DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1890 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 2<)7 ~ Sa sumom Kotar upravjjaio je do nedavno gracLsko poglavarstvo s podčinjenim si siinisko- i strukovno pomoduiui osobljem i sum. odborom — kao savjelniiii organoia, — a poslovi bjehu vodjeni komulativr.o sa poslovi grad. poglavarstva, jer nije bio osposobljeni strukovnjak za samostalnu upravu, šume postavljen, te si je poglavarstvo samo pomoglo u strukovnih pitaujih sa uvaženjem nmienja tudjih strukovnjaka. Čuvanje te šume pak bijaše povjereno trojici, kasnije četvorici lugara bez propisane kvalifikacije. Uživanje šume Kotar pak ne bijaše u obće uredjeno, niti je imalo stanoviti cilj, a niti ima ista šuma gruntovnih pravoužitnika; ima za to spadati zajednici, a ne uživanje iste pojedincem, a naročito ne u spekulativne svrhe takovili (lončarom), dok bi se za izlučene šum. užitke u obće nakon prodaje javnom dražbom u veliko, imala uplaćivati drvna pristojba po cieniku podpuna za šumske užitke, koji bi se gradjanom prodavali. Po prijašnjoj gospodarstvenoj osnovi bijaše za šumu Kotar ustanovljeno šumarenje srednje šume, no isto je pravi cilj šumarenja promašilo, dok pomladjivanje prijašnjih godina bijaše naravno, a kasnije i umjetno, ali jer je ta šuma dopala upravi laika, (god- 185o. kratko vrieme bijaše gradskim šumarom Mengemann, jedini šum. strukovnjak) izčeznulo je tim u obće i svako redovito gospodarenje, jer se sjeklo širom, a malo se ili ništa brinulo za pomladjivanje sasječenih olina. Došlo je konačno i do toga, da se je za obćinare izradjivalo u vlastitoj regiji i gorivo i gradivo drvo, no i taj se pobtupak izjalovio i po obće dobro na uštrb same gradske obćine iztaknuo. Kraj svega toga tečajem se godina ipak namakla znatna glavnica od šumskih dohodaka, ali uz znatni predbvat redovitog dohodka šume Kotar, a to ju je i konačno k nenormalnomu stanju ponajviše privelo. Šumske štete su ovdje nemalom zapriekom uredjenju rationalnog gospodai´stva, jer ih podupiru razne bitne obstojao^ti. Sada je ciela šuma Kotar razdieljena u 15 okružja, a ovi tvore jednu uredjajnu cjelinu, u kojoj je visoki uzgoj s hrastom — stanovitog razloga radi — odredjen. Nizke šume od 637 jutara valja sukcesivno pretvarati u visoku šumu. Obhodnja je ustanovljena sa 140 god. akoprem će prirast drvne množine u toj dobi padati, no tim će većma rasti prirast guaiitativni. Uredjenje šumskog tog gospodarstva temelji se na kombiniranom razšestarenju za visoko, šumu, a za nizku na razšestareaju po jednakih povrsinah s obhodnjom od 30 godina. Prema toma dolazi do porabe godimice u visokoj šumi 17*30 jut. s prihodom od 2564 tvrd. metra a u nizkoj šumi od 21-o0 jut s prihodom od 917 tvrd, mst., dakle ukupno 38.60 jut. s prihodom od 3481 tvrdih metara. |