DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 18 <-- 18 --> PDF |
~ 306 — Suvanjii šume. U kasnije doba, gdje se pokasala absolutaa aužđa racionalnog šumarskog gospodarstva, pokazala se velika nužda dobre uprave" i zakona, što se jedino dobrom školom postići može. To je mnoge države prisililo, da ustroje takove navode, to je prisililo i Francuze, kad uviđješe, da ne valja uprava Bakaženib invalida, da osnuju g. 1824. šum. školu u Nancj-n, to je prisililo i našu monarkija, da osnuje više šum. zavode, i to za austrijsku polovicu u Mariabrunu (kasnije´u Beču), a za Ugarsku u Šćavnici. . Nakanio sam ovdje u što kraćim crtama da orišem povjest šum. akademije u Šćavnici, na kojoj je već nekoliko hrvatskih sinova svršilo, koji će biti, ako i ne budu učenjaci, a ono bar sviestni hrvatski šumari. God- 1870. slavila je šćavnicka akademija svoju stogodišnjicu. Sćavnica je dostojno proslavila tu svetčanost, ponosna na prošlost svoje škole, koju osvietliše mnoga slavna imena. Pogledom na razvitak, pa radi boljeg pregleda pođielit nam je povjest akademije u 3 periode. Prv a period a zahvaća dobu od g. 1761..—1820. Za to vrieme radi se oko organizacije zavoda, pa u to doba pada i ustrojenje prve prof, stolice za šumarstvo . Prem je naukovna osnova vrlo mršava bila, postala je akademija ipak glasovitom, čemu doprinjeSe slavna imena Jaquin-a, Rupprechta i dr. Možemo reći: to je doba raznih pokusa, kako da se ustroji dobar zavod, što svjedoče neprestane promjene. Drug a period a obuhvaća dobu od g. 1820=—1847. Doba je to marna i sustavna rada. Tu vidimo profesore svjetskog glasa: Schitka, Winkels-a i Feistmanteia. Treća perioda oA god, 1847. do danas. Doba je podpuna ustrojstva akademije, Prodjirao u kratko ove periode. I- Prije osnuća akademije bijaha prinuždeni oni, koji se htjedoše posvetiti rudarstvu, da se obrate na pojedine izknsne ljude. Naravno, da je to bilo skopčano s mnogima potežkoćama, i jer se u obće ćutiia potreba, da se takov javni zavod ustroji, dodje do nastojanja oko g. 17G3., a predlog se o tom izvede odmah siiedeće godine, za vladanja Marije Terezije. Osnovaše najprije profesorsku stolicu za kemija, a prvi profesor bijaše glasoviti savjetnik N> pL Jaquin s godišnjom plaćom 2000 Ibr. God. "1763. L rujna poće Jaquin predavati kemiju i mineralogiju. G. 17G5, utemeljiše stolicu za matematiku i mchariiku, a na poziv Marije Terezije stvori tadanji grof Kolcvvrat statute, po kojima je nauk imao trajati 3 godine, te g. 1770. nvAn´/Arno r^liedeću naukovnu osnovu: L godina: Aritmetika, algebra, nuz analvzri, geometrija, trigonometrija fizika, mehanika, hvdrostatika, liydrui.].lika, areometrija. i optika. . IL godina: Obća fiz, kemija, spcc. mineralogijska te metahirgijska kemija i nauka o talcnju ruda. IIL godina: Nauka o rudarskom graditeljstvu, rudar.sk.o pravo i šumarska ekonomija. |