DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 308 -»
U drugoj godini:


1. Tečaj. Prije podne: 5 puta na tjedan po 2 sata obća kemija. Danomice
po 2 sata geometrija i perspectivno risanje. — Poslije podne experimenti u
laboratoriju.
2, Tečaj. Prije podne: 5 puta na tjedan po 1 sat: mineralogija, geognosija


i obći prirodopis a po 1 sat cirilno mjeroičtvo, — Poslije podne: vježbe po


prirodopisnim kabinetima i geom* i perspektivno risanje.


U trećoj godini:


1= Tečaj, Prije podne: 5 puta na tjedan po 2 sata botanika, zoologija i
nauka o šumar, produkciji; 3 puta na tjedan knjigovodstvo i uredovanje a 10
puta na tjedan građjevoo risanje i priugotavljanje gradjevnih osnova. — Poslije
podne šumarske vježbe.


2. Tečaj, Prije podne; 10 puta na tjedan šum. gospodarstvo, obrana i
uredba šume i šumai´sko mjerničtvo. — Poslije podne praktične vježbe.
Znamenitiji profesori iz te dobe jesu:
Spomenuti H. D. Wilkens (1763—1832.), te Eudolf Feistraantel, c kr.


minist. savjetnik, predavao od 1835—47., kad ga pozvaše u Beč. On napisa:
Die Forstvvissenscbaft nacb ihrem ganzen Umfange u, mit BeriicksicbtiguBg auf
đ. 6st= Staaten* Wien 1835. 2 svezka; dalje: Die politiscbe Oekonomie mit
Eiicksicht auf đas Forst Bedttrfniss. Wien 1856= Te: AUgemeine Waldbestaadestafeln.
^Vien 1853 =


, III.
God. 1848, ostavi žalostnu uspomenu u povjesti akademije. Jedva što je
iza te nove osnove nauk počeo, prekinu´gasveobće političko komešanje. Mnogi
ostaviše zavod, da sudjeluju u tom komešanju, a mnogi se utekoše u mirnu
Štajersku, pak tako bje akademija odmab 48, g. zatvorena. God, 1849. pokušaše
opet s naukom, al uz često prekidanje, dok ne bje na višu zapovjed sašma
obustavljena. God. 1850. opet nastaviše, al tad bijaše tek jedan šumar, a 54
rudara, 04 te godine poče padati broj, al obično Je varirao međju´150 i 200.
Naukovna^ osnova ostade u bitnosti ista, tek nekoje dodatke smatrahu nuždnJmi.


Na niti sada niesu bili zadovoljni, osobito nezgodnim razporedom sati,
pa tako dođje do novih znatnih promjena g. 1856., gdje se radi praktičnih
vježba nekoji predmeti iz zimskog semestra u ljetni prenašaju, a uzrokom je
.bila Mariabrunska osnova. Za to doba napisa prof. I. SdiAvarz: Die Forstwisseaschaft
in kurzen Umrissen. Nadalje K. Wagoer pokrenu sadanji magjarski
šum. organ (1861.). ´ \,


Priobćujem naukovnu osnovu u originalu: , .