DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 17     <-- 17 -->        PDF

853


Kako se to kod oplodne sječe zbiva?


U jedan mah oplodila se sjecina, jer su sjemeriaci tako progaijeni i jer
sjeme na sjeme pada; tlo je imalo od stare šume humusa i bilo vlažno mladoj
biljci par godina, dok t)ije došla dovršna sjeća; sad opet u jedan mah nastaje
sušno a po tom i prenagli prelaz u svem, pak biljka gtijeteći jedna drugu mora
dakle sveukupno zaostati- Zar se ovako može najveći prostor tla i zraka izcrpsti?
Nikad. Ne mora li u takvom prelazu već anatomija mlade biljke svojom
naslagom godova pokazati abnormalnosti, koje se ma kada moraju osvetiti na
qualitetu drva?


Mi smo prieborne sječe odsudili samo na najviše vrhunce a progalni siek
još se u nas udomio nije, pak kada smo već u sustavu, da jednolične sastojine
obzirom na dobu gojimo, e onda nam i gornje razlaganje zagovara umjetnu
sjetvu, jer na čistini sijano sjeme ne može doći u opreku prenagla prelaza u
sušu, a odmah nikla biijčica lasnije se stojbini priuči, ako to za nekoliko godina
bude, pa ovako razmjestiv umjetno biljku od biljke, da ju tek onda proredjivati
moramo, kad 15—25. godinu postigne i opet tako umanjujemo prenagli prelaz
iz pretrpana gustiša naravne oplodnje u proredjeno stanje.


Na svršetku ove moje razpravice pokazat ću sada jedan abnormalni
primjer kod lužnjaka.


U naših hrastovih šumah nalazimo svagdje tragova ratarstvu, te sam već
jednom u prepirci za hrast proti jasenu uztvrdio, da su hrastići u našoj domovini
svagdje umjetno sijani ili za dobe Rimljana ili još prije a ostajem i danas
kod toga.


Ostajem kod toga još osobito! za to, što je nemoguće^ da se u prašumi
abnormalni individui do najstarije dobe: kao glavna sastojina uzdržati mogu.
(Naši hrastići niesu nikad prave prašume, niti bili već poradi prastarog svinjogojstva
a sadašnja generacija i nema nigdje toga biljega, t^ gdje su joj naj