DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1890 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 364-—znatna drvna dospjela grotnada, koja se po pravoiižitmcili u neznatnom omjeru izrabljuje i koja se Biti inače koristno izcrpsti ovdje za sada ne može. Nii2;gređHi užitci. ´ Šumska je paša u radnje doba za pravoužitne svrhe tezplatno odpušteua i ista predočuje godišnju vriednost 800 for. do 1200 for. Žirovina prema urodu žira, bukvice i kestena čini godišnji prihod od 500 for. do 2400 for/i s istom se lih sami pravoužitnici okorišćivaju. Lov je sa svojim dohođkom neznatan, jer iznaša godišnjih d6 150 for. jer se lovišta ne mogu skuplje iznajmiti i većina tih je u najam po činovnicih i službenicih same imovne obćine uzeta. Ribolov nosi godišnji prihod oko 100 for. Za šumske čistine dobiva se godišnji dohod od 300—700 for. Dohod od šiške je veoma nestalan, ter u redovitih godinah iznaša i preko 1000,for, . " ´ , Kamenolomom dolazeći prihod nije stalan, pak gdjekoje godine nosi do 200 for. Škodljivi ttpliTi, Hrastici, naročito pak oni u Posavju i Pokupju cesto puta trpe od gusjenica, od kojih naročito gubareva ovdje pustoši, dok često stradaju i usjevi i mladi nasadi ođ miševa. U pogorju je opet šumi ljutim neprijateljem požar. U predjelih poplavi izvrženih gojitbe naročito hrastove težko za svoje prve dobe napreduju, jer tu često voda duže vremena ostane ležati, pak godišnji izhojci (Ijetorasti) ne mogu podpuno ođrveniti i tako, kad nadodje smrzlica I mraz, uginu. Medju škođljivimi uplivi, koji ovdje vladaju, naročito nam je iztaći one, koji potječu ođ šumskih prekršaja, koji nikako ne stoje u razmjerju sa samim posjedom. Šumske se štete godimice čine u vriednosti do 12.000 for., dok je.danas takovih na dugu jur u novčanom iznosu ^od preko 60.000 for. presudjenih — zaostalo nepodmirenih. SniHske porastliiie namienjeiie Izletom ovogodišnje nnše šumarske skupštiae. Piškornjač. Od gospodarstvene jedinice „Piškornjač" nedaleko ođ grada Siska leži okružje VIL zvano ^velika Lasinja" u površju od 73-02 jutra sa 0´6 dobrote stojbinske, što čini površinu od 43´80 jutara svedenih na normalnu stojbenu dobrotu. Porastlina je hrastova 50-godišnja sa-67 m^ glavne drvne gromade po rali i prirastom, godišnjim prosječnim´ u sječnoj dobi po rali od 1*10 m^ y ´ . Nedaleko od velike Lasinje leži „mala Lasinja^´ okružje ^VIIL od 108^87 jutara sa 0-5 dobrote stojbinske, dakle sa 54-43 jutara površja svedenog na normalnu stojbenu dobrotu. Porastlina je hrastova 175 godina stnra sa 135 m^ po rali glavne drvne gromade. , ,. Za, tim isliede u Piškornjacu : / . . ^ |