DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 24 <-- 24 --> PDF |
~ 360 — Sisak-I)ober]iii i dmas još). NjeSto m izrabljuje ljevaonica želje;ia u Trgovi i Bešlincu a veoiija skbo sanii pravoužitnici, bar redovito ne, nego protiv propisa po samih okvajcih, i za to se te kime za sada niogu smatrati u glavnom iaktoTOin podnebiiih odnožaja. Sadiiiije gospodarstveno stamje. Do godine 1829. bijahu izrabljivane šume u Posavju Beiirednom preboroom sječora, kad bje poprimljena 140-godižnja obbodnja sa Jednakim sječmama, ObstoJBosti iztakoše godine 1865= do 1870. tu porabuu osnovu nesbodnom, dok se uz istu ipak brašće prebiralo i u ostalih porastlinah, što je razlogom, da su preostavše danas Još te porastline dosta riedke; ovomu obsežnomu izcrpljivanju bijaše povodom povoljan položaj i izvoz. Jeftin prevoz na Savi i Kupi omogućio je trgovinu sa šumom već oko godine 1820., kad su se´šumski proizvodi sa ladjom sve do Karlovca prevažali, a odtuđ na kolih do ađrlatičkog mora, dok je opet i samo obsežno izradjivanje ladja u Jasenovcu mnogo hrastova potrošilo. Vrhunac izrabljivanja tih šuma postigao se godine 1830.—1840., u koje se doba u istih i samo pepelarenje preduzelo za jasenova i brestova stabla. Godine 1859. tek bje ovo gospodarenje zaustavito ter ustanovljena samo poraba šume za pokriće potreba vojnog aerara i pravonžitnika. Šume u pogorju bijahu takodjer upotrebljivane do godine 1865. neurednom prebornora sječom. Poslije godine 1870, bijaše tek zavedeno izrabljivanje šuma ovdje po proračunatom godišnjemu đohodku, a godine 1884. ponovno izradjena gospodarstvei^ a osnova za šume druge banske imovne obćine u smisla zakona o imovnih oboina od godioe 1881. Iz sliedeće skrižaljke razabire se stanje dobnih razreda, privremena zaliha drvne gromade: Pravni odnošaji Pravni posjed druge banske imovne obćine temelji se na diobnoj odluci c. kr. središnjega povjerenstva za iiilučbii šitraskih služnosti u bivšoj vojnoj krajini u Zagrebu od 22. siečnja 1874., odnosno na odluci c. i kr. glavnog zapovjedničtva kao bivše vrhovne zemaljske upravne oblasti u Zagrebu od 5, veljače 1874. broj 204. šumskog odjela. Po članku B. zakona o imovnih obćina od godine 1873., u koliko se iaače slleđećimi ustanovami ne odredjuje, ostaju ustanove obć. gradi, zakonika mjerodavne u poslu vlastničtva, posjeda i uprave imetka druge banske imovne obćine, OL 4. istoga zakona po ustanovah zakona od 8. lipnja 1871. za izlučenje prava na drvlje i t. d. naročito po § 4. potonjeg, ustanovljuje mjeru i veličinu diela šum. tla i šum. dohodaka za pojedina sela i obćive, koje bi se od imovne obćine odciepile. |