DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 805 ~ 5. Predloži za pretresivana pitanja, koja su u sekcije i pododjele uvrštena, fflorala su se do konca aprila o. g. kongresnomu odboru podnieti, koji će po ovim predlozisDa specijalni program sastaviti, pak po njima izabranim referentom odnosno coreferentom porazdieliti, koji će kratke referate sastaviti i u tisak dati. 6. Svaki elan kongresa ima kod podizanja članovske karte, koja će se od L srpnja o. g. počev sa speclalnim programom izdavati, iznos od 10 for. da plati. Svaki dobije onda podnesene referate, a na koncu kongresa jedan štampani Resume o zaključcima sekcija. On ima pravo na kartu snižene cieoe za posjetioce izložbe na svim austro-ugarskim prugama, na slobodan ulaz u izložbu za vrieme kongresa, kao i na sve za članove kongresa priređjene svetkovine i nakon kongresa poduzete ekskurzije na veća dobra, u veća gospodarskošumarska obrtna mjesta i etablisements. 7. Vrieme kongresa i ravnanje istog za dogovore, označenje prostorija za sekcije i pododjele ter popis ekskurzija stavit će se članovima pravovremeno na znanje. — Dosad su već nekolicina, k6 što saznah, prijavljena za predavanja, i to: Wilh. Freiherr v. Berg (Wien): ^Sind Schutzelle ffir Producte der Land-^ und Forstwirtschaft đauernd berecbtigt unđ welchen Einfluss nehmen dieselben aufdie Interessen der Bodencultur?" J´)R. Wertheime r (Steinbriick): „Die Giitertarifpolitik unserer Bahnen". Dr. Jager, Oberforster (Tilbingen): „Einrichtung u. Ergebniss derdeutscben ArbeiterversicheruDg ftir land- u. forstwirthscli!aftlichen Betrieb". A. B. G´ttnther, Herrschafcsdirektor (Munkacs): j,tJber Gesetzmassige Regelung der Dienstverbaltnisse der land- u forstwirthscliafliclien Beamten." „Eoval Agricultural Society" u Englezkoj zaključilo je officielno se zastupati dati na ovoj šum. gospodarskoj izložbi i na kongresu kroz svog secretara Mr. Ernest Clark i drugih članovi, odbora. M. 0. Ličanin. Crtice Iz povjesti šćavničke šumarske akademije. Viši šumarski zavodi spadaju medju rjeđje zavode. Ako pogledamo na današnje prve države, to one osim Njemačke većinom samo po jedan zavod imaju; tek njemačka nadkrili ostale države brojem, učilišta, a i na teoretičnom polju šumarstva može da se takmi sa svakom. Nieraci stvoriše šumarsku književnost i đađoše svietu vriednili učenjaka, od kojih je nekoje i naše šumarsko družtvo počastilo (Judeich, Pressler i dr.) Već se davno nastojalo, kako da se stane na put toli štetnom haranju šuma od strane ljudi i same prirode. Već su stari Germani mnogo koristno drveće držali svetinjom, pa ga nije nitko smio haračiti. Eto nam početka 20 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 18 <-- 18 --> PDF |
~ 306 — Suvanjii šume. U kasnije doba, gdje se pokasala absolutaa aužđa racionalnog šumarskog gospodarstva, pokazala se velika nužda dobre uprave" i zakona, što se jedino dobrom školom postići može. To je mnoge države prisililo, da ustroje takove navode, to je prisililo i Francuze, kad uviđješe, da ne valja uprava Bakaženib invalida, da osnuju g. 1824. šum. školu u Nancj-n, to je prisililo i našu monarkija, da osnuje više šum. zavode, i to za austrijsku polovicu u Mariabrunu (kasnije´u Beču), a za Ugarsku u Šćavnici. . Nakanio sam ovdje u što kraćim crtama da orišem povjest šum. akademije u Šćavnici, na kojoj je već nekoliko hrvatskih sinova svršilo, koji će biti, ako i ne budu učenjaci, a ono bar sviestni hrvatski šumari. God- 1870. slavila je šćavnicka akademija svoju stogodišnjicu. Sćavnica je dostojno proslavila tu svetčanost, ponosna na prošlost svoje škole, koju osvietliše mnoga slavna imena. Pogledom na razvitak, pa radi boljeg pregleda pođielit nam je povjest akademije u 3 periode. Prv a period a zahvaća dobu od g. 1761..—1820. Za to vrieme radi se oko organizacije zavoda, pa u to doba pada i ustrojenje prve prof, stolice za šumarstvo . Prem je naukovna osnova vrlo mršava bila, postala je akademija ipak glasovitom, čemu doprinjeSe slavna imena Jaquin-a, Rupprechta i dr. Možemo reći: to je doba raznih pokusa, kako da se ustroji dobar zavod, što svjedoče neprestane promjene. Drug a period a obuhvaća dobu od g. 1820=—1847. Doba je to marna i sustavna rada. Tu vidimo profesore svjetskog glasa: Schitka, Winkels-a i Feistmanteia. Treća perioda oA god, 1847. do danas. Doba je podpuna ustrojstva akademije, Prodjirao u kratko ove periode. I- Prije osnuća akademije bijaha prinuždeni oni, koji se htjedoše posvetiti rudarstvu, da se obrate na pojedine izknsne ljude. Naravno, da je to bilo skopčano s mnogima potežkoćama, i jer se u obće ćutiia potreba, da se takov javni zavod ustroji, dodje do nastojanja oko g. 17G3., a predlog se o tom izvede odmah siiedeće godine, za vladanja Marije Terezije. Osnovaše najprije profesorsku stolicu za kemija, a prvi profesor bijaše glasoviti savjetnik N> pL Jaquin s godišnjom plaćom 2000 Ibr. God. "1763. L rujna poće Jaquin predavati kemiju i mineralogiju. G. 17G5, utemeljiše stolicu za matematiku i mchariiku, a na poziv Marije Terezije stvori tadanji grof Kolcvvrat statute, po kojima je nauk imao trajati 3 godine, te g. 1770. nvAn´/Arno r^liedeću naukovnu osnovu: L godina: Aritmetika, algebra, nuz analvzri, geometrija, trigonometrija fizika, mehanika, hvdrostatika, liydrui.].lika, areometrija. i optika. . IL godina: Obća fiz, kemija, spcc. mineralogijska te metahirgijska kemija i nauka o talcnju ruda. IIL godina: Nauka o rudarskom graditeljstvu, rudar.sk.o pravo i šumarska ekonomija. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 19 <-- 19 --> PDF |
_ S07 -- Utemeljenje šumarskog zavoda. Utemeljenje hm. zavoda pada u god. 1807. Nova profesorska stolica bje povjerena Dr. H. D. ^^ilkens-o iz BrauiisclAveig-VVolfeiibuitela dekretom od 5. siečnja 1808-, koji započeše svetcanim iiačinorn predavanje 12. veljače, a pi-edavaše ove predmete: Aubau, Fortpiiarizung und Gultur d, Walder, Acclimatisirung, Forstmesseii, Mappiren, Tjixatioii, Forsteintheilurig und Ahtreibung, Triftungs-mii Verkohlungs-Manipuktion, ]x4ire uber die Aiilage voa Hiesen, Klausen und Rediengebuudeo. U dekretu od 1. siefinja 1.808. kaže se: „. . . niedju ostalim spasonosnim ustanovama iz otcinske brige, odlucisrno, da se ustroji za postignuće pravog šum. gospodarstva, kulture i naobrazbe dobrih šum. činovnika na šćavnickoj c, kr. rudarskoj akademiji javni šumarski zavod i posebna stolica za višu šum, struka i sustavne šum. znanosti." Spomena je vriedan u ovoj periodi prof. Jaquin, znamenit botaničar. II. Odmah početkom ove periode nastojalo se naukovnu osnovu razširiti, dielom dopunjenjem, dieiom ustrojenjem novih stolica. Kao novi predmeti su: knjigovodstvo, civilno mjernictvo, risanje, opisno mjerstvo i geognosija. Do g. 1832. bijaše slobodan polazak akademije tek višom dozvolom, nu od te godine bjehu ustanovljeni prijamni izpiti, koji napokon u novije doba prestadoše. Buduć, da su rudari bili u velikoj većini^ pak jer je rudarski zavod prije utemeljen, pripisavahu si rudari neko starije pravo, a odtale i nesloga slušatelja. A i nejednaka prava bijahu tomu uzrokom., što se medju tim izravna g. 1838. a tom zgodom i naslov e. kr. rudarstva akademija promieni u c. kr. rudarsko-šumarska akaden´iija. Dosadanji manjkavi sustav nije ni malo zadovoljio profesore, pak za to s veseljem dočekaše previšnju sankciju predložene organizacije 6. listopada g. 1846. Medju ostalim povećava se broj profesora za 2, odredjuje se mjesto šum. pristava (Forstprof. adjunkt) s plaćom od 828 for. pak za svakog profesora po jedan asistent. U administraciji se tek to promieni, što ustrojiše prof. coUegij pod imenom: c kr. ruđarsko-šumarsko akademičko ravnateljstvo. Iste godine (19. listop. 1846. br. 14.987.) dođje naredba, da se stvori dobra naukovna osnova. Mislim, da ne će bit s gorega, ako ja ovdje priobcim; U prvoj godini: 1. Tečaj. Prije podne: 5 puta na tjedan: algebra, geometrija i viša matematika. Danomice po 2 sata elementarno risanje i priugotavljanje planova. — Poslije podne: U isto dane po 2 sata matemat. vježbe. 2. Tečaj. Prije podne: 5 puta na tjedan po 2 sata fizika i matematika i po 1 sat opisno mjevstvo. — Poslije podne: Vježbe iz Uzike, maćcmatike i opisnog mjerstva. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 308 -» U drugoj godini: 1. Tečaj. Prije podne: 5 puta na tjedan po 2 sata obća kemija. Danomice po 2 sata geometrija i perspectivno risanje. — Poslije podne experimenti u laboratoriju. 2, Tečaj. Prije podne: 5 puta na tjedan po 1 sat: mineralogija, geognosija i obći prirodopis a po 1 sat cirilno mjeroičtvo, — Poslije podne: vježbe po prirodopisnim kabinetima i geom* i perspektivno risanje. U trećoj godini: 1= Tečaj, Prije podne: 5 puta na tjedan po 2 sata botanika, zoologija i nauka o šumar, produkciji; 3 puta na tjedan knjigovodstvo i uredovanje a 10 puta na tjedan građjevoo risanje i priugotavljanje gradjevnih osnova. — Poslije podne šumarske vježbe. 2. Tečaj, Prije podne; 10 puta na tjedan šum. gospodarstvo, obrana i uredba šume i šumai´sko mjerničtvo. — Poslije podne praktične vježbe. Znamenitiji profesori iz te dobe jesu: Spomenuti H. D. Wilkens (1763—1832.), te Eudolf Feistraantel, c kr. minist. savjetnik, predavao od 1835—47., kad ga pozvaše u Beč. On napisa: Die Forstvvissenscbaft nacb ihrem ganzen Umfange u, mit BeriicksicbtiguBg auf đ. 6st= Staaten* Wien 1835. 2 svezka; dalje: Die politiscbe Oekonomie mit Eiicksicht auf đas Forst Bedttrfniss. Wien 1856= Te: AUgemeine Waldbestaadestafeln. ^Vien 1853 = , III. God. 1848, ostavi žalostnu uspomenu u povjesti akademije. Jedva što je iza te nove osnove nauk počeo, prekinu´gasveobće političko komešanje. Mnogi ostaviše zavod, da sudjeluju u tom komešanju, a mnogi se utekoše u mirnu Štajersku, pak tako bje akademija odmab 48, g. zatvorena. God, 1849. pokušaše opet s naukom, al uz često prekidanje, dok ne bje na višu zapovjed sašma obustavljena. God. 1850. opet nastaviše, al tad bijaše tek jedan šumar, a 54 rudara, 04 te godine poče padati broj, al obično Je varirao međju´150 i 200. Naukovna^ osnova ostade u bitnosti ista, tek nekoje dodatke smatrahu nuždnJmi. Na niti sada niesu bili zadovoljni, osobito nezgodnim razporedom sati, pa tako dođje do novih znatnih promjena g. 1856., gdje se radi praktičnih vježba nekoji predmeti iz zimskog semestra u ljetni prenašaju, a uzrokom je .bila Mariabrunska osnova. Za to doba napisa prof. I. SdiAvarz: Die Forstwisseaschaft in kurzen Umrissen. Nadalje K. Wagoer pokrenu sadanji magjarski šum. organ (1861.). ´ \, Priobćujem naukovnu osnovu u originalu: , . |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 21 <-- 21 --> PDF |
309 trags hi) LehrgegeHstand Sfciifiden woebentlioh Elemeatar. u. holiere Matheniatik 10 DarstellendeJagdkuade Geometrio _ 5 2 1 mal 17 Pliisik, org. und anorg. Cliemie ^ 10 P-ilaiiiien-Anatoinie u. Physiologie, Forstbotanik 4 1 mal Forstinseeten-Kunde .-..-... . 2Freihandžeieiiueii 16 10WaldbaTi ´ ForstbeniitzuagBodenkunde u. KlimatologieNational Oekonomle .´ ´ : —. 6 B 3 -( -(1 2 mal Sitnationszeiclmen ,...:. . 4 U. Mehanik u. Forstliclie Masckinenund Gerafeliekuude 7V2 4 Holzmesskunde-» ,. . . 2 1 mal Forstl. Teehnologie(jeodasieForstmasekinenzeielinen 2 5 4 2 mal Forstsckutz, Forst-PolizeiForstlieliG Baukunde u. Forst-Gesetz 2 3 2 AYaldertragsbereehnung u. GeldertragserrnittluDg 6 4 ForstbetriebseinriclituagObstbaumzuckt ´ 1 1 mal Bauzeichneii lil. Waldwerthberechnuiig Strassen-und Wasserbau- * - 2 mal Gesehaftsu. Normalienkurtde* VerreebnuBgskuiide : Abriss d„ Landwirthsebaftsl0bre ---. - GeseMehte d. Forstliclien Literatur Strassen-nnd Wasserbauzeiebnen , Nuz ovu promjenu dođje i do podpuna uređjenja statuta. Slušatelji dobiše naslov: slobodni akademicki gradjani. Kroz čitavo ovo vrieme predavaše se njemački, što je dovuklo i dobar broj stranaca iz Rusije, Italije, Francuzke i dr. Nu poslije g. 1868. morađe po malo ustupiti mjesto magjarskomu, a tim je i pao znatno broj slušatelja, te danas ćute stari krčmari, da nema bogatih kavalira. A ujedno je i. akademija prešla u ruke magjarske administracije i postala kr. ugarskom akademijom. G. 1872. dokinu vlada (L rujna br. 49.204.) kolokvije i semestralne izpite, iiu na to^se digoše prof. Soltz, Herrman, pak u šum. organu liepo i temeljito razložiše štetnost te ustanove, na što ju ministarstvo opet dokinu. ^ Još mi,valja da nacrtam današnji naukovni red: TJ prvoj godini: .Zimski semestar: Matematika viša i niža. 10 sati i 8 vježba, profesor dr. Scliwartz; obća kemija 6 sati, šumarnik I. Bencze; opisno mjerstvo 4 sata, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 22 <-- 22 --> PDF |
„„ 310 — vjež´oe G sati i prostoručno risanje 4 sata, đr. Fođor. — Ljetni semestar: Šumarska kemija 4 sata, L Bencze: botaaika 4 sata i vježbe 16 sati, nadšumar A. Eejto: opisno rnjerstvo 4 sata, vježbe u risanju istog 6 sati i prostorucao risanje 4 sata, dr. Fodor; fizika 6 sati dr. Scbwartz, U drugoj godini: Zimski semestar: Šiiraarska botanika 3 sata i vježbe 4 sata, šum, savj. L. Fekete; uporaba šume 3 sata, vježbe 4 sata, šum, savjetnik Ž. Szecsi; životinjstvo 3 vsata (vježbe ovdje ovise o profesoru), nadšumar A. Rejto; mehanika 5 sati, vježbe 2 sata, Emil Herrmann; rudstvo 3 sata, N. Winkler; obće graditeljsto 6 sati, vježbe 6 sati, L Lechoczkj. -— Ljetni semestar: Obće graditeljstvo 3 sata, vježbe 4 sata, I. Lecboczky; Geodezija 4 sata, vježbe 8 sati, Otto Csćti; geologija i klimatologija 3 sata, (vježbe ovise o profesoru), sadjenje šuma 3 sata, vježbe 4 sata, šum. savjetnik L. Fekete; đendrologija 4 sata, vježbe 4 sata, šum. nadsavjetnik L Soltz. U trećoj godini: Zimski semestar: Proračunavanje vriednosti šuma 3 sata, vježbe 4 sata, statistika 2 sata, uredjenje šuma 5 sati i ^´ježbe 3 sata, šum. nadsavjetnik L Soltz; čuvanje Suma, urbarni zakoni i zakoni o lovu 3 sata, šum. savjetnik L. Fekete; vodogradnje i gradnje putova 3 sata i 2 sata vježbe, profesor LLehoczkv; narodno gospodarstvo i linancije 3 sata, akad. tajnik L Pauer; tehnologija i uporaba drva 3 sata (vježbe ovise o volji profesora), šum. savjetnik Ž. Szecsi. — Ljetni semestar: Uredjenje šuma 5 sati, vježbe 4 sata, šum. nadsa^^´etnik L Soltz; šum. graditeljstvo 3 sata i vježbe 2 sata, gospodarstvo i ribolovstvo 3 sata, lovstvo 3 sata (vježbe kod oviti đvih zadnjih predmeta ovise 0 profesoru), šum. savjetnik Ž. Szecsi; šum. uredovanje 2 sata, knjigovodstvo 2 sata, L Kostensky; mjeubeno pravo 1 sat, akad, tajnik L Pauer. Eedovi uspjeha jesu: 1. iz marljivosti i nauka: izvrstno, dobro i dovoljno, 2. i2 ponašanja: sasma po propisu, po propisu, ne odgovara propisima. Svaki je dužan polaziti iipisane predmete. Profesor je dužan čitati imenik, nu na volju mu, kad i koliko puta Po zaključku predavanja (koncem siečnja i lipnja) obdržavaju se izpiti iz predavanih predmeta čitav mjesec veljače i srpnja. Tko je sve predmete najmanje dovoljnim, uspjehom svršio, može poslije dvogodišnje prakse na državni izpit. Još obstoji tečaj za šumarske mjernike, nu radi neznanja hrvatskih tehničkih izraza iz rudarstva i mjerničtva niesam ga kadar priobćiti.* U svem ima mjernik, da osim propisanih predmeta za šumara svrši još 11 predmeta, I tim završih evo, što sam samo kraće mogao, povjest šćavničke akademije. Dozvoli li mi štovani g, urednik, priobćio bi u kratko i ustrojstvo francuzke škole u Nancy-u, da štovani čitatelj uzmogne povući paralelu medju ta dva zavoda, te da uvidi znatnu razliku, koju djelomice stvoriše odnošaji, Vacla V Fuksa. ;>´. o )i nam m´i(Oj da L-M te iara:-?« priob<^!]´i i u kojem drugosrj jeziku, pak bi a´ii zuaii. ovdje veo hrvatskim p^rAkora atva^^ razijaeiiit;!^ Urofiuičtvu. |