DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 13     <-- 13 -->        PDF

349 —


Šumska sjetva.


Poslovica: ,,Kakva sjetva takva i žetva´´ ponukorn je, te se već od davnih
vremena osebujna pozornost obraćala dobroti sjemena, pak imade već danas
specialista, koji svoj život samo nauci"sjemena posvetiše. Dr. Friedrich Nobbe
profesor šumar, akademije u Tharanđtu posvjedočio je to svojim djelom:
„Hanđbuch d, Saraenkunde", te je na ovom polju i najzaslužniji.


Njegovim nastojanjem osnovaše se već mnogobrojne nadzorne postaje za
procjena dobrote sjemena a valjda je i slieđstvo te njegove nauke i proglašeni
program u hrvat si .šumar, lista broj IX. i X. od god. 1889. na strani 472.
pod naslovom: ^^Štatut za kontrolu sjemena".


Dr. Kobbe zaključio Je navedeno djelo stavkom: „Sjeme za sjetvu najskuplje
i još preskupo nije!" Katari cieneći to, znano nam je, da ne štede
novca za vetrenjače, prebirat će i ine strojeve, samo da što podpunije sjeme
postignu, sakupljaju sa cielog svieta rage sjemena, bilo bilina ih životinja pa
prokuša vaju svakovrstna klizanja ili hibridacije / svako vrstna presadjivanja i
kalamljenja, ne bi li ovako do što boljeg razploda i izdašnijeg dohodka došli,
i doista vidimo, da se ovim putom pokreće napredak naroda.


Ta.englezko križanje otelo je glas najboljim svjetskim konjem i svinjam,
Harlemski kalam stekao je prvi glas u europskom cvietnjaku a što će spasti
vinogradarstvo od filoksere, ako ne križanje, a zar nije obćenito već usvojena
tvrdnja, da sve vremenom degenerira, ako se pasmina pasminom ne križa?


Priroda stvorila je sebi povoljne zakone u mjeri takvoj, da se organički
sviet zatrti ne može, pak ako prisilno čovjek i ovu ili onu speeiju utamani, to
se križanj.em druge vrsti pojave.


Najuspješnije se zaplodjuje vrst sa istom vršća, al se i umjetnim naprašivanjem
ploda već u veliko okorišćuje na pr. u Francuzkoj, gdje se u vrieme
CTietanja razne vrsti vinove loze međju sobom križaju za to, da se jača loza
naproti trsnom ušencu uzgoji.


Tvrdi se pak, da. je naravnim križanjem pomoću vjetra nestalo mnogo
novih vrsti trsa i tomu se priključujem i ja uvjerenjem, da nestaje najstarijih
vrsti trsa, te se vazda pođpuno nove na svieta pomole, a kao što je Darvin
trag čovjeka iza stoljetnih križanja našao u Orang-utanga, tako se i naše listače
i igljenače representiraju u današnjoj karakteristici naproti fosilnim ostankom
jedne i druge vrsti bilinstvaj pak je nedvojbeno, da je pomoću čovjeka i vjetra
križanjem mužkog i ženskog ploda nastala današnja generacija, koja u podpuno
drugoj slici ipak je zbiljno potomstvo već i nenaličnih djedova, pa tko bi onda
i podvojio, da i na^e vrsti hrasta ne prelaze dnevno ma i za zeru u druge vrsti?


Mnogo je miliuna naroda, pa gdje su 2 stvora jednaka a još više miJiuna
kitnjaka, lužnjaka zastire naše sume a gdje su samo 2 jednaka? Nema ih,
prispođabljajući ih po samom obliku debla ili granju ili lišću ili plodu ili ma
u čem. Mi vidimo, da.je u istoj vrsti neizmjeran prelaz, pa ako popostanemo