DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 41 <-- 41 --> PDF |
~ 329 ~ v.^ninč&sto cnv?ia, a TMga evietlo karmimisfe Loje. Brznn , kad je hrA^icu. ^iug jo U)8 cm.; 8iriiM od v.r5ka do vrška krila iz»ašk 2;-K) cm., tiuljiua knln 65 om, A repa 47 ca-, dok mu je juijvethi t^žitia po prilici I Va klg. La^anost lieU i veoma razviU krila omogućuju mu izvstnrednu hrxhm xi letu, koja mu dobro shizl ne s^mo kod hvatanja letećih riba, koje su mu gkvna hrana, već i za prevaljivaiije vclikiL daljina, koje on danomice od svog gajezda na obali do onih injesla mora prolaziti, gdje si običaje hraiui tražiti. Kaci ga je kadkad 70 — 100 milja, nu obilno 20 — 30 milja udaljeii^> od kopna, kako ribari ili po ciele ure M zraku iijekom lakoćom i udobnošću kraži, dok ne opazi koju ribu, na koju se onda strielovitom brzinona i sjegurnošću strovali. Ulovi li koju ribuj to ju dva tri puta pusti pasti ali ju uviek u zraku jo5 ulovi i to tako dugo radi, dok ju ^godtio tako zgrabi^ da lu u zraku lagano progutuuti tiiože, Eibaru i putniku na otvorenom rnoru pruža tako zaaimivu sliku, jer si čovjek ne može ništa ljepšeg predstaviti od tog gracioznog kretanja u zraku, a osobito za trajanja jakoga vjetra. — Uviek ga je gamo u zraku vidjeti, kako lebdi; riedko kad pliva na vodi, akoprem su mu i noge providjene opaami za ulivanje. Na kopnu je nespretan kod hodanja, ali je za to u letu, Sto se lice gracije, sjegiirnoati i brzine nenadkriljiv. Toga si je svojstva i svjestan, pak poput drzovitog razbojnika nasrće medju delfine, otimajući im plien rek bi iz ždriela. Na kopno se vraća, ćim se vrieme promieni. Gnjezdi na visokom drveću, gdje ženka dva do tri jaja s debelimi IJuskami snese. — Ornog brzana je veoma fcežko ubiti, a jos teže živa uhvatiti i u snžanjstvu uzdržati; s toga se o njegovoro životu u sužanjstvu još ništa saznalo nije. Uporaba orla za lov kod Kirgiza. Nomadskim narodom aziatskih visokih stepa shTŽi. već od vajkada za lov na zvjerad ne samo sokol već i suri orao (aquila fulva); pak je takav dressirani orao kod njih u velikoj eieni. Istinitost te uporabe potvrdjuje i sam Brehm u svojem opisu životinjstva na temelju vlastitog izkustva, predočujući ujedao i postupak Kirgiza kod poduke toga orla. za lov, kako s3iedi: Kirgizki lovci nastoje ponajprije surog oria kao mladog još u gnjezdu uhvatiti, odhrauiv ga onda kod kuće uz; veliku pazku. Mladi orao dobiva hranu uviek samo na ruci gospodarevoj za to, da se na njeg nauci. Kad se već valjano opernatio, to se uviek nakon branitbe nekom kapom pokrije, koja mu pneči uzletjeti, pak tako nau(5i mirno sjediti na ruci, dok gospodar s njim okolo hoda ili jaši. Ujedno mu gospodar neprestance svoj znak (fućkanjem) utuvljuje. Orla je mnogo lakše uvježbati nego li sokola^ akoprem je jači, divjjiji i plašijiviji. Kad je orao već sasma razvit, izjaši lovac s njim u stepu, pak mu najprije dozvoljava nalietati na manje sisavce (na pr. svizce). Na sedlu sprieda prlćvrSćena je ručka, na koju lovac ruku obučenu u rukavicah naslanja, za to, da mu uslied te^Jne ptice ne mslakše. Kad lovac uzjaši na kej brežuljčić, odakle može lako okoliš pregledati i ugleda prikladnu zvier, pusti orla uzletjeti. Orao naleti doduše namah na istu, nu iz početka bit će nespretan, pak 6e mu mnogi SVIZSLG prije u rupu pobjeći, no sto će ga ugrabiti; nu do mala izvježba se u toliko, da mu ne će nijedan više izbjeći. Kad se orao naučio već valjano na slične životinje nalietati i loviti ih, tad se upućuje lovu na lisice. U tu svrhu budu lisice pogonići jahači krenute i proti iovcu tjerane, koji onda u zgodnom času pusti orla uzlotjeti Orao uzvine se u visinu, okruži liju nekoliko puta^ pak se onda okomito na nju spusti utisnuv joj paudže svoje u stražEJi dio tiek. Lija obićjao na to okre^ac glavu i nastoji orla ugrizti- Svagda ee tada orao malo digne u zrakj a or.da navalu obnovi udarajisići svoje pandže sad u glavu sad u oči {ijine, dokle god fata B:%sma. ne obmogne. Nadošavgl .iovci utuku ju sasma. |