DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Niesam si zadaćom stavio, đa o tom upravo obširno govorim, pa kad ŠIBO njemačku šumar, škoki naslieđili u svem ostalom, za što ja i u pitanju sjetve ne siieđiffio? Šumaru, koji je sposoban žirom umjetno sijati, bit <;e taj moj račun vrlo razumljiv a po gotovo i onomu, koji žir za 500^0 ne podcjenjuje. Mi moramo biti sposobni za ogoju i procjenu, pa i ako to jesmo, onda naši drugovi njemački nieso, koji kod crnogorice, gdje je sjeme 0 vriednosti, ipak umjetno siju i dapače skupo presađjuju. Za moga života prolazio sam kroz mnogo mlađih sastojlna oplođnom sjeSom naravno pomladjenih i mnogi su se druži divili hrastićem, gdje u borbi jedan drugog gnjete a meni se to vazda pričinilo najvećom grehotom šumarstva i kad bi htio sravnjivati, mogao bi reći, da je to kao košenica (livada), koja ruke pomoćnice ne vidi, dok sjeme´trava podpuno ne degenerira i konačno pod plyg ne mora; ili šljivik, koji se divljaci prepustio, pa se sam nasadjuje ili sterana marva ili narod na pretesan prostor, da jedno dragom štete pravi. Nu zakoni prirode ne mogu se nadmudriti, pak ako to nad svim štujemo, onda ne smijemo upravo nikako i nikad naćin današnje naravne oplodnje odobriti. Nam je znano, da upravo prebornom sječom uzgajane visoke šume najveći dohodak drva imadu i ta je vrst ogoje naravnoj po prirodnih zakonib najbliža, a svaka je ina narodna ogoja ili čistom ili oplođnom sječom protuprirodnJK Uvjete proizvodne prirodi mogao je čovjek zaboraviti i mi novom naukom opet vidimo, da su uspjesi progalnog sjeka i tomu slični prebornoj sječi najbliži, pa za to ini i toliko znatniji prihodi. Tko pak može u oplodnoj sječi osobito s kratkim zaglavkom dovršne sječe tvrditi, da su podmladku uvjeti oni pruženi, kako to šuma sama sebi stvara, ako je prašumom i ako sve dobne razrede imade? Što se sbiva u takvoj prašumi, do koje nitko ne dospieva, niti ju požarom niti sjekirom ne ozliedjuje, niti joj marva sjeme pojede, niti se inače podmlađak ne ozliedjuje? Tlo je podpuno zastrto a žilje i krošnje zauzele su najveći prostor u zemlji i izvan zemlje; s toga i najveći prirast. Kod ovoga života razvijaju se najbolje race, jer samo najjače stablo može najdulji boj biti a porodica oplemenjivana križanjem biva ako ne bolja a ono ista. Kržljavaca, bolježljivaca tu nema a ne može niti granaša niti sraštenih da bude i to jednostavno za to, jer oni zabtievaju abnormalni razvitak krošnja, što susjedstvo potisne i utamani a ne može ih glavno i s toga da bude, jer mi već u najmladjih individuah jasno vidimo, da ako i sjeme najstarijih eksemplara najobilnije rodi, đa se ipak ne može izpod stabla pomladiti, već se samo ovdje ondje po koje prihvati a miliarde klicavog sjemena propadne; gdje se dakle prihvaća? — Vazda izmedju sastajanja krošnja najstarijeg stabalja a to iz toga, što je kod ovoga prostor najveći i za klicavost najpristupniji, pak i za to, jer što je mladje drveće, to se manje može medju njim sjeme pomladiti. S toga je upravo matematičnim razredjenjem glede užitka, tla, vlage, topline i t. d. u prirodi sve u sastojim razvrstano. |