DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 857 ™ V V blronrt sastojine Siijkovac od 400 jutara, iste stojbioe nadjeno je navedenm 8 srašteiiih lužnjaka, koji su ss podpuno sjimostalno u krošnji i žiiju razvijati mogli a tako su isto i ovi 8 samostalno raz-vijeni a doba irn je poprečno ista. Pogon žilja sraisfcenih po 2 stabla a osobito rašlje istih nagniiv se jedna od druge zauzele su i krošnje ovih daleko veći prostor zraka već istodobnih samo stahiib lužnjaka i time vidimo, da je tehnička kockovina 8 sraštenih lužnjaka == 89-14 nr´-a 8 samostalnih rivala = 62-12 nr´*; dakie i mnogo manja, pa ozprkos tonm vrjeđniji su potonji za 517-93 — 479-82 f. 38-11 for, ili ako si sraštenih 8 razdvojimo na IG, onda tek ovo jedno vriedi 29°94 for., dok je samostalno = 64*75 for. ili za 64*75 ~ 29´94 = 34´81 for. vrjednije. To je slučaj kod najkrupnijeg stabalja, gdje se odpadak umanjuje a kod tanjeg hrašća vriedit će sra^teno stablo tek 20-50 % vrednoati samostalnog hrasta iste tehničke koekovine- Kad bi pak računali za primjer 1 srašteno stablo, kakovo je ono u izpitniku 89-14 ., ,„ 3 479-82 . ^^ no f . ^ . ^ poprečno sa —^-= ll´17 m^ = —-— tor. = o9°98 for. naproti isto tako krupnom samostalno razvijenom, onda se uaovčuje kod iOO for. 1000 monte duge 1 m^ = 10*85 for. ili cielo stablo sa IM 7 X 10´85for.-= 121-19 for. a to je znamenita razlika, koja me je takodjer potakla, da to u prilog umjetne sjetve iztaknem i na dobro šumsko sjeme upozorim! M. M. R. Imovna obćina 2. banska. Povodom tim, što će naše dom.aće hrv.-slav. šumarsko družtvo držati ove godine svoju redovitu na br. XIV. glavnu skupština u samoj banovini, ćutim se ponukanim s ovim izvješćem članove i prijatelje našega domaćega šumarskoga družtva a i same banovine upoznati s gospodarstvenim! prilikami i odnošaji druge banske imovne obćine. (JospodarstveMJ. odnošaji. Posjed druge banske imovne obćine prostire se širom postojale druge banske krajiške pukovnije, koja je obsizaia s gradom Petrinjom i Kostajnicom 25´27 četvornih milja i sačinjava danas jedan dio županije zagrebačke i požežke (u zagrebačkoj 23´65 milje a u požežkoj 1-62 g milje). Šume druge banske imovne obćine tvore stranom hrastove porastline u Posavju 1 PokupjUj stranom mješovite porastline od bukve, hrasta i kestena u pogorju. Posjed taj obsiže 39.375 jutra i 249[J** ^ ^^ 1600Q^. pak se razvršćuje na površinu: a) šumom obraslu od 83"918´14 jut b) čistina za pošumljenje sposobnih od . . 4.350*01 „ c) neplodnu od . , , l´105´OO „ |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 22 <-- 22 --> PDF |
| «- 358 — Od ove n^ovrSine odpada: L kotarskoj Samariji ir523´93 jutra II. kotarskoj šumariji 14.759-42 juti-a III kotarskoj šumariji 13.089-79 jutra L kotarska šiunarija razdieljena je u lO, IL u U, a III. u 12 šumskih parlteljoih srezova, dok je L šumarija razaieljena u 2 uredjajaa razreda makog šumareiija i 8 uredjajniii razreda visokog šumarenja, IL šumarija u 8 uredjajaih razreda visokog šamaresja, a IIL šumarija u 5 uredjajoa razreda nizkog šumarenja i 6 uredjajuih razreda visokog šuinareDJa soko Suniarenje uzeto je s obhodnjom od 140 godina 1L439"72 jut, obhodajom od 120 godina 5.159-43 jut, a s obaodujom od 100 godina 18.317 93 jutra. II Bizko šumarenje uzeto je s obiiodojom od 30 godina 2.790-24 jutra. JaHevog crieta na 709´65 jutra i šikara kraj šume na 894-44 jutra nije 2a šumarenje u ob<5e u2:eto. Posjed ovaj ograničen je stranom grabami i graničnimi stupovi, a dieiom samo graniSnimi stupovi. Tlo i podjiel>je. U Posavju i Pokupju postoji cruicno ilovasto tlo naplovno blatasto sa zamuljeiiiiiii nakupinami po prilici na ? milja, dok u pogorju — jugozapadnomu kraju — nalazimo tvorbu kamenitoga uglevlja sa sitno zrnkastiffi i prostim vapnenastim tinjcem (Glimmer), zrnkastim pješčenjakom i debelim vapneriim pradjem (RobTv^and), tvoreći ^st.raIlom svježu pjeskovitu duboku snažnu ilovaču, stranom humusnu a i slabu pjeskuiju„ naročito mjestimice na južnih i zapadnih stranah, a dieiom iapornasto, humusne, vapnenasto i mineralno bujno tlo naročito ua sjevernom i iztočnom položaju. Rudno kamenje sadržaje gvozdenu, bakrenUj srebrenu i olovnu rudu. Prema Uni (jugu) naklonjeno pogorje pada više manje strmo u dolinu i tvori razgranjene doline i korita, a strane prama Savi (sjeveru) sačinjavaju doline, koje teku istosmjerno prama savskoj ravnici, od kojih je znatna šamaricka dolina u porjecju potoka „Petrinjice" i sunjska dolina u porjecju potoka ,,Sunje". Od glavice t, z. šamaričke ceste od jugozapada prama iztoku (Kostajnici) teče naravni gat (Wa3serscheide) rieke Save i Une. Nadmorske visine kreću se od 200—500 m. u Pounju, a 100—500 m. u Posavju, Najviše su glavice: Prisjeka od 615 m. Ljubina pošta od 579 m. Kokirna od 568 m. Kopčić od 482 m, Dikavac ođ 585 m., dok dolina Une i Save kod Jasenovca pada na 95 m. Blago pođnebje, prijajući vinogradarstvu i voćarstvu, odgovara naravno ne manje samomu šumarstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 359 — Izdašne atmospharske oborine proljetne i ljetne, blago uplivajući sa samu vlagu tla, pak i zimske oborine ovdje su od važne znamenitosti za vegetaciju šumskog bilja. Popriecna srednja godišnja toplina je 10—IPC. a popriečoa niaožina atmospharskih oborina iznaša 730 do 780 mm. Prema tomu šumsko bilje ovdje nalazi i u ljetu potrebitu vlaga tako, da odoljeva jakosti sunčanih traka i žege. Stroga zima i trajni mrazovi niesu ovdje obiSajm, dok su kasni mrazovi tako rekav stalni. Proljeće je kratko, ljeto često puta vruće a jesen dugotrajna i blaga, radi cesa na dugotrajniju vegetaciju povoljno djehjje. Vjetar je ovdje domaći i u proljeću sjeveroiztocnjak i zapadnjak no u umjerenih graaicah. Vrsti drveća. Šume druge banske imovne obćine postoje od 20^/o čistih hrastika, 11 ^´jo čistih bukvika, 22% mješovitih porastlina od hrasta i bukve, i0^7(j mješovitih porauStiina od bukve i kestena, 14**/o mješovitih porastlina od hrasta, bukve i kestena i 17 "/o mješovitih porastlina od hrasta, briesta i jasena. U Posavju i Pokupju vladajuća je vrst hrast lužnjak i to u porastiinah zrelih i prezrelih, a u mladih i srednje dobe uvriežio se više od potrebe jasen i briest sbog upliva poplave, radi česa se mlade hrastove biljke jedva otimiju povoljnijem mahu, dok porastu iznad poplavne visine, u koliko već ne budu tad zakrošnjeue.jur od žilavijega jasena i briesta. Kod hrastovih je porastlina skrajna granica prirastu u starosti oko 200 godina; iste postaju doduše već u 160. godini suhobrke, no starost od 200 godina podnese bez uštrba množine i kakvoće drvne zapremine. Pomladjivanje tih šuma osjegurava se najuspješnije naravnim načinom pteđzabranami ter usavršenjem istog naknadno s umjetnim načinom, u koliko se potrebnim iztakne. Kao suvrsti porastlina nalazimo tu uzgredice johu, glog, manje lipu, više topolu i vrbu, gdje gdje klen, Ijesku, bazgu, crn trn i klokočevac. Pomladjivanje u pogorju redovito je naravno. U pogorju zauzima bukva najveći obseg, pak je osobito na sjevernih položina punodrvna, u 80—90. godini do 32 m. visoka pri 40 cm. promjera u prsnoj visini; kesten pak samo na raztrošnom vapnenastom tlu je vladajućim, dok na sjevernom položaju nalazimo čiste bukvike, a na iztočnom i zapadnom položaju mješovite porastline bukve, kestena, hrasta kitnjaka i cera kao i na južnom, gdje nalazimo takodjer i čiste hrastike kitnjaka no često u smjesi sa cerom. Hrast kitnjak uzraste u dobi od 120 do 140 godina do 25 m. visine pri 48 ..cm. promjera u pssnoj visini, i to 12o do 140 stabala po jutra. Šume se u pogorju slabo izrabljujoj jer su nepovoljno pristupne i jer ovdje komunikacya u obće manjka (usuprot izgradjenoj krajiškoj željeznici |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 24 <-- 24 --> PDF |
~ 360 — Sisak-I)ober]iii i dmas još). NjeSto m izrabljuje ljevaonica želje;ia u Trgovi i Bešlincu a veoiija skbo sanii pravoužitnici, bar redovito ne, nego protiv propisa po samih okvajcih, i za to se te kime za sada niogu smatrati u glavnom iaktoTOin podnebiiih odnožaja. Sadiiiije gospodarstveno stamje. Do godine 1829. bijahu izrabljivane šume u Posavju Beiirednom preboroom sječora, kad bje poprimljena 140-godižnja obbodnja sa Jednakim sječmama, ObstoJBosti iztakoše godine 1865= do 1870. tu porabuu osnovu nesbodnom, dok se uz istu ipak brašće prebiralo i u ostalih porastlinah, što je razlogom, da su preostavše danas Još te porastline dosta riedke; ovomu obsežnomu izcrpljivanju bijaše povodom povoljan položaj i izvoz. Jeftin prevoz na Savi i Kupi omogućio je trgovinu sa šumom već oko godine 1820., kad su se´šumski proizvodi sa ladjom sve do Karlovca prevažali, a odtuđ na kolih do ađrlatičkog mora, dok je opet i samo obsežno izradjivanje ladja u Jasenovcu mnogo hrastova potrošilo. Vrhunac izrabljivanja tih šuma postigao se godine 1830.—1840., u koje se doba u istih i samo pepelarenje preduzelo za jasenova i brestova stabla. Godine 1859. tek bje ovo gospodarenje zaustavito ter ustanovljena samo poraba šume za pokriće potreba vojnog aerara i pravonžitnika. Šume u pogorju bijahu takodjer upotrebljivane do godine 1865. neurednom prebornora sječom. Poslije godine 1870, bijaše tek zavedeno izrabljivanje šuma ovdje po proračunatom godišnjemu đohodku, a godine 1884. ponovno izradjena gospodarstvei^ a osnova za šume druge banske imovne obćine u smisla zakona o imovnih oboina od godioe 1881. Iz sliedeće skrižaljke razabire se stanje dobnih razreda, privremena zaliha drvne gromade: Pravni odnošaji Pravni posjed druge banske imovne obćine temelji se na diobnoj odluci c. kr. središnjega povjerenstva za iiilučbii šitraskih služnosti u bivšoj vojnoj krajini u Zagrebu od 22. siečnja 1874., odnosno na odluci c. i kr. glavnog zapovjedničtva kao bivše vrhovne zemaljske upravne oblasti u Zagrebu od 5, veljače 1874. broj 204. šumskog odjela. Po članku B. zakona o imovnih obćina od godine 1873., u koliko se iaače slleđećimi ustanovami ne odredjuje, ostaju ustanove obć. gradi, zakonika mjerodavne u poslu vlastničtva, posjeda i uprave imetka druge banske imovne obćine, OL 4. istoga zakona po ustanovah zakona od 8. lipnja 1871. za izlučenje prava na drvlje i t. d. naročito po § 4. potonjeg, ustanovljuje mjeru i veličinu diela šum. tla i šum. dohodaka za pojedina sela i obćive, koje bi se od imovne obćine odciepile. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~ 361 Obrašden prostor 1 Množina Množina glavne i nuz^redne L n. III. IV. V. YL VIL 1 sastojine 1 sastojine razred u starosti od eielom eielom 1 21 41 ei 81 lOI 121 odsjeku I odsjeku do do do do do do do .2 a ´d ^ 1 o O20 40 60 80 100 120 140 p^ 3 1" o -:4 godina CL, >o ^ IZJ 1 > 1.. =3 jutara s deeimalima punih m-etsra 1188-7 777.1 1701-2 99-7 205-3 228-8 3479.4 6207-2 3027-1 815-8 115232 583121 9829 17215 11 2136*6 899-8 496 3 892-3 1286-1 2633-6 5737-9 4751-2 553.9 123.0 14759-4 1691981 - 1706-8 14^79-3 1102-6 398-6 1091-6 1218-9 5157-4 5541-2 769-0 165-5 13089 8 1485012 11667 5032-0 S156-2 3300-1 1390-6 2583-0 4081-3 14374-7 16499-6 4350-0 1104-3 39372-4 3660 U4 9829 28882 u ČL 14. spomenutog zakona od godine 1873. pak određjuje postupak, ako se radi o znatnijoj promjeni glavnice i imetka > Pravo uživanja šumskih dohodaka i proizvoda po pravoužitnicih ustanovljuje nadalje zakon od godine 1881, o imovnim obćinama, kojim se razjašnjuju, odnosno preinačuju njeke ustanove spomenutog zakona od god. 1873 , a naročito ustanovom § 4. ter naputka A, istoga zakona ustanovom §§ 1., 6. i 10. Ta su prava ustanovljena i vrhu istih je pravoužitni kataster sastavljen. Po istom katastru šume su druge banske imovne obćine obterećene sa šumskom služnošću od ukupne pripadnosti i to: od 5.206 m^ gradjevnog drva i od 65.031 m^ drva za ogrjev ili od ukupno 67*237 m^ drvne gromade. Trajni pak godišnji dohodak iznaša za I. desetgodišnje razdobje 4.923 m^ gradjevnog drva i 42.508 m^ gorivog drva ili ukupno 47.431 m^ drvne gromade. Prema iztaknutom je dakle pravoužitna služnost na drvu sada manja od normalne za 283 m® gradjevnog i za 22,523 m^ gorivog drva, ili ukupno za 22.806 m^ drvne gromade odnosno za 5´47o gradjevnog i za 34´7**/o gorivog drva ili ukupno za SS-O^o drvne gromade. Pripadnost na šumskoj paši ukupna je za 10.193konja, 3L782govedčeta, 50.125 ovaca, 59.057 svinja predpostavljajući za baoovaSke ođnošaje potrebu za 1 konja 1, za 1 vola ^/e, za 1 kravu ^/o, za 1 ždriebe ´Ve, za 1 junca ^/e, za 1 ovcu 7^5 a za 1 svinju Vi^ rali dobrog pašnjaka za uzdržavanje u ljetu, dok je od slabog pašnjaka potrebno istim redom 2, ^^/B, 172, 1, ^/o, ´-^/is, i ^/is rali. Konačno iznaša pripadnost na žirovini za 39.505 komada krmadi. Spasom se samo oko 25^/^ a sa žirovinom 8—10% svih pravoužitnika koriste. Veličina prava uživanja šume .imovne obćine osniva se na pravoužitnom selištnom posjedu, a djelivost istoga´ustanovljuje §15 . naputka A. zakona od godine 188L, ^dok,sama veličina užitka i ograničenje uživanja istoga propisana je ustanovom §§ 17,, 18. i 19. istoga naputka i zakona, dok opet § 21. propisuje |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 26 <-- 26 --> PDF |
™ 862´ — pravihu razdiobu tih užitaka dok § 22. ustanovljuje pravac samog uživauja. § 24. pak ustanovljuje postupke sa suvišci šumskih dohodaka iznad pokrića pravoužitue služnosti, dok opet § 25, propisuje postupak sa prišteđujami šumskih dohodaka pravoužitnoj služuosii namjeajeBih a ne izcrpljenih. Svrha gospodarstva. Svrha je ovomu gospodarstvu po ustanovi § 9. obć. šum. zakona od godine 1860. uzdržati šume ove imovne obćine i tako s njimi gospodariti, da se potrajni godišnji dohodak osjegura i što moguća veća korist \z istih ii:crpe, dosljedno, da se vrlednost tih žurna što više podigne. Da se uzmogne pohčiti što veća korist, pak da se u?:[nognu podmiriti sve pravoužitne služnostne potrebe na gradivu i gorivu drvu kao i u uživanju paše i žirovine uzeto je /a to temeljem budućem gospodarenju uzgoj visoke šume izuzev omanje površine tomu gospodarenju uepodobne i takove, na kojih se radi potrebe gorivog drva na tu obstojnost osobito obzir uzeti mora i na kojih je dosljedno tomu uzgoj nizke šume ustanovljen. Naček osnutku gospodarstva. U UG godina starih hrastovih porasthnah u Posavju pada popriečni prirast no obzirom na činjenicu, što u toj dobi baš kvalitativni prirast svoju visinu postizava, mora se ta doba za šume u Posavju obhodnom uzeti. ^ Po konkretnom stanju šuma u Posavju prama normahiom iztiče se nepovoljan razmjer dobnih razreda i manjak normalne drvne gromade, što je uzrokom, da se normalno stanje može ovdje polučiti samo znatnim! gospodarstvenimi žrtvami, jer su te porastline skoro izkljucivo sve porabnu dobu već prevršile i jer sa dobom od 200 godina vriednost hrastova u Posavju sve to više pada. Prema postojećim obstojnostim utanačen je dakle ovaj način šumarenja: Broj. L Gaj. Radi neznatne površine (180 jut 1088 CT) odgovara šumarenju nizke šume nz pridržaj primjerenog broja pričuvaka za dojduću obhodnju u svrhu podmirenja" gradjevnog drva slabijih sortimenta. Broj 2. Krndija (1690 fut, 416 [J^). Dospjela ta porastlina imala bi se što prije, najdulje za za 60 godina, lipotrebiti, j^r su najmladji njezini dielovi jur vrlo blizu starosti od 200 godina. Broj 3. Žabarski bok (493 jut 1444´^). Odgovara visokomu šumarenju uz iste opazke pod br. 2. iztaknute za jur dospjele dieiove, koji se imadu upotrebiti, uajdulje za 40 godina. Broj 4. Riboštak (1863 jut 176 0^) i Broj B. Višnjicki bok (1568 jut. 512G<*) istih je gospodarstvenih obstojnostih kao i broj 3. Broj 6. Dvojani (1420 jut 5120´-), Uz visoka šumarenja ima se izcrpsti u dobi od lOO godina. Broj 1, Čadjavskibok (1097 jut m8[J% Dospjeli dielovi imah bi se upotrebiti za 60 godina uz visoki uzgoj šumarenia„ Broj 8, Evinbudjak (2471 jut 1472Q"). Uz visoki uzgoj imali bi ?o dospjeli dielovi izrabiti za 80 godina. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 27 <-- 27 --> PDF |
^- 363 — Prema iztaknutom za sada o´bhodEJa od 140 godina nije svrsi glavnoj primjerena i mora se takova sadanjim okolnostim primjereno prilagoditi, pače po uiom sudu sasma bi umjestno bilo, jer k tomu vode i opravdani rarfozi, da se u Posri\ju veći obseg tih šuma na jedau put u vrieme povoljnih tržnih ciena javnom dražbom proda u svrhu polucenja jake glavnice potrebne za budućnost imovne obćine. Broj 9» Narta k (533 jutra 544 n*^). Visoki uzgoj sa obhodnjom od 120 godina. Broj 10. Lopinac (195 jut 1120G*^). Uzgoj nizke šume sa 30-godiŠRJom obhođajom. Broj 11. PetriBJskilug (483 jut 976 0^). Ovdje su porastline još mlade i za to se za sada ne uporabljuju. UstanovijeB je visoki uzgoj sa 140godiŠDJom obhođnjoin. Broj 12. Pupinovac (172 jut, 672G^)= Uzgoj nizke šume sa 30-gođ. obliođajom. Broj 13. Piškornjač (1111 jut. 1305^´0- Uzgoj visoke šume sa 140godišujom obaodnjom. Broj 13 a. Stari gaj (838 jut. 1440n^)- Uzgoj nizke šume sa 30-god, obhođujom kao i broj 14, Klinacke strane (856 jut 1136 H^). Brod 15. Graberje (194 jut. 1120n^) i Broj 16. Utinja (851 jut. 1495 ´´). U pogorju uzeta je obhodnja od 100 god. s visokim uzgojem za sve uređjajoe razrede, osim uredjajoog razreda Karlice i Pedalj. U ova dva potonja uredjajna razreda zaveden je takodjer visoki uzgoj, no s obhodnjom od 120 godina, jer se u tih porastlinah iztiće bukva a i hrast kitnjak polovičnom množinom, dok je u ostalih uredjajnih razredih vladajućom bukva. U pogorju su pak ovi uredjajni razredi: Broj 17. Šamarica (2457 jut. 1485n^) Broj 18. Mar i Bako sa L (2576 jut. 665 D*^). Broj 19. Mari na kos a II (2625 jut. 739n"). Broj 20. Vranovaglava (1429 jut. 1344Q^). Broj 2L Međjedjak (1010 jut. 263n% Broj 22. Krivagrana (1533 jut. 865 n^). Broj 23. Pedalj (1881 jut. 973 D")- Broj 24. Karlice (2744 jut 1296 ). Broj 25. Hlieb (1240 jut. Il44n**)- Broj 26. Rakovac (1522 jut. 800n^). Broj 27. Gradski potok (1647 jut 41G n*^) i Broj 28= Javoraik (3278 jut. 1317 n´O- ProredjivaBJe« Proredjivanje se po načelih za to svrsi shodn.0 izvadja, naročito se pak u Posavju i Pounju štedi, jer ovdje manjka ogrieviio drvo. a u pogorju takodjer u maiijeGi mjerilu, jer je zaatao obsežan i jer se ovdje- nahodi |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 364-—znatna drvna dospjela grotnada, koja se po pravoiižitmcili u neznatnom omjeru izrabljuje i koja se Biti inače koristno izcrpsti ovdje za sada ne može. Nii2;gređHi užitci. ´ Šumska je paša u radnje doba za pravoužitne svrhe tezplatno odpušteua i ista predočuje godišnju vriednost 800 for. do 1200 for. Žirovina prema urodu žira, bukvice i kestena čini godišnji prihod od 500 for. do 2400 for/i s istom se lih sami pravoužitnici okorišćivaju. Lov je sa svojim dohođkom neznatan, jer iznaša godišnjih d6 150 for. jer se lovišta ne mogu skuplje iznajmiti i većina tih je u najam po činovnicih i službenicih same imovne obćine uzeta. Ribolov nosi godišnji prihod oko 100 for. Za šumske čistine dobiva se godišnji dohod od 300—700 for. Dohod od šiške je veoma nestalan, ter u redovitih godinah iznaša i preko 1000,for, . " ´ , Kamenolomom dolazeći prihod nije stalan, pak gdjekoje godine nosi do 200 for. Škodljivi ttpliTi, Hrastici, naročito pak oni u Posavju i Pokupju cesto puta trpe od gusjenica, od kojih naročito gubareva ovdje pustoši, dok često stradaju i usjevi i mladi nasadi ođ miševa. U pogorju je opet šumi ljutim neprijateljem požar. U predjelih poplavi izvrženih gojitbe naročito hrastove težko za svoje prve dobe napreduju, jer tu često voda duže vremena ostane ležati, pak godišnji izhojci (Ijetorasti) ne mogu podpuno ođrveniti i tako, kad nadodje smrzlica I mraz, uginu. Medju škođljivimi uplivi, koji ovdje vladaju, naročito nam je iztaći one, koji potječu ođ šumskih prekršaja, koji nikako ne stoje u razmjerju sa samim posjedom. Šumske se štete godimice čine u vriednosti do 12.000 for., dok je.danas takovih na dugu jur u novčanom iznosu ^od preko 60.000 for. presudjenih — zaostalo nepodmirenih. SniHske porastliiie namienjeiie Izletom ovogodišnje nnše šumarske skupštiae. Piškornjač. Od gospodarstvene jedinice „Piškornjač" nedaleko ođ grada Siska leži okružje VIL zvano ^velika Lasinja" u površju od 73-02 jutra sa 0´6 dobrote stojbinske, što čini površinu od 43´80 jutara svedenih na normalnu stojbenu dobrotu. Porastlina je hrastova 50-godišnja sa-67 m^ glavne drvne gromade po rali i prirastom, godišnjim prosječnim´ u sječnoj dobi po rali od 1*10 m^ y ´ . Nedaleko od velike Lasinje leži „mala Lasinja^´ okružje ^VIIL od 108^87 jutara sa 0-5 dobrote stojbinske, dakle sa 54-43 jutara površja svedenog na normalnu stojbenu dobrotu. Porastlina je hrastova 175 godina stnra sa 135 m^ po rali glavne drvne gromade. , ,. Za, tim isliede u Piškornjacu : / . . ^ |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 29 <-- 29 --> PDF |
~ 365 ~ Okružje I. sa hrastovom porastlinora od 43 godine na 53*53 jutra (stoj; dobr.´O´S ====^ 42°82 aorraalnih jutra) sa 55m^ po rali glavne gromade i 1´47 m^ prirasta po rali i godini prosječnog u sječeoj dobi pak od 61^46 jutara 26-godišnje hrastove porastline (0"8 stojb« dobrote ^= 49.16 norm. jutra) sa 30 m^ glavne i 15 m^ Buzgredne drvne gromade.po rali i istini prirastom od 1´47 m^, . Okružje II. tvori hrastova porastlina na 64´60 jutara (0-8 --= 5r68 norm. Jut.) 23-godiŠ0Ja sa 23 m´^ glavne i 13 m^ rmzgredne drvue gromade po rali i takodjer sa 1-47 m^ prirasta i "na 12-63 jut (0-8==10-08 normalnog jutra) 18-godišaja sa 11 m^ glavne i 8 m*´^ nuzgredne drvne gromade po rali i" "S istim prirastom od 1´47 m^ nz 4-67 jut plodnih čistina. Okružje III. ciai takodjer hrastova porastlioai to: na lll-7rj , (0.8==8B´36 norni. jut.) 10-godišnja sa .601^ po rali i 1*47 m´^ ^ .14*36 „ (0´8=-ll´48 n « ) 9-godišnja sa 4m´´* „ ^ „ i-47 m^ l´ll\, (0-5= 3-88 , „ ,, ) 18-godišnja sa Um^ „ „ , „ 0-93 m^ prosječnog god. prirasta po rali u sječnoj dobi uz 22´81 jut. plodnih čistina i 8 m^ mizgredne drvne gromade po rali 18-godišnje porastline." , Okružje IV. tvori 156-godišnja hrastova porastlina na 79*21 jutara (0´8 =.63*39 E, j.) sa 88 m^ po rali uz 5´44 jut. plod. čistina. Okružje V. takodjer tvori 156 god. hrastova porastlina na 31´97 jut. (0´8 = 25-57 nom» jut.) s 88 m® po rali. U ovom okružju leži izvan uredjenja još 14´52 jut jalšika 34 god. sa r45 m^ po rali i 53´94 jut. jalšika 10-godišnjeg sa 6 m^ po rali i 3*81 jut. plodnih čistina. Okružje IX. zvano ^Carski gaj" je 0-godišnji mladik od 54-54 jutara. Okružje X. „Mošćenički lug" tvori hrastova porasthna na: 51^98 j . (0:6 = 3M8 o. j.) 40 godišnja sa 39 m^ po rali i MO m\ 56´65 j . (0-8== 45-32 n. j.) 50-godišnja sa 80 m^ po rali i 1-47 m^ prosj, u sječnoj dobi godišnjeg prirasta po rali uz 7*03 jut. plodnih čistina, .Okružje XL. »Glogova" tvori 68-god. hrastova porastlina na 72 25 jut. (0´8 == 57°70 nor. jut) sa 147 m´^ po rali i 1-47 m´^ prirasta. Okružje VI. ove gospodarstvene jedinice nije izletu namienjeno a isto tvori stogodišnja hrastova porastlina na, 77*89 jutara. Ćitavu ovu gospodarstvenu jedinicu čine porastline izpod 20 god. 350-77 jut ´ ´. " ; . ´ ^ ^^ ´^O « 120-03 „ 60 ^ 129-67 „ ; 80 ^ 72-25 ,, ´ ;-100 „ 51^40 . ^ 140 ^ 220-08 ,, , koja površina svedena na normalnu iznaša 623-36 jutara sa 13974 jut. plodnih čistina i 27-93 jut. neplodnog tla, što čini ukupni pravi prostor od illl´87ju t sa 60.080 m^ glavne i 1925 m^ nuzgredne drvne gromade. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 366 — S ta rigaj: Ov;i gospGdarstveBa jedinica sastoji h pet okružja. L okružje tvori hrastova iziriješiiDa ;-56~-1.00 god. pora^tiina na il8´7i jut (0*6- 7i´22 iiorrn. jiit.) sa 45 m- po rali glavne i U iir^ nuzgredne drvne groma.de i 0-83 m^ tekućeg prirasta prvih 10 godina. II- okružje tvori takodjer ira.>tova izusješana porastlina 30 do 90 godiš!} ja 12O-40 jut. (0´6 = 75-83 n. jnt.) istom drvnom grornadom i prirastom. III. okružje sačinjava hrastova izmješana porastlina na 215´45 jut, {0-6-= 120-25 norm. jut.) 10 do 80 godišnja sa tekućim prirastom od 0-86 m^ i aa 15 do 45 m^ po rali. IV. okružje tvori hrastova porastlina 8 do 80 godišnja na 120,25 jut. (0.6 == 72.15 jut.) sa 25 i 63 nv´ po rali i 0.84 in^ tek. prirasta prvih 10 godina. V. okružje tvori 85 godišnja hrastova porastlina na površini od 232*31 j , (0-6 === 139 38 n. j.) sa 80 m´-^ glavne i 4 m^ nuzgredne drvne groniade po rali r o m^ tek, prirasta za prvih 10 godina uz 12-06 plodnih čistina. Čitavu ovu gospodarstvenu jedinicu porastline izpod 20 god. 316-58 Jut „ 40 god. 245-1 i j. i „ 90 god. 251-43 jut, koja površina svedena na normalnu iznaša 487´79 jutara uz 12-06 plodnih čistina i 13´72 neplodnog tla, što ukupni prostor pravi tvori od SSS´OO jutara sa 39267 m´^ glavne i 4473 nuzgredne drvne gromade. Vučjak; Ovu gospodarstvenu jedinicu tvore sedam okružja, od kojih: L okružje tvori porastliria od kestena, bukve i hrasta 38 godišnja na 26*23 j . (0*7 == lH-36n.j.)sa70m´´^glavneil9m´nuzgr,drv.groin.i2´19m^ 33 g. „ 28-35 „ (0-7 = 19-84 , „) „ 60 „ „ il4 „ , „ „ i 2-19 m´^ 27 g. „ 17-71 , (0-7 = 12-39 „ J „ 47 , „ il2 „ „ „ „ i2´22m^ 13g,„ 4-24,(0´7= 2-96,„)„I5„ „ i4 „ , „ , i2-22m^ 28 g. „ 24-28 , (0-7 = 16´96 „ J „ 49 „ „ i 13 „ „ „ „i 2-22m´ prirasta prosječnog u sječnoj dobi po rali i godini. IL okružje tvori smjesna porastlina od bukve, kestena graba i hrasta 28 g. na 18-41 j . (07 = 12 88 n. j.) sa 49 m^glavnei 13 m^ nuzgr. drv. zalihei 2´22m^ 25 ^ „ 20-87 „(0-7 = 14-´00 „ „) „ 42 m^ 7) i lim´* „ 71 n i 2-22 m´ 15 „ „ 76´05 „(0-7 = 23-G3 , „j „ 20nr^ i 5m^ „ i 2-22 m´^ 17 n » 57 , „ 34-81 „(0-7-^24-36 , „) „lOOnr* H — — » » il-98m= 12 „ „ 2-81 „(0-7=- 196« „)„ Vćm^ i ^m´^nuzgr. i2-22m^ 3? n » prosječnog prirasta po rali i godini 5;a prvih 10 godina- III. okružje postoji od bukove, kestenove i grabove porastline 58 godišnje na 84-38 rali (0´7 -- 59-06 j,) sa lOOm´ drvne gromade po rali i 1-98 m^ prosječnog godišnjeg prirasta po rali za prvih lO godina. IV. okružje čini bukova, grabova, kestenova i hrastova porastlina takodjer 58 godišnja s istim prirastom i drvnom gromadom kao okružje HL sa 99.17 j . (0-7 - 69-41 n. jut.) |
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 31 <-- 31 --> PDF |
_. 367 ~™ V, ol?n.:ižjs tvori kestenova porastlina na 59-48 (jnt. 0-7 ^= 41´GB jut*) 12 godišnja sa 13 in´* glavine i 4 nr^ tiuzgredne drvae gromade sa 2´22 prosječnog godišnjeg prirasta ter 68 god. bukova, kestenova, i hrastova porastlina Ba 36*G2 jut. (0-5 = 18-31 n. j.) sa 63 nr´^ po rali i l´4i m´* prosječnog godiŽBJeg prirasta. VL okružje tvori kestenova porastlina 8 godi^snja na 32-4() jiit. sa 0 7 obrasta, 4 m" po raii i 2-22 prosj. godi.^rije^ prirasta i 58 god. kestenova, bukova, grabova i hrastova porastlina na 84*77 jut, (0 7 = 50*33 norm. jut.) sa 100 nr^ po rali i ri)8 m^ prosječnog godišnjeg prirasta. Vli. okružje tvori hrastova, kestenova, bukova i grabova porastlina 58 godišnja na 157*88 j* (0*3 == 47*35 norm. jut.) sa 40 m^ po rali i 0-13 nr** godišnjeg prosječnog prirasta u sječnoj dobi. Čitava ova gospodarstvena jedinica sastoji od porastlina izpod 20 god. na 195-85 jut., izpod 40 god. sia 114-93 jut., izpod 60 god,. 497´()S jut. koji tvore ukupno 495´0I jut normalne stojbine uz 2462 jut. čistina i 18*91 jut. neplodnog tla, što čini ukupno 851*94 jut ukupne prave površine sa 487.99 m* glavne i 2537 m^ nuzgredne drvne gromade. V, Benak , nadšumar. HiISTJk-K:. Družtvene viesti. Sjednica upravnog odbora šum. družtva držana bje dne 26. srpnja t, g. pod predsjedanjem družtv. predsjednika g. M, Dursta i gg. družtv, odbornika: J. Ettingera^ R. Fischbacha, H. Grunda, F. FCcs t e i´č an ka, J„ Ko i. ara, Y. Kackoga, A, Soretića i M, Vrbanica, —- Kajprlje bude ovjerovljen zapisnik od posljednje odborske sjednice« Zatim javlja tajnik ra^soe dopise, koji su na naše dvužtvo prispieli, Medju ostalim spomenuti nam je, da je centralni odbor bečke gospod.-sumarske izložbe priposlao vise ekseroplara „Programa " o gospodarsko-.^umar, kongresu, koji će se 2. i slieđećib dana mjeseca rujna 1890. u Beču obdržavati. Isti programi odposlani su pojedinim članovom ravnanja radi, koji su se medjutiin za upitni kos:^grcs prijavili^ Nadalje bude preduzeta razprava nacrta naredbe o propisu za obdržavaiije državnih izpita za iugarsko i ino pomoćno tehničko osoblje, koji nacrt je vis. kv, zeKnalj. vlada našemu družtvu dostavila na pretres. Nakou nekih izpravaka bude ista po odboru prihva(^enaj te će se tako povratiti s preporukom, da se izda. Svi predmeti stavljeni na dnevni red prigodom ove sjednice, uemogose se radi kasne dobe dana u razpravu uzeti, sbog toga bje ova. sjednica zaključena, a buduća urečena na dne 2. kolovoza t. g. poslije podne, i gg^ odbornici zamoljeni^ da se u $im većem broju u .sjednicu na isti dan nadju. |