DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 364-—znatna
drvna dospjela grotnada, koja se po pravoiižitmcili u neznatnom omjeru
izrabljuje i koja se Biti inače koristno izcrpsti ovdje za sada ne može.


Nii2;gređHi užitci. ´ Šumska je paša u radnje doba za pravoužitne svrhe
tezplatno odpušteua i ista predočuje godišnju vriednost 800 for. do 1200 for.
Žirovina prema urodu žira, bukvice i kestena čini godišnji prihod od 500
for. do 2400 for/i s istom se lih sami pravoužitnici okorišćivaju.


Lov je sa svojim dohođkom neznatan, jer iznaša godišnjih d6 150 for. jer
se lovišta ne mogu skuplje iznajmiti i većina tih je u najam po činovnicih i
službenicih same imovne obćine uzeta.


Ribolov nosi godišnji prihod oko 100 for.


Za šumske čistine dobiva se godišnji dohod od 300—700 for.


Dohod od šiške je veoma nestalan, ter u redovitih godinah iznaša i preko
1000,for, . " ´ ,
Kamenolomom dolazeći prihod nije stalan, pak gdjekoje godine nosi do
200 for.


Škodljivi ttpliTi, Hrastici, naročito pak oni u Posavju i Pokupju cesto
puta trpe od gusjenica, od kojih naročito gubareva ovdje pustoši, dok često
stradaju i usjevi i mladi nasadi ođ miševa.


U pogorju je opet šumi ljutim neprijateljem požar.


U predjelih poplavi izvrženih gojitbe naročito hrastove težko za svoje prve
dobe napreduju, jer tu često voda duže vremena ostane ležati, pak godišnji
izhojci (Ijetorasti) ne mogu podpuno ođrveniti i tako, kad nadodje smrzlica I
mraz, uginu.


Medju škođljivimi uplivi, koji ovdje vladaju, naročito nam je iztaći one,
koji potječu ođ šumskih prekršaja, koji nikako ne stoje u razmjerju sa samim
posjedom.


Šumske se štete godimice čine u vriednosti do 12.000 for., dok je.danas
takovih na dugu jur u novčanom iznosu ^od preko 60.000 for. presudjenih —
zaostalo nepodmirenih.


SniHske porastliiie namienjeiie Izletom ovogodišnje nnše šumarske skupštiae.
Piškornjač. Od gospodarstvene jedinice „Piškornjač" nedaleko ođ
grada Siska leži okružje VIL zvano ^velika Lasinja" u površju od 73-02 jutra
sa 0´6 dobrote stojbinske, što čini površinu od 43´80 jutara svedenih na normalnu
stojbenu dobrotu. Porastlina je hrastova 50-godišnja sa-67 m^ glavne
drvne gromade po rali i prirastom, godišnjim prosječnim´ u sječnoj dobi po rali
od 1*10 m^ y ´ .
Nedaleko od velike Lasinje leži „mala Lasinja^´ okružje ^VIIL od 108^87
jutara sa 0-5 dobrote stojbinske, dakle sa 54-43 jutara površja svedenog na
normalnu stojbenu dobrotu.


Porastlina je hrastova 175 godina stnra sa 135 m^ po rali glavne drvne
gromade.
, ,. Za, tim isliede u Piškornjacu : / . . ^