DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 14 <-- 14 --> PDF |
´ \ ´ ^ 350 — kod naših najvriedmjih vrsti, kakovimi danas šamarimo, t j . kod kitnjaka ili lužnjaka, Baci ćemo, da kod iste stojbine pa ista vrst nz istu dobu znatnu razliku u svom dohodku imade, i jer uas manje ljepota već samo vrieđnost gospodarstvena zanima, za to se malko ovdje zabavimo. Za dobar podmladak skrbi gospodar, ako nabavi dobre pasmine, pak ju i križa ili kalami a mi šumari takodjer vrlo dobro znamo, da samo kriepak sjemenjak i kriepke mlade šume pođržaje, pa kad bi se toga držali, to bi već pomoću naravnog križanja sa vjetrovi bar iste dobrote vrsti uzdržali; al to tako nije i s toga uz našu sjetvu ne veselmo se niti liepoj žetvi naših nasljednika a niti se one Nobbeove ne držimo; „i najskuplje sjeme još preskupo nije" — već prepuštamo to ili nehajno naravi kod oplodnih sječa ili sijući ma kakvim sjemenom, samo da je klicavo. U dokaz toga evo ovo: Sjeme će najobilnije i najkrepce uroditi u onom razdobju, kad je tekući prirast drva najobilniji i to u muževnoj dobi, kako u kojoj stojbini izmedju 80—160 godina, a jer su naše šume prestare i prvobitno bolježljive od 200—400 godina, tko se tada nadati može od takve oplodnje i najboljem podmiađku? Iz naših šuma izvaža se godišnje za umjetnu sjetvu preko 5000 hektolitara žira a zar je jedan od ovih kupaca mnogo pitao za kontrolnu staciju sjemenja ili se obazreo na Nobbeove: „Momente der Werthbestimunug einee Samenkornes" — ta meni je dobro poznato, da niti -/^ ovog sjemena pravovaljano sjeme ne bijaše; akoprem je i 70^0 sigurno izniklo — pak hoće li naša šumska sjetva i tako napried? Kod naravnog pomladjivanja imademo sjemenjake, koji su preostali uz bivša haranja, pak su ili granaši nastali tako, da su u jednoj žirki po 2 i 3 sjemena (embrio) a deblovina ovih pokazuje uzduž cielog stabla po 2 i 3 srca a potomstvo ovih radja opet granaše, ili su granaši, jer je sjemenjak značajno rašljato stablo bilo pak kao što god je nadšumar Kienitz kod bukve pronašao, da rašlja rašlje proizvodi, tako se zbiva i kod drugih vrsti drva. Ili su 2, 3 i više zrna jedno do drugog nikla pa razvijajući se stabalce uz stabalce imademo danas po šumah do 3% ovako sraštenik dvo-, tro- i više granaša. Ili su sjemenjaci boležljivci i kržljave! te ne mogu niti dobru pasminu zastupati, pak ako označimo, da je kod oplođne sječe po jutru dovoljno 20—40 stabala, onda možemo i uztvrđiti, da takvih u sječinah popriečno, koji bi podpuni sjemenjaci bili, niti 507o oema. Uz ovakove sjemenjake uzgoji će naših šuma silnu štetu dočekati i s toga bi bio ovo osebujni razlog, da se i hrastići umjetno a ne naravno pomlađjuju. Kod naravnog pomladjivanja uz ovakove sjemenjake, kao što su po naših hrasticih, niesmo podobni niti križanjem vjetrova boljih pasinina uzmnožiti a liiesmo podobni niti proredjivanjem nevriednije individue pravilno iztrebiti. Izpod svakog sjemenjaka oplodjuje se za gornji broj ´1^— ´/i" dio površja a to će reći kod 1 jutra jnuiti zastrto SOjj*—40D´´ na jednom mjestu i ako se uzme, da kod uporabne dobe hrastika od 120—180 godina po jutru uz |