DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 303 ~i
orieBtalaoga karaktera, sa zebnjom sam pomislio, je li Hrvatska Još i 2a njom
zaostala? Ovoliko i u kratko u obće.
Na ovoj izložbi dolaze i povremene manje izložbe, kao što je na pr. do
sad bila izložba povrća, peradi i pasa a po tom dolazi izložba konja.
Pak jer nas od dosađanjeg interisiraju najviše psi, to ću n kratko da
ju ocrtam.


Izložba pasa trajala je svega četiri dana i to od 14. do 18. svibnja.


Na 18. bila je nz podielu nagrada oficielno zatvorena. Na´ovoj izložbi
kao nikad do sad na najveće zadovoljstvo ljubitelja ovoga najboJje^^ i najvjernijeg
prijatelja svakoga čovjeka a osobito šumara i gospodara, koje on čuva,
život im slađi i Časove krati u Bajčemernijitn časovima njihove tegotne i opasnošću
skopčane službe, po resultatu podiele premija bio je prinudjeii izabrani
Jury, koji je većinom od ljubitelja i odgojitelja pasa izabran bio, da preko
polovice izloženih pasa nagradi.


Osobito se odlikovaše i ovaj put najviše zastupani psi od „osterreiehiscben
Hunde-Zncbt verein".
Više od 100 pasa bilo je što sa začastnim diplomama, što sa srebrenim
medaljama premirano.


Ponajprije padaju u oči psi nadvoj^´ode Karla Salvatora i kneginje Ide
Schwarzeaberg5 koje je svaki sa najvećom pažnjom počastio. Poimence njemački
„Vorstehhunde´^ kratke dlake od ra?;nih austrijskih i njemačkih izložiteija najviše
su premirani bili.


U odjelu Luxus-pasa osobito mi je spomenuti psa đu^e runje Bernhardinera
WazmaBna II (odgojitelj mu je Karl Pinger u Monakovu), koji representira
vriednost od 25.000 for. Ovaj je jedan od prvih premiran bio.


Što se raznih rasa tiče, to sa najviše nagradjeni lovski [isi i to: kosmati
Bassets, Berne terkaši, te mnogi njemački „Vorstebhanđe" i irski
Setteri a od Luxus-pasa: dugodlaki Bernhardiueri, W! ndspili i Erti


0 izložbi konja, koja će tek biti, javit ću drugi puta.


Šranarski i gospodarski kongres.


Uzvišene i liepe staze, kojima su racionalno šumarstvo i gospodarstvo i
njihova divna nauka udarili, da se rentabilitet posjeda načinom, koji radu i
inteligenciji gospodara i šumara odgovara, podići može, moguće je postići, kao
što je poznato, samo pravom i koristnom uporabom teoretičnoga znanja i
praktičnoga izkustva, kao što i s harmoničnom i zajedničkom djelatnošću svih
na polju gospodarstva i šumarstva radinih sila.


Pa ako i naša Šumarska i gospodarska glasila daju priliku izmjeni naših
strukovnih mnienja u raznim šumarskim i gospodarskim pitanjima, to ih je
ipak, kao što znademo, vrlo malo, koji ovim putem kroče; s toga m povremene
skupštine strakovnjaka iz raznih pokrajina a najviše kongresi neobhođno nuždni
postali.