Bodencultur?" J´)R. Wertheime r (Steinbriick): „Die Giitertarifpolitik unserer Bahnen". Dr. Jager, Oberforster (Tilbingen): „Einrichtung u. Ergebniss derdeutscben ArbeiterversicheruDg ftir land- u. forstwirthscli!aftlichen Betrieb". A. B. G´ttnther, Herrschafcsdirektor (Munkacs): j,tJber Gesetzmassige Regelung der Dienstverbaltnisse der land- u forstwirthscliafliclien Beamten." „Eoval Agricultural Society" u Englezkoj zaključilo je officielno se zastupati dati na ovoj šum. gospodarskoj izložbi i na kongresu kroz svog secretara Mr. Ernest Clark i drugih članovi, odbora. M. 0. Ličanin. Crtice Iz povjesti šćavničke šumarske akademije. Viši šumarski zavodi spadaju medju rjeđje zavode. Ako pogledamo na današnje prve države, to one osim Njemačke većinom samo po jedan zavod imaju; tek njemačka nadkrili ostale države brojem, učilišta, a i na teoretičnom polju šumarstva može da se takmi sa svakom. Nieraci stvoriše šumarsku književnost i đađoše svietu vriednili učenjaka, od kojih je nekoje i naše šumarsko družtvo počastilo (Judeich, Pressler i dr.) Već se davno nastojalo, kako da se stane na put toli štetnom haranju šuma od strane ljudi i same prirode. Već su stari Germani mnogo koristno drveće držali svetinjom, pa ga nije nitko smio haračiti. Eto nam početka 20 |