DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 407 —


Prenos . . 24240 jutara


pol. obdna stazanska posjeduje preko 2780 „
, „ rujevačka , , 4400 „
„ „ jasenovačka „ „ 200 „
„ „ divuška „ „ 3300 „
„ „ jabukovačka „ „ 2590 „


što 6ini u II. banskom okružju preko 37.510 jutara takovog zemljišta
ne uzimajući obzir na teritorium grada Petrinje i Kostajnice, dok u I.
banskom okružju imade:


politička obćina kraljevčanska preko 1030 jutara


»
»
»
n
»
vrginmostna
glinska (I)
glinska (II)
majska
lasinjska
»
»
»
n
n
6490
110
1530
2300
4980~
»~-,
»A y\9
n gorska W 2160 9
V
ff
»
klasnička
malogradaćka
stankovačka
»
»
M
2400
(793^
2410
))
» /
J
n topuska » 6020 -»-^/
n bovička » 3840 »
n čemernižka ff 1000 n


Ukupno preko . . . 42.200 jutara^.
Pribrojiv k tomu površinu II. banskog okružja sa 37.510 „ \
imamo ukupno preko . . . 79.710 jutara j
dok imovna obćina I. banska ima do 25.000 jutara´^
a II. banska do 39.000 „
dakle ukupno . . . 64.000 jutara
šuma i šumskog zemljišta.
Imovne obćine dužne su i pozvane, da potrebe ovlaštenika na šumskih
proizvodih podmiruju, pak to čini i I. banska i II. banska imovna obćina u
koliko joj je to naravski moguće, a pošto niesu podobne te imovne obćine sve
spomenute potrebe podmirivati, nije opravdano tad pod nipošto, da površina
od 80.000 jutara kao pašnjaci i šikarje stranom bezkoristno leži, a stranom
umno da se takov što uharnije ne izcrpe.
Uzme li se u obzir samo paša, to bi naravno kod nas stočarstvo cvalo i
cvasti moglo, da su napred iztaknute površine sve pravi pašnjaci, ali žali bože
kod nas je obratno, jer obično do proljeća kod nas godimice u pravilu krme
ponestaje.
Valjanom uporabom paše, računajući, da za kravu od 200 klgr. težku
trebamo 7*5 klgr. sjena za hranu, trebat ćemo tad prihrane u stajah i oborih
kroz ljetnih 6 mjeseci do 2-5 klgr. sjena na dan, a tim se polučuje danomična




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 40« —


neobraštenih šumskih površina, jer čim će se dulje s tim oklievati, tim će se više
žrtava kasnije u tu svrhu iziskivati.
Zaveđenje šum. vrtova i razsađnika u banovačkoj okolici preporućio bi u
što većnm broju kao i samo nagradjivanje za uzgajanje vlastitih gajićš. po ovdašnjih
žiteljih, jer bi se i tim unapreSno^ošumljenje naobraštenih ovdašnjih
predjela, koji već danas naročito u I. banskom obsegu radi pomanjkanja šuma
na nizkom stepenu rodovitosti stoje tako, da bi skoro razlogom i nenapučenosti
postati mogli.
Srodno pitanje ovomu već je naše šumarsko družtvo jur pretresivalo. i
to u svojoj I. glavnoj skupštini obdržavanpj 14. i 15. listopada 1876. u Zagrebu.
0 istoj je izvješteno u broju 1 od 1. siečnja 1877. našeg šumarskog
lista na strani 1 do 9.
U istoj skupštini uzeto je u pretres pitanje: „koji su uplivi, što u nas
prieče razvitak domaćeg šiimarstva i kako bi se isti odkloniti dali?"
0 pretresu toga pitanja ne ću ništa navađjati jer ga imamo u našem šumarskom
listu, nego ga samo spominjem za to; što je srodno s pitanjem današnje
skupštine, pak mnogo u sebi snđržaje i za konačno riešenje potonjeg.
Naprvo sam iztaknuo, da ću se još svrnuti na prilike, koje smieraju na
to, da se snizi manjak gorivog drva n Banovini, pak mi je sliedeće u tom
pravcu još iztaći:
U pogledu načina budućeg gospodarenja preporučio bi osobito obzir uzeti
na uzgoj srednje i nizke šume u takovih ođnošajih, gdje to narodna potreba iziskuje
radi svojih opravdanih zahtjeva, koje na šumu na to ovlašteni stavljaju i
to pođpunim pravom.
Ako bi se uzradilo prema naprvo iztaknutom i dosad navedenom, to bi
po mom nemjerođavnom i skromnom mnienju morale s vremenom šumsko-gospođarstvene
prilike u Banovini na boljak krenuti. Da se narodne potrebe u
Banovim, koje se iz šuma pokrivati imađu, u što većem mjerilu i podmire,
obratiti mi je pozornost na to pozvane na ogromne pašnjake i šikare u obsegu
banovačkom, koje se stranom uzaludno ovdje nalaze i s kojimi se opet stranom
valjano ne gospodari.
Koliki je to prostor, koji bi se imao na blagostanje narodno uharnije izcrpsti,
navesti mi je, da
pol. obćina petrinjska posjeduje preko 2700 jutara


dvorska n » 5600 „
krapjanska n » 470 „
građuška » » 150 ,


dubifika » » 5280
hrastovačka » n 450 „
sunjska n 1390 „


ff


mečenčanska » » 4600
majurska n 3600 „


H


Iznos 24.240 jutara.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 405 —
Privreda bi se podigla ovdje i izgradnjom željeznice Sisak-Karlovac, uz
izgradnju makar konjske uzkotračnice, u pogorskih šumah do shodnog mjesta,
koja bi bila u prilog ne samo visokom eraru i imovnoj obćini, nego i posjednikom
znatnih ugljenika i rudara, a tim bi se u veliko podiglo racionalno izrabljivanje
šume, koje danas ovdje sasma mirno počiva. Tim bi se otvorila i znatna vrela
privrede ovdašnjemu siromušnomu puku, a kad bi on uz ovakovu privredu i
uz ino predspomenuto racionalno gospodarenje prionuo, podigao bi se s vremenom
i u vlastitom gospodarstvu, pak bi se tako uzgojio do radinog ratara,
a takav niti ne misli niti ne radi na zator šume.


Ne bude mi za zlo uzeto, ako spomenem i to, da naše oblasti u šumarstvenih
poslovih dosta blago postupaju. Naravno da je tomu donjekle razlogom
i zakonska sama podloga, a mjestimice i prenagomilani uredovni posao. No željeti
je svakako, da i u ovom pravcu na uhar samog šumarstva krene, jer ćemo
se i tim prije žudjenomu cilju približiti.


U pogorju velikim je zatornikom šume koza, koja je tu vrlo obljubljena
i uzmnožana, pak bi valjalo glede držanja koze za ovdjašnje predjele odlučne
medje odsjeći i shodne mjere odrediti i ovršiti. Primjerice da spomenem paA
šnjake pol. obćine Gorske. Ovdje su bili ti pašnjaci prije nekoliljo godina liepo |
obrašteni tako, da su se na istih okolni žitelji mogli donjekle i drvariti ij
svoje blago pašarati. -^


Nedavno bjehu zavedene tu koze, koje su te pašnjake ma baš maćuhinski
nemilice opustošili, jer uz stršeći se goli kamen i mršnvu pustu zemlju ne nalazimo
skoro niti čbunja ovdje tako, da je taj predjel od prije čovjeku ugodan
i povoljan, upravo sada grdo nakažen.


Ovo je jasnim dokazom, što j-u kadre koze učiniti, a pošto posljedica zatora
šuma opet upliva ubitačno na narodnje blagostanje, je uviek bolje od dvaju
zala gore birati, pa se radi toga kanimo tu držanja koza tim više, jer su tU
svi ođnošaji povoljni ostalomu stočarstvu.


Spomenuti mi je tom zgodom, da se ovdje ne smiju niti vršiti ustanove
§. 65. obć. šum. zakona, što naravno takodjer ne ide u prilog obrani šume.


Da šumarstveni ođnošaji ovdje na boljak krenu, pomoći će tomu i podmirenje
goriva^jla__oylaštenike u pravo vriemg^er u pomanjkanju toga naš ^
čovjek kao ćorav srta u šumske štete. Btoga bi valjalo promišljati o uredjenju
peći kod našeg puka, ter o uporabi uglja kao goriva, a konačno bi se moralo
gorivo drvo namicati mjestimice i iz državnih šuma, u koliko se to ne može
podpuno namiriti iz imovinskih šuma, jer se u protivnom slučaju puk tomu
razno osvjećuje, kao s požaram, primjerice kako se mnije, da je prije tri godina
bilo u državnoj šumi Ilijina greda zvanoj, dok bi se opet i mnoge te potrebe
mogle po Miriti i putem prorede, što bi svakako u korist vlastnikom šuma
išlo, pa se to ipak uzkraćuje u šumah državnog erara, naročito u Posavini šumarije
jasenovačke.


Na boljak šumarstvenih odnošaja blagotvorno će djelovati štednja samo na
svom opravdanom mjestu. Stoga bi se valjalo svojski zauzeti oko pošum^jenja




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 22     <-- 22 -->        PDF

- 4Q4 -


Ustanove pojedinih visokih naredaba imale bi se od na to pozvanih u
punoj mjeri i izvadjati, a ne bi se smjele, kako se žali bože i dogadja samo na
papiru izpunjati. Primjerice danas nemaju obćine pojedine u obće šumskog
orudja, pa koliko se tog radi neupulnosti i nemarnosti puka grieši, dok možemo
opet iztači, da se visoke naredbe o kontroli uvoza i izvoza drva n. pr. za grad
Sisak mimoilaze, jer se ustanove istih upravo niti izdaleka dosad ne izpunjuju,
a obazremo li se na postajale šume u I. Banovini oko Oblaja i Bojne, gdje´su
iste hametom sasjef ene i drvo kraj oružničke pošte izvažano, pa da nije niti *
jedna klipa po tih organih zapljenita; to vidimo, da po tom naravno kriomčarenje
s drvom napreduje na zator naših šuma, dok nam kontrolno provozne
postaje tu posvema manjkaju. Napreduje to kriomčarenje ne samo na uštrb vlastnika
šuma nego i čestitih trgovaca s drvi,jer imamo žali bože i takovih kukavnih
trgovaca i trgovčića, koji podupiru kriomčarenje i svoj nečist posao na
štetu čestitih, i vriednih trgovaca izvadjaju, pak jer su naši ljudi skloni na
kriomčarenje, to će i kriomčariti s drvi sve dotle, dok budu za takova drva
kupaca nalazili. S toga bi bilo neobhodno nuždno, da se shodne mjere i za takove
trgovce ustanove.


Naše lugarsko osoblje ne posjeduje onih vrlina, koje su mu nuždne, a da


se tomu učini kraj, moraju se prama današnjim odnošajem sami šumari svojski


oko odgoja takovog osoblja brinuti.


Ne ću tim da uvriedim kojeg od i ospode sudrugova, niti da im tim što


u grieh upišem, jer oni to i čine i jer znam s kakovimi se sve nepogodami


šumar ima danas još boriti, no dobra volja k plemenitoj svrsi uviek je umjestna


i koristna.


Ne bi s goreg bilo, već ako se ne mogu lugarnice ustrojiti, da se bar


lugarski tečajijstroje u toliko, u koliko su najnuždniji.
"" ´" Razdor izmeđju lugara državnih i imovnih obćina, ter ponos prvih krnji


medjusobni im ugled, odstranjuje medjusobno podupiranje u službi i radja pače


omražnjom tog osoblja pred pukom na štetu službodavca.


Da sbog toga susjedni lugari upućuju kvaročinitelje u šumu susjednog lugara,
da se sbog toga ne samo obične nego i znatne štete čini, kao n. pr, požari,
mogučnost nije izključena, pače je vrlo vjerojatno.


Šumar je dakle dužan lugare si ne samo u vršenju službe obučavati, nego
i duševno ih oplemenjivati, u njima pravu sviest uzgajati i u dušu im poštenje
upiliti.


Dobrom voljom ako i ne odmah no s vremenom, dade se ipak puno polučiti
u tom pravcu. S toga je šumarom uztrajati a uspieh uz podupiranje drugih
i viših oblasti ne može izostati.


U Banovini, naročito u pogorju, manjka narodu privreda u obće, a takova
bi mu se morala namaknuti kao n. pr. svilogojstvom, košaračtvom, ribogojstvom
voćarstvom, uvođenjem uzornih gospodarstva, naročito livadarstvom i stočarstvom
i t. d. Ova poduzeća morala bi se bar predbježno uzdržavati i započeti po
samoj zemlji, a rukovoditi bi ih morali pouzdanici pol. oblasti, učitelji, šumari i t. d.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 4oš


Sum. obrt ne može se pomisliti bez svog proizvodnog kapitala (tla, drvne
gromade, i t. d.), a uzdržavanje ovog stalno i bitno uvjetuje samu šum. proizvodnju.


U šum. obrtu tomu dosljedno najvišim je principom trajnost užitaka uz\
skrb, da se dobrota tla ako ne povisuje, a ono bar ne snizuje, tako, da takovo J
upotrebljivanje šume naliči glavnici, od koje se samo kamati izrabljuju. -^


Svaki ini način upotrebi)ivanja šuma na uštrb potrajnosti, može se strukovno
smatrati grabežem i pustošnim zatorom šume, koji se konačno devastacijom
svršava.


Napuštajući daljnje ovo obćenito razpravljanje, razpravljat ću ođnošaj Banovine
same i načelnog pitanja. ´


Odnošaji ovdje vladajući opisani su jur dovoljno u našem šumarskomu
listu, a naročito sam takove iztakao za imovnu, obćinu 1. bansku U istom listu
broj VIII. mjeseca kolovoza 1888. na straai_3Ji2-^360, za gradsku obćinu u
broju VII. mjeseca srpnja t. g. na strani 291—301, a za imovnu obćinu II.
bansku u broju VIII. mjeseca kolovoza t. g. na strani 357—367, tako, da mi
0 tom nije nuždno dalje ovdje govoriti.


Iz spomenutih izvještaja proiztiče manjak drva koli gradjevnog toli naročito
gorivog nuždnog za podmirenje proračunanih potreboća samih ovlaštenika.
Da se ovaj manjak još ne povisi, potrebito je tomu ne samo umno šumarenje,
nego i ljubav dotičnog žiteljstva prama šumi te čuvanje i njegovanje iste.


Da se pak taj manjak s vremenom što više snizi, o tom ću kasnije progovoriti,
a sada ću se obratiti vladajućim obstojnostim, po kojih bi se mogla i
dala njega i ljubav šumi od puka polučiti i i-jvojštiti.


U našem puku nije žali bože tako rekav knjizi ni traga, a to je žalostna
činjenica, u kojoj se zrcali njegova naobrazba.


Ovo je prvi čvor, koji bi razriešiti morao, a predbježno bi se mogao razriešiti
živom knjigom donekle, a ta sa: obćinski činovnici, župnici, paroki, učitelji
i šumari, jer ovi najviše s narodom obće i najviše na puk djelovati mogu.
Ovi su predbježni faktori narodnog blagostanja, a buduća je i sama škola.


Uzajamni rad spomenutih faktora morao bi blagonosno roditi. Sastanci po
selih, naročito po blagdanih i svetcih, mogli bi uharno djelovati na poboljšanje
naših odnošaja, ako bi se na takovih povadjala naročito rieč za boljak i blagostanje
sadržana u pouci o današnjih prilikah i o budućnosti.


Ne kanim tim reći, da nije volje u tom pogledu u onih, koji su pozvani,
da to uzrade, ili da danas isti ništa ne rade; no morao bi se utrti svestrano
shodan put pravoj svrsi, jer je inače trud pojedinaca neznatna il nikakova
uspieha u obćenitom pogledu.


Naši ljudi pale branjevine a šume na oči lugara oštećuju. „Ti piši" dvje
su rieči, koje svaki lugar od šumoštetnika sluša, a to je dokazom, da ih se već
kazna tolike ne dojimlje.


Ovakove ljude moralo bi se kako tako prisiliti na poštenu privredu.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 20     <-- 20 -->        PDF

- 402


razprave korjenito riešeno biti, jer će uslieđ ovakova uzajamna odlučna i energična
rada i samo žiteljstvo Banovine šumsko-gospoearstvene i redarstvene propise
i ustanove štovati, a konačno lih i za to, jer će uvidjeti, da sve to samo
njemu i njegovu potomstvu na probitak i boljak smiera. Tada će taj živalj banovački
i sam po vlastitomu nagonu više štititi a najposlje i obljubiti svoje
šume, i tada će se tek naši gaji i luzi dizati, uspievati i zeleniti na našu diku
i ponos, a na korist narodnog gospodarstva.


Ne obzirući se na ulogu, koja je šumi u veličanstvenoj prirodi kao jedna
od prvih i ponajglavnih namienjena, osvrnut ću se samo na ljudske potreboće,
koje ima šuma podmirivati.


Razne i mnoge potreboće ima nas pojedinac, a i naše skupine kao što su
porodice, obćine i države i to takove, koje su nuždne samo za uzdržavanje života,
kao što su: hrana, odielo, stan, zaštita proti elementarnim nepogodam
i t. d. dok druge potječu iz viših interesa duševne naobrazbe i obćenitih svrha.


Potonje se potreboće podmiruju imetkom, a dnevna potreba bud imetkom
ili dnevnom privrjedom.


Naravno je s toga, da nas pojedinac naginje za imetkom, jer mu je podmirivati
danomičnu potrebu, a i onu u više svrhe namienjenu, i s toga je život
pojedinca stalna miena potreboća i rada, koja gospodarenje i gospodarstvo
iziskuje i stvara.


Čim nam je način života više razvijen, tim više rastu i naše potreboće,
a tomu dosljedno i više je našeg rada potrebno, pak tako zahtjevi pojedinaca,
upućenih na se, iziskuju sve više udruživanja, a tim se opet iztiče gospodarenje
pojedinaca u narodnom gospodarstvu.


Mimoilazeći podmirivanje duševnih potreboća sa znanošću, umjetnošću
i t. d., promotrimo samo pomnije obrtne proizvodne grane, koje materijalnoj
svrsi služe, pak ćemo naročito uvidjeti, da njigova djelatnost proizvadja rad, i
da taj rad samim upodobljenjem i usavršenjem materijala u posljedici nadmašuje
vriednost proizvodnje, dakle takovu povećava i tako se stvara iz naravnih
zaliha sa Ijudskimi silami imetak, nuždan za pokriće stanovitih potreboća.


Medju timi obrtnimi proizvodnim! granami zauzimlje šumarstvo odUčno
mjesto, dok je šum. obrtu glavnim izvorom njegovih dobara sama priroda, koja
sa sunčanom toplinom, zrakom i sastojinami tla proizvodnju drvnih gromada
uvjetuje, akoprem se ta proizvodnja obrtnom faktično tek onda smatrati može,
ako se s njome i ljudske potrebe podmiruju, a tada nastupa i nastaje i sama
vriednost tla.


Šnmar prama gospodaru mora se zadovoljavati sa puno lošijimi uplivi i
faktori, koji na sam rast uplivuju, jer se šumi u načelu koli u pogledu klimatičkomu,
toli i u pogledu dobrote tla zadnje mjesto ustupa, na kojem ipak
znatne dohodke odbacuje, pače i na takovih položajih, gdje ni govora niti traga
poljodjelstvu nije , jer šumski pojas visoko gorje doziže, skoro ono, gdje je i
samoj vegetaciji medja, dakle je šum. obrtu u svakom pogledu ustupljena mnogo
lošija stojbiua od one, poljodieljstvu namienjene.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 40l --
Gospodo članovi mi polažemo naše časti u ruke vaše, zahvaljujuć vam na
povjerenju, kojim nas obdariste te molim, da se prema družtvenim pravilom
novi odbor izabere.


Prije odstupa predložio bi za skrutatore gg. Perca Aleksandra, nadšumara
i Stojanovića Ivana, šumar, pristava.


Skupština: Prima.


Radošević: Prije nego se o tom počme raditi, predložio bi kratki odmor.


Skupština: Prihvaća.


Skrutatori: Gospodu molimo, da podju k izboru, a perovođju, da poimence
čita članove sbog predavanja pismenih glasovnica.
Iza predane 41. glasovnice proglasiše skrutatori ovaj izborni resultat:
Predsjednik: Durst Milan, prvi podpredsjednik: Vrbanić Mijo, drugi pođ


predsjednik: Kulmer grof Miroslav. Družtveni tajnik: Kesterčanek Fran. Odbornici:
Fischbach Robert, Kolar Ivan, Rački Vatroslav, Vranicani pl. Dobrinović
Mane, Galliuf pl. Ljudevit. Zamjenici odbornika: Radošević Mijo, Laksar Drag.,
Trotzer Dragutin, Hajek Bogoslav star., Obradović Milan.


Skupština: Živio predsjednik, podpredsjednik, tajnik i odbor.
Podpredsjednik zasjedne predsjedničko mjesto, te se skrutatorom kao i
svoj gospodi članovom na liepom i uzornom redu kod izbora zahvaljuje.


Podpredsjednik: Slavna skupštino! Plenarna skupština bila bi tim izcrpljena,
na dnevnom je redu prva točka glavne skupštine „Izviešće mjestnih poslovodja,
nadšumara upravitelja II. i I. banske imovne obćine gg. V. Benaka i T. Basare
0 stanju šuma i šumskog gospodarstva tih imovnih obćina, s osobitim obzirom
na stavljeno pitanje: kako da se podigne šumsko gospodarstvo u Banovini. Ja
molim g. nadšumara Benaka, da izvoli to izviešće pročitati.


V. Benak čita izviešće.
Slavna skupštino!
Izhodivši si k tomu pravodobno privolenje od ovogradske ter imovne I.
i II. banske obćine, uslobodio sam se prošlogodišnoj šumarskoj našoj skupštini
obdržavanoj u Osieku, staviti svoj smjerni predlog, da se ove gadine obdržava
naša glavna šumarska skupština u Banovini i da se na toj skupštini uzme u
razpravu pitanje, „kako da se šumarstvo u Banovini podigne?"


Slavna skupština udostojala je taj moj predlog usvojiti, a slavni upravljajući
odbor našeg šumarskog družtva blagoizvolio me odlikovati, povjeriv mi riešenje
slavljenoga pitanja.


Zaista, liepa je to zadaća, koja se uharnim činom preko noći ne da stvoriti,
a da se to pitanje uzmogne po boljak naroda banovačkoga i ovdašnjih
šumskih i gospodarstvenih prilika riešiti, valja tomu ne samo mudrovanju, jer
u tom pravcu imamo dosta umnih načela, naputaka, zakona, propisa i naredaba
šumsko-gospodarstvenih i redarstvenih, već je tomu nuždno pravog rada i potrebne
energije, i to ne samo od šumara i šumske uprave u obće, nego i od
svih onih, kojim je narodna sudbina ma iole u rukuh, jer samo tako složnim i
umnim radom doviniti se možemo žudjene mete i tim će stavljeno pitanje ove


26




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 400 -
Kako, koji način, i da li je žižak baš onaj pravi neprijatelj gubarov, ne
marim ovdje ra?]agati, jer tomu nije mjesta, a i hoće se zato duga iztraživanja
spominjem samo, da i gubar ima u prirodi neprijatelja, koji su ga kadri utamaniti.
Predlog^ovaj preporučam.


Prokić: Glede molbe za podporu primjetbe ueimam; nu žalim, što se sa


g. kolegom u jednom pitanju razići moram, a to jest, da je žižak neprijatelj
gubarov. Ja pitam zašto kurjaka neima u Zagorju, a zašto je u Sriemu; zato
jer u Sriemu na svakih 30 koraka nadje po koje janje, tele, jare. Liepo je to
sve prijatelje i neprijatelje u sklad dovesti. Svaki zašto ima i svoj zato. Kad
bi žižci bili neprijatelji gubarovi, tad bi ih narav sama stvorila.
Podpredsjednik: Visoka vlada pruža družtvu podporu godišnju od 400 for.,
misli li se ovim predlogom´samo povišenje podpore na 1000 forinti?
Radošević: Ovo je specijalni predlog za podporu od 1000 for. u svrhu
iztraživanja prirodnih neprijatelja šume.
Stojanović: Ja držim, da se podpora od 400 for. visoke vlade primi, a


napose zamoli za 1000 for.
Skupština: Napose neka se zamoli.
Benak: Kod stavke 8. „nagrade" i stavke 20. .podpore" držim, da je


iznos za podpore premalen s toga se neka stavka 8. snizi.
Isto je tako iznos stavke 16. premalen.
Podpredsjednik: Da se suradnikom nagrada snizi, nisam za to, već kao


urednik lista bio bi obratnog mnienja, da se ta stavka još povisi. Kod nagrada
mora biti čovjek pravedan, bolji članak valja i bolje nagraditi. S toga držim, da
ostanu stavke kako jesu.


Skupština: Prihvaća proračun za god. 1891. u cielosti, a zaključni račun
za god. 1889. prima se predhodno na znanje.
Podpredsjednik: Na dnevnom je redu izbor dvajuh revizora i jednoga za«
mjenika, da izpitaju družtvene račune od g. 1889.


Ja sam slobodan za revizore predložiti gg. Kuzmu Julija, kr. đrž. nađšumara
i Dojkovića Vilima, kr. žup. nadšumara; za zamjenika Gustava Krausa
kr. drž. nadšumara. — Prima li slavna skupština moj predlog?


Skupština: Prima se.


Podpredsjednik: Na dnevnom je redu ustanovljenje mjesta, gdje će se
obdržavati buduća XV. glavna skupština i razni predloži, koji se ipak u smislu
ustanova § 22. družtvenih pravila imadu prije skupštine pismeno prijaviti pred^
sjedničtvu družtva.


Samo se sobom razumjeva, da će se skupština, već radi izložbe budućp


godine, u Zagrebu obdržavati. Držim, da je tim ta točka dnevnog reda riešena.
Skupština: U Zagrebu dakako.
Podpredsjednik: Na dnevnomu je redu položeuje časti upravnog odbora,


a zatim izbor (u smislu § 13. družtvenih pravila) društvenoga predsjednika i
dvajuh podpredsjednika, družtvenoga tajnika, petorice odbornika i petorice
zamjenika.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— "398 —


S;al2:lo"a.ča3.


0 blagajničkom rukovanju hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva za upravn


rujna 1890.
I. R a z h o d.
o
.§^
U istinu
Poimenc e a o izdano Opazka .
>
m m for. nove.
1 Stanarina i podvorba 150 180
2 Ogriev i razsvieta .30 2 56
3 Nagrada tajniku 200 200
4
5
6
7
Tajniku pisarski paušal
Nagrada uredniku Šum. lista ... .
Uredniku paušal za korektora . . .
Uredniku paušal za poštarinu . ..
Nagrade suradnikom „Šumarskoga
100
200
100
20
100
200
100
20
lista" 300 267 85
9
10
Štampanje „Šum. lista"
Vez i odprema Šum. lista
1250
180
1228
184
10
26
11 časopisi za uređničtvo 50 73 04
12
13
U
15
Knjižnica (vez i nova nabava knjiga)
Pisaće potrebe predsjedničtva.. . .
Biljegi i poštarine predsjedničtva.
Razne tiskanice
80
20
40
90
10
9
30
52
31
89
90
16
17
Troškovi glavne skupštine
Listonoše i sluznici
100
40
44
18
70
18 Troškovi oko promicanja interesa
družtva i struke 100
19 Vanredni troškovi 30 30 66
20 Podpore 60 20 10
3100 2772 87




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 15     <-- 15 -->        PDF

397 —


r a. c -a. 3a
godinu 1891. predložen i prihvaćen po XIV. glavnoj skupštini, obdržavanoj
i slobodnom gradu Petrinji.
T-l O 3 §
00 oj
00 .S
Predme t oS
ris)
> S.S N
03
C/2
C8tsj
Cl. O tn
O


Pokriće (Prihod):


Kamati utemeljiteljne glavnice 180 155-30
Prinos od 26 podupirajućih ćlanova ... . 450 470 -
Podpora iz zemaljskih sredstva 400 400-Članarina
od 222 članova I. razreda ... . 1110 958-Članarina
od 400 ćlanova II razreda.... 800 890--
Predbrojnina za „Šum. list" 120 125--
Ini prihod (upisnina, diplome, medjutimni


kamati i t. d.) 70 87-47


3130 3085-80


U istinu primljen je godine 1887 for. 3217 07 nvč.
1888 „ 3195-41 „
1889 „ 3085-80 „


ukupno... for. 9498-28 ,
popriečno. for. 316609 „


Dano iz sjednice upravnoga odbora hrvatsko-slav. šumarskog družtva,
držane dne 2. kolovoza 1890.


M. Durst, predsjednik. F. Ž. Kesterčanek, tajnik.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 396 —


1= r o


0 potrebi i pokriću potreba hrvatsko - slav. šumarskoga družtva za upravu


23.
rujna 1890. godine u kral
Godine
´5° 1888. 1889. 1890. 1891.
-D Predme t
doista izdano preliminirano
CS
.i4
CG for. a. vr. o
Potreba (Razhođ):
1
2
Stanarina
Paušal za ogriev i razsvietu 1 168— 180-—
2 56
180
12
180
12
3 Nagrada tajniku družtva 200-— 200-— 200 200
4 Tajniku pisarski paušal 100 — 100-— 100 100
i 5 Nagrada uredniku družtven. organa 200-— 200-— 200 200
6 Uredniku paušal za korektora .. . 100-— 100-— 100 100
7 Uredniku paušal poštovni ...... 20 -20-
20 20
8 Nagrada suradnikom ,Šumarskoga
lista" 22316 267-85 300 300
9
10
Štampanje „Šumar, lista´
Vez i odprema „Šumar, lista" . . .
1195-59
170-27
1228-10
184-26
1250
180
1320
210 J
11 43-80 73-04 45 45
12 Troškovi oko knjižnice (nabava, vez) 61.12 10-— 60 50
13 Pisaće potrebe predsjedničtva . .. 6-— 9-31 15 20
14 Poštarina i biljege predsjedničtva. 35-74 30-89 40 40
15 Razne tiskanice 35-50 52-90 40 70
16 Troškovi oko glavne skupštine.. . 36-08 44-70 100 100
17 Listonoše, sluznici 15-32 18-— 18 20
18 Razni troškovi za promicanje struke 136-35 —-— 150 80
19 Vanredni troškovi (pokućtvo, nad40-
27 30-66 40 23
20 3010 20-10 80 40
Ukupno... 2817-80 2772-37 3130 3130




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 395 —


Proračun za g. 1891. isti je, kao onaj od 1889. Stavke su neke povišene
naročito glede tiska a to zato, što je naklada veća, zatim je povišena stavka
za tiskanice, kojih je ove godine družtvu ponestalo. Kod razhoda držalo se velike
štednje, a prihod uzeo se manji prema izkustvu o dugu na članarini. Odbor
morao je to u obzir uzeti. Pošto će se valjda glavna skupština obdržavati buduće
godine u Zagrebu, stavljena je veća svota za nju u proračun.


Podpredsjednik: „Ima li tko kakove primjetbe staviti?"
Borijanec: Kod stavke 12. za nabavu knjiga prištedjeno je 20 for., pa
predlažem, da se u proračun za buduću godinu uvrsti umjesto 50 for., 70 for.


Radošević: Ja bi bio za to, da se iz svote, u proračunu uvrštene, nabavljaju
samo najnovija - djela, dočim bi se za stara djela imala posebna svota
opredjeliti.


PodpredBJednik: Na primjetbe gospode predgovornika odvratiti mi je, da
se za odredjenu svotu u proračunu nabavljaju najnovija diela, kako se i gospoda
članovi osvjedočiti mogu. — Ako se jedne godine pokaže prištednja,
može se druge godine stavka i prekoračiti, pa ne držim nuždno, da se za nabavu
starijih djela posebna svota opredjeluje. — G. Borijanec ima pred očima
proračun od 1889. god., sa prištednjom na toj stavci razpoložilo se u proračunu
za god. 1891. — S toga molim, da stavke ostanu, kako jesu,


Skupština: Neka ostane, kako jest.


Radošević: Kod stavke 3. primjetiti mi je obzirom na to, što naše družtvo
ima podporu od visoke vlade ovo. — Ako se i govori, da je naša zemlja siromašna,
a materijalna sredstva slaba, to još nije dokazom, du visoka vlada nebi
našem družtvu veću podporu pružiti blagoizvoljela. Mi nemamo zagovornika u
visokom saboru niti šumara zastupnika, koji bi potrebe i to krute potrebe šumarstva
otčinski zastupao i zagovarao. — S toga držim nuždnim stvoriti zaključak:
,Neka se visoka kr. zemalj. vlada po našem odboru zamoli za podporu
od 1000 forinti u svrhu, da se iztraže prirodni neprijatelji šume´. —
Mi smo evo već u drugoj godini, gdje je gubar štetu toliku počinio na plodu
i na prirastu, da ju nebi, po momu mnienju, dostigla niti šteta, kad bi svi vinogradi
naše domovine izčezli. — Za peronosporu ima sredstva, a neka se i
namiču; za naše svrhe tko se zauzima? Mi smo zvani kao družtvo, da u našoj
stvari prvi glas podignemo. — Dovoljno li je, da motrimo, što druge grane
gospodarske rade za svoju stvar, mičemo li se mi? Svaka stvar u naravi ima
svoga neprijatelja, koji ga decimira. Glede gubara nisu nam poznati trajni mu
neprijatelji, pa baš zato treba ih tražiti, tim će se koristiti i šumi, a i znanost
će se obogatiti. Ako se i do ovog časa drži, da gubar neprijatelja nema, ipak
sam slobodan na neke njegove neprijatelje gg. članove upozoriti, koje sam stečenim
izkustvom pronašao, motreć tu neman šumsku. — U prvom je to redu
„Sicophanta elecarabus", za tim „žižak", koji je u šumi ;,Žirovac"
ciela gnjezda gubarova izpio. Umjetno gojenje ovih neprijatelja gubarovih decimiralo
bi i odmoglo u mnogom našem jadikovanju za gubitkom prirasta na
drvu i plodu.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 26     <-- 26 -->        PDF

-m —
prištednja od 5 klgr. sienske vrieđnote, ili na gornje vrieme od 900 klgr., a
računajući lOO klgr. po 80 nvfi. samo, polučujemo đohod od 7 for. 20 novč.
po komadu.


Ako računamo, da naša sela popriečno broje 40 kuća, a kuća po 6 kom.
marve, to će u uredjenih pašarinskih odnošajih imati svaka kuća 4 puta pastira
branit. Eačunajmo branu po 40 novč., to imamo izdatak sa 1 for. 60 nč.
ili po komadu oko 26—27 nvč., a pribrojiv k tomu pastirovu zaslugu sa 1 fr.
po komadu i gubitak mlieka i djubra sa 2 for. 50 novč., to nam se pokazuje
ukupni razhod od 3 for. 80 novč. do 4 for., pak bi preostala čista vriednost
paše po komadu oko 3 for.


Za konja trebamo prema dobroti pašnjaka na godinu 1—2, za vola ^/e—´*/i6,
za kravu ^jn—l^t, za ždriebe ´´/e—1, za junca ´^/e—*/6, za ovcu ^jn—´^/ii,
i za krmče V12 —*/i2 rali.


Banovina broji do 280 sela, a računajući selo sa 40 kuća, imamo tu do
12000 kuća. I


Računajmo, da kuća prosječno drži domaćeg blaga, koje odgovara za 6 kom.
krava po 200 klgr., to imamo za čitavu banovinu 72000 takovog blaga, kojemu
odgovara pašnjak od 50.000 do 100.000 jut. ili u srednjih okolnostih od circa


75.000 jutara, a ovdje je pašnjaka do 80.000 jutara ali samo žali bože većom
stranom zapuštenih. Da su ti pašnjaci uredjeni i da se sa s njimi umno gospodari,
tada bi se i radi paše manje na same šume navaljivalo a branjevine bi
nam bile od pustošenja više sačuvane i osjegurane, jer i paša je ovdje velikim
zatornikom šuma, akoprem bi se uz to i pašarenje po šumah imalo izrabljivati
no umno, a tim bi se imalo uz umno gospodarenje spomenutih pašnjaka postići
i to, da bi se snizio manjak na gorivom drvu.
Prema iztaknutom 0 pašnjacih uvidjeti je, kolika bi korist morala teći,
da su isti bar na polak normalni i da se s njimi racionalno gospodari, ali se
žali bože s malom iznimkom taj užitak niti ne osjeća, dakle od koristi ni korova.
Da su ti pašnjaci pošumljeni, to bi ne samo kao pašnjaci mnogo i mnogo
više vriedili kao takovi, nego bi u znatnom omjeru bili podobni i potrebe na
gorivu podmirivati. S navedenih razloga skromnog sam mnienja, da se ti pašnjaci
naredbenim putom privedu racionalnom gospodarenju i da se isti, u koliko
jur već niesu, pošurae i na istih da se prema okolnostim zavede sitno šumarenje
s obhodnjom od 30 do 30 godina.


U glavnih crtah usudio sam se na stavljeno pitanje svoja mnienja izjaviti
i tim svoju razpravu zaključujem.
Iza pročitana izvješća nastavi P. Basara čitanje svoga izvješća.
Izvješće 0 prvoj banskoj imovnoj obćini od njezinog postanka pa do konca
godine 1889.


Prva banska imovna obćina zauzimlje 2291 četvorne milje prostora, a
medjaši na iztoku sa II. banskom imovnom obćinom, na sjeveru počev od Petrinje
do Lasinje pravi medju od provincijala rieka Kupa, na zapadu slunjskom


r^i^-vr^´^´^--^´"




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 409 imovnom
obćinom, dok na jugu granici stranom s Bosnom, a stranom s II.
banskom imovnom obćinom.


Po segregaciji pripalo je I. bansku imovnu obćinu 25.256 jutara šume,
koj6 su u 60 komada po cieloj imovnoj obćini raztresene, što dakako Suvanje
a i nadzor veoma otež6ava. Od toga šumišta odpada na dorasle šume do 7000
jutara, 6000 jutara pak na šumske krčevine, a ostatak od 12.256 jutara
na posve mlađe i nedorasle šume, a to je nerazmjerje uzrok prekomjernoj
kradji drva.


Gospodarstveni ured I. banske imovne obćine postoji od godine 1874.
pak je u razdobju od postanka do konca 1889. novčani i ini promet bio sliedeći:
od godine 1874. do konca 1889. potrošeno je:


. na zastupstvo . . . . 4.449 for. 98 nvč.


„ gospodarstveni odbor 8.475 „ 12 „


„ gospodarstveni ured 77.467 „ 23 „


, šumarije . . . .´ 107.863 „ 77 ,


„ gospodarstvene i kulturne svrhe . . . 25.401 „ 85 „


„ javni teret, porez i obćinski namet . . 38.111 „1 6 „


„ prinos u mirovinsku činovničku zakladu . 2.270 „ — „


„ taksaciji i sastavku pravoužitničkog katastra 14.088^_jj^__60^ „
Ukupno dakle bio je novčani promet u tom razdobju 271.127 „ 71 „


U stavci „gospodarstveni odbor" izkazan je veći izdatak od zastupstva
s razloga, što su se odborske sjednice svakog mjeseca obdržavale a u istu
stavku uvrštena je i nagrada predsjedniku.


Kod naslova „šumarije" ima se primietiti, da je jedna šumarija radi´prištednje
ukinuta, te sad postoji samo jedna šumarija.


U stavci „gospodarstvene i kulturne svrbe" navedena svota potrošena je
većinom na kultiviranje godišnjih sječina i na pošumljenje šumskih krčevina u
Klasničkoj obćini, jer su ove kulture na krčevinama žalibože opet ljudskim
vandalizmom posve uništene.


U stavci „javni tereti" izkazana je svota, koja je izplaćena kao porez
i namet.


Nu od III. četvrti godine 1887. ne plaća I. banska imovna obćina po
posebnoj naredbi visoke kralj, zemaljske vlade radi insolventnosti više državnog
poreza, nego samo obćinski i školski namet.


U tom razdobju dobila je I. banska imovna obćina kao subvenciju od
visoke kralj, zemaljske vlade 28.337 for. 52 nvč., a imala je nepotrošivu
glavnicu od 13.432 for., koja je takodjer godine 1889. posve izcrpljena.


Od godine 1874. do konca 1889. prijavljeno je 79.178 prijavnica u
ukupnoj vriednosti od 217.450 for. 77 nvč.; popriečno odpada najmanja novčana
vriednost na jednu prijavu 2 for. 77 nvč., najveća pak 100 for.


Od te je svote odplaćeno, odpisano i odradjeno 98.959 for. 16 nvč., preostaje
još dugovine na šumskim štetama 91.767 fqr..llLSjivčC ~~




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 410 —


Razlika izmedju uplate ostatka i novčane vriednosti odpađa na dosuđjene
šumske odštete u godini 1890. i na njekoje, koje su krivnjom polit, činovnika
zagodile.


Na nuzgrednim užitcima dobiveno je od 1874. do konca godine 1889. uz
sniženu pristojbu od pravoužitnika na:


šumskoj paši 4.034 for. 75 nvč.


žirovini 3.361 „ 35 „


od nepravoužitnika uz podpunu pri


stojbu i to na:
šumskoj paši 32 , 10 „
žirovini 401 „ 40 „
od zakupa lova 653 „ 53 „
od zakupa šumskih krčevina . . 16.295 „ 04 „ .
za bukovu gubu i kamenolom . 67 » — „
Ukupno je dakle unišlo.... 24.845 „ 17 „


Od njekoliko godina uzelo je šumarsko i lugarsko osoblje šumski lov
samo u zakup uz uplatu godišnjih 40 forinti u blagajnu gospodarstvenog ureda.


Najnovijom naredbom visoke kralj, zemaljske vlade od 6. studena 1889.
broj 35.630 zabranjeno je sijanje krčevina posve, pak su po tom i ugovori
sklopljeni sa strankami odkazani, a prihod šumskih krčevina počev od godine
1890. sasvim prestaje.


Paša i žiro vina bila je samo u godini 1884. za pravoužitnike bezplatna.,
Gradjevnog i gorivog drva odano je u razdobju od 1874. do 1889. god.
na pravoužitnike bezplatno:


za gradju . .i, .
za gorivonovčana vrieđnost.
. ,
.
, i. . . . .
12.728 vC´
18.318 njj28.068
fc
uz sniženu pristojbu:
za gradjuza gorivonovčana vrieđnost
9.940 m*.
100.103 m/
71.976 fr.
^^^
yiy
.^»-^
uz´podpunu pristojbu:
za gradjuza gorivo .
novčana vrieđnost.
365 m´
3.077 m´
3.997 fr.
Za veleprodaju odano je :
za gradjuza gorivonovčana vrieđnost
718 m^
20.186 m´
9.754 fr-
Ukupno odano je:
za gradju ,
za gorivou novčanoj vriednosti ...... .
,
23.751 m´
14L684 m?,,.^
113.795 fr-


I ĆS-.´iJs": ´´^-´^Jl-il




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 411 —


U I. banskoj imovnoj obćini predjel je brdovit, izuzev Glinsku i Majsku
dolinu, koje su više manje ravne, dok je ostali predjel tako izprevijan, da se
u obde ništa drugo ne vidi osim dosta strmih strana i dubokih uvalina, a taj
strmi položaj otežćava u obde i sjetvu i sadnju, jer burne kiše sve ođplavljuju
i zamuljuju.


Tim nepogođam najviše su izvržene obćine klasniSka, majska i malogradačka,
jer su tuj iSume većinom izkrčene, blage i redovite kiše nema, a i bujica
nema na golom tlu nikakvog oslonka,


KrSevine su sve na bivšem korđunu graničeći uz Bosnu.


Tuj 0 kulturnom napređku ne bijaše ni govora, jer tamošnji narod živući
izključivo pod puškom u vječitom strahu, niti je cienio, niti je mogao uvažavati
obstanak i napredak šuma.


On ne mareći krči i staru i mladu šumu, drva pali, da tim dobije nješto
tla za poljsko gospodarstvo, te nakon 2 ili 3 godine, jer mu je tlo postalo neplodno
i ođplavljeno, laća se istog posla, pak je takim postupkom do 6000 jutara
šume posve izkrSeno i uništeno.


T^zrok tomu prekomjernom krčenju poglavito je nesretna dioba. Zadruga
od 10 do 15 jutara zemljištnog posjeda, pošto se razcjepkala na 4 a i 6 die-,
lova, nemajući kulturnog tla, da sebe i obitelj prehrani, laća se krčenja šume.
Drugi je pak razlog i sama lienost naroda, jer kako sam već naveo, stajao je
taj narod uviek pod puškom, pak nije drugom radu ni pri vikao.


Ima dosta slučajeva, gdje su svoju vlastitu zemlju prodali, za budućnost
se oslanjali na šumske krčevine samo za to, da se liše državnog poreza i inih
daća. Nu pitanje je veliko, kako će sada živjeti, kad im se šumske krčevine
oduzmu.


Sve dotle, dok se goleti šumske ne pošurae, nema tamošnjem narodu obstanka,
a da je novčani sredstava, moglo bi se forciranjem za kojih 10 godina
sve pošuraiti, pak bi tek onda narodu obstanak za buduće siguran bio.


Kako je poznato I. banska imovna obćina je novcem a i samim drvnim
kvantumom siromašna, jer treba godišnji drvni etat od 95.000 m´ kad bi htjeli
pravoužitničkim potrebam udovoljiti, a ima samo 12 do 15.000 m´


Iz toga se jasno uvidjeti može, da se potrebi udovoljiti ne može.


I. banska imovna obćina imala je kod sastava pravoužitničkog katastra
7000 pravoužitničkih kuća; danas ih pak ima radi silnih dioba i do 25.000;
pa kad bi se drva prama današnjem dielila, ne bi dosegao ni jedan metar na
svako kućište. Eto onda razloga silnim krađjam; grijati se i kuhati mora, zakonitim
putem ne može drva dobiti, mora dakle krasti bez obzira, da li je
šuma stara ili mlada; krađe pak u onoj šumi, koja mu je najbliža, a to je
glavni uzrok, da se mlade šume uzdržati ne mogu. Dalnji je razlog što se šume
uzgojiti ne mogu, šumski pnžar, kojeg ljudi sami podmeću, da tim načinom
kulturnog tla zadobiju.
Nestoji bolje ni sa državnim šumama, jar, kako sam već naveo, krade
dotičnik odanle, gdje mu je najbliže, a pošto je posve icbolventan, to se ne




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 399 —


:a<č"a.n


iodinu 1889. predložen i prihvaćen po XIV. glavnoj skupštini, držanoj dne 23.
;radu Petrinji.


II. Prihod.
1
g .
´o´ U istinu
X3 Poimenc e 0. 0 unišlo Opazka .
M> CS
^s
.2 "5
for. nvč.


1 Kamati utemeljitelj ne glavnice .. . 175 155 30
2 Prinos podupirajućih članova 480 470 —



3 Podpora iz zemaljskih sredstva . . 400 400 —
4 Članarina članova I. razreda.... 1075 958 —
5 Članarina članova II. razreda... . 800 890 —
6 Preplate na Šum. list 125 125 —
7 Vanredni prihod (upisnina, diplome


i t. d.) 45 87 47


Ukupno... 3100 3085 80
Odbiv od zbiljnog prihoda razhođ sa 2772 37


Ostalo je. . 313 1 43


t. j . tri stotine i trinajst for. 43 novč., od kuda je iznos za god. 1889
odpadajućih kamata utemeljiteljne glavnice sa 140 for. 33 novč. ostao
nedignut, te je pripojen samoj utemeljitelj noj glavnici, ostatak od 173
for. 10 novč. pako pridan je u smislu zaključka XIII. glavne skupštine
družtva, kreditu za dogodišnju zagrebačku zemaljsku izložbu, odnosno
uložen pod štedioničkom knjižicom broj 62.749. u I. hrvatskoj štedionici
u Zagrebu.
Dano iz sjednice upravnog odbora hrvat.-slavon. šumarskog družtva,
držane dne 2. kolovoza 1890.


M. Ourst, predsjednik. F. Ž. Kesterćanek, tajnik.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 30     <-- 30 -->        PDF

- 412


boji ni plateža ni kazne, jer naplatiti se nema od česa, a kazna na nj puno ne
djeluje. Kultiviranje šumskih goleti mora se umjetnim načinom obaviti, i to
stranom sjetvom, a stranom presadjivanjem., jer je položaj bez razlike veoma
strm, pak poradi odplavljanja ne bi sjetva svuda uspjela; da nije tlo strmo
kako jest, bila bi kultura sa sjetvom veoma laka i jeftinija, ali kod ovakog izprevijanog
tla moraju se oba načina prihvatiti. Da još I. banska imovna obćina
ima novčanih sredstava, bio bi posao lak, ali ovako se mora praznim rukama
boriti, što je ne samo veoma težko već i nemoguće.


Prona(!i sredstvo, kojim bi se haranje šuma prepriečilo, veoma je težko,
nn ipak ću navesti dva glavna faktora, s kojimi bi se bar donjekle post´glo.


Prvo bi sredstvo bilo, da se I. banska imovna obćina s tolikom novčanom
pođporom subvencionira, koliko bi potrebno bilo, da se manjak gorivog drva,
kojega u svom godišnjem etatu nema, novcem, budi od državnog erara, budi
iz provincijalnih šuma nabavi, da se tako pravoužitnici podmiriti mogu. Tada
bi i prekomjerna kradja prestala.


Ta kupljena drva morala bi se na stanovita mjesta i na ceste dovesti,
odkuda bi ih pravoužitnici lakše odvesti mogli, pošto ni sada ne primaju u
udaljenijim šumama drva, jer je izvoz veoma težak, a u naroda nema jake i
dobre tegleće marve.


To kupovanje trajalo bi sve dotle, dok se ne bi uzrastom mladih šuma
potrebni drvni kvantum osigurao.


Drugo pak sredstvo, koje dakako ne može nikada u kriepost stupiti, ali
se ipak primjera radi navadja, bilo bi to, da se šume L banske imovne obćine
pripoje opet šumama kr. državnog erara, pak da onda državni erar obvezu
servitutnih prava na sebe primi, ili pak, da se odciepljene šume kr. državnog
šumskog erara pripoje šum. posjedu I. banske imovne obćine. Tim bi se načinom
postiglo to, da bi se moglo više bližih drvosjeka u državnim šumama
stvoriti, pak po tom i potrebam pravoužitnika lakše udovoljiti. Ne bude li se
skoro ni jedno ni drugo sredstvo prihvatilo, propast će šume imovne obćine kao
i one kr. državnog erara posve, pošto si svoje potrebe ma odkud namaknuti
mora, a mlade šume za budućnost ne će moći ni jedan posjednik do potrebnog
uzrasta odgojiti, a još manje sačuvati.


Evo u Banovini ima mladih šuma od 15 do 20 godina, pak premda je
tlo za šumski uzrast veoma povoljno, riedko će se ipak naći stabalce od 10 cmt.
promjera, jer čim ovo nješto naraste, prosjeku ga; a to se svaki čas opetuje
u tolikoj množini, đa sada većinom branjevine izgledaju kao njeko šikarje na
pašnjacima. Dobro bi bilo, kad bi se od strane visoke kr. zemaljske vlade nastojalo,
da se obćinske šikare, kojih ima u I. banskoj imovnoj obćini stotine i
stotine jutara i koje badava stoje, zabrane od paše i sjekire. Danas sutra mogle
h´ijine narodu koristiti, dok ih danas na mnogo mjesta upravo hotomično pastirčad
iz duga vremena sieče i uništuje, bez da išta od usječenog i uništenog
drva upotrebi.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- 413 —
Kad bi se mogle krčevine u već spomenutim obćinama pošumiti, to bi
se i seljački po-jed popravio, te bi seljak mogao na njem potrebitu si hranu
posijati — jer sve dotle, dok se krčevine ne pošume, ne može biti bolji izgled
krčevinam šumskim, jer mu je vlastito zemljište sbog nestašice šuma posve
neplodno postalo.


Da se pak šumska kradja bar donjekle umanji, a krčenje šumskog tla
posve zabrani, morao bi se strog i brz postupak oko riešavanja pojedinih prijava
udesiti. Za tim bi se morao posebni i veoma strogi kazneni postupak radi
tih prestupaka u I. banskoj imovnoj obćini uvesti tako, da bi taj zakon polit,
činovniku dao pravo, da može na četvrt, a i V« godine zatvora osuditi. Po sadanjem
zakonu može polit, činovnik suditi najviše na 14 dana zatvora, a to
vrieme upravo sgodno dolazi seljaku, da se odmori i dobro izspava.


Nadalje bi se morala dosudjena šumska odšteta odmah utjerati, jer bi
takova strogost prudila najbolje cieloj stvari, dok onaj, koji absolutno ne može
ni odkud platiti, imao bi se odmah po polit, oblasti radi odrađuje gospodarstvenom
uredu uputit´, a ne dodje li, imala bi ga onda ista oblast na zatvor
osuditi i to sve dotle, dok ne počne odradjivati.


Krivo je i to silnim štetam, što se šumske dugovine nisu od početka


(g. 1874.) do 1887. nikada utjerivale, jer je obć. uredima prepušteno bilo, a
isti nisu ništa radili, pak je narod mislio, da ne će morati ni plaćati.
Nu od godine 1887. dozvolila je banskoj imovnoj obćini visoka vlada, da
smije sobstvene ovrhovoditelje postaviti, i sada tekar ide nješto na bolje.
U I. banskoj imovnoj obdini ima dosta kamena uglja, specialno u Maloj
Trepči kod Slavskoga polja u obćini Vrginmostskoj, koji po izjavi strukovnjaka
nije još posve dobar za obično grijanje, ali je za to posve sposoban za željezničke
lokomotive, jer kako vele, daje vrlo malo koaksa t. j . izgorjelih ostataka.
Kako se govori, da će se pruga željeznička od Siska preko Gline na Vrginmost
u Karlovac praviti, mogao bi se dotični ugalj iznajmiti željezničkoj upravi, jer
i onako blizu Vrginmosta leži, a od dobivenog novca moglo bi se koliko toliko
manjkajućeg gorivog drva nabaviti, dok bi se višak morao iz subvenicije
namiriti.


Sa šumskim odradnjama ide takodjer težko, jer sviet ne će da radi
sve dotle, dok im ovrhovoditelj u kuću ne dodje, a čim se ovrhovoditelj odstrani
prestaje i posao, pak se tako moraju obustaviti i mnogi poslovi, koji bi se
inače i bez novčanih sredstava obaviti mogli.


Banovca, a osobito kordunaša natjerati, da dužnu šumsku štetu odradi


to je skoro nemoguće, jer su sva učinjena sredstva i pokusi ostali bezuspješni.


Gospodarstveni ured pozvao je obćinski ured Majski, Klasnički i Malogradački,
da se obćinsko zastupstvo obveze, da će u svako doba potrebne
radnike na poziv šum. osoblja staviti, jer su u tim obćinama same krčevine,
pak bi dosta posla bilo, a narod bi mogao svu dužnu šumsku štetu odraditi;
ovrha bi se onda obustavila. Iste su se obćine osim Klasničke obvezale, što je




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 32     <-- 32 -->        PDF

-_ 414


i po odboru a i po visokoj kralj, zemaljskoj vladi odobreno i potvrdjeno; pa
kakav je rezultat od tuda — nikakav.


Kad su se radnici zatražili, niesu se dobili, prem da je i polit, kotarska
oblast obćinama njekoliko puta nalagala, da imadu bez prigovora radnike odrediti,
ostalo je ipak sve na papiru, a šumski vrtovi morali su se novcem plieviti
i okapati, ili su pak radi nestašice novca zatravljeni ostali. Da se pak šumarstvo
u I. banskoj imovnoj obćini digne, a narod od zločestog haranja šuma odvrati,
potrebno je, da se uz ostale navedene faktore uvede veoma strog zakon, da
se prijave brzo i strogo riešavaju, a dosudjene šumske štete bez ikakvog milosrdja
odmah utjeravaju, pak ma i na sam uštrb sadašnje generacije, jer će
kasniji nasliednici dobrobit sadanjeg postupka uvažiti i cieniti znati, kad im se
tim postupkom budućnost osjegura.


Skupština popratila je oba izviešća sa gromkim „Živio".


Radošević: Izviešćam gg. mjestnih poslovodja dometnuti imam samo to,
da uz ovako loše prilike u Banovini gledom na šumsko gospodarstvo niti
druge oblasti idu šumarstvu na susret, kako bi obzirom na loše stanje šumskog
gospodarstva imale ići. — Stvari prešne zavlače se, a zavlakom se još tegotnije
odnošaji stvaraju.


Podpredsjednik: Stanje šuma u Banovini bilo je već za onda pasivno, dok
su te šume na okupu bile, pa je naravska posljedica, da će i sada pasivnimi
biti tim više, odkako je segregacija provedena. — Za taj pasivitet znalo se već
onda, pa se je zanj i pobrinulo u zakonu samom i to za I. i II. bansku, slunjsku
i ličku imovnu obćinu tim, što §-21. cesar. i kralj, naredbe od 15. srpnja 1881.
glede sjedinjenja hrv.-slav. krajiškoga područja s kraljevinami Hrvatskom i Slavonijom
obvezuje Ugarsku vladu postarati se, da se prednavedenim imovnim
obćinam pruži podpora, u koliko je doista potrebna njihovom obstanku.


Godine 1881. dobila je visoka vlada u tu svrhu 60.000 forinta, koja je
svota već godine 1886. izcrpljena. — Poslije toga nema više subvencije. —
Visoka je vlada glede daljnje subvencije i opeta se obratila na nadležno mjesto,
pa se je i nadati, da će se stvar riešiti u skori čas. — Slavna skupština neka
izvoli to do znanja uzeti.


Prokić: Sa pravom možemo predstavku visokoj vladi podnieti, da se Previšnja
naredba §. 21. u podpunosti izvadja. — Kad šumar vidi, što smo u
Banovini vidjeli, tad mu srce mora uzkipiti. — Pravoužitnici plaćaju gradju,
gorivo, ))ašu i sve ostalo, pitam ja što tada imadu? — G. podpredsjednik iztaknuo
je, da su ove šume i prije pasivnimi bile, to stoji, nu mi smo vidjeli i
to, što je narod dopalo, a što državu, pa spominjem, da ono, što je narod primio,
ja primio nebi.


Ja molim, da se za izvedenje §.21. predstavkom na visoku vladu obratimo.


Radošević: Da se je veće nepravde dogodilo igdje, nego kod segregacije
šuma, ne znam. Zadaća je naša u Hrvatskoj, da stanemo na stalniji stepen,
te nastojimo, da ta grana šumskoga gospodarstva čvrstom bude karikom u lancu
narodnoga gospodarstva. Niti je urbarijalna dioba provedena dobro, a niti se




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- 415


gregacija šuma krajiških. Kod urbarijalnih dioba nema seljaštvo, kako je provedena
dioba, dovoljno sredstva, da namiri svoje potrebe. Po zakonu od g. 1860.,
podmirivane su sve potrebe krajišnika, iza provedene segregacije dobili su
neki krajevi bivše granice dovoljno i dosta, da se uzdržaju, dočim sva gornja
granica ne može se uzdržavati, o pokriću pako potreba, koje su prije razriešenja
služnosti šume pokrivale, nema niti govora. Žalibože, da u tom pogledn
nismo odavna svoga glasa digli. Narod je sliep, pred šumam a šume ne vidi,
tek sad otvorio je oči, osjeća se u nuždi. Pravno je to pitanje zastarjelo, jer
se za nj narod u početku nije starao, te nije moguće sada daljnje imovne obćine
prisiliti, da što od svoga bogatoga stola gornjima dadu, akoprem zakon
kaže: »tebi krajino a ne regimento." — Tadanja segregacijonalna komisija
imala bi to bila shvatiti. Ja znam, da postoji i investicionalai fond, koji ima
priskočiti u pomoć svakojakim investicijam za krajinu. U Banovini postoji već
pogibelj goletih, navali na šumu ne može se predusresti, graničari ne mogu
svojih potreba pokriti, moja bi stoga želja bila, da investicijonalni fond namakne
novaca, da se povjerenstveno konstatira šteta, nanesena šumskom gospodarstvu
iza provedene segregacije, koja već sada postoji, a od dana do dana raste rapidno,
te stvara goleti, da se konstatira šteta, koju su graničari pretrpjeli tim,
što se ne mogu podmirivati sa šumskimi produkti.


Podpredsjednik: U zakonu naročito stoji, da se šume imadu dieliti po pojedinih
pukovnija. Ja držim, slavna skupštino, da se po predlogu g. Prokića
obratimo predstavkom na visoku vladu rad ožitvorenja §. 21. glede namaknuća
sredstva za pasivne obćine I. II. bansku, ličku i slunjsku imovnu obćinu, te
pospješenja same rešitbe.


Kesterčanek: Ja držim, da se predstavkom obratimo na osobu Njegove
Preuzvišenosti Bana samoga.
Prokić: Ako se sa šumskimi štetami imovina mora uzdržati, tada nje ne
treba, narod neka sječe.
Skupština: Predstavkom obratimo se na Njegovu Preuzvišenost Bana.
Podpredsjednik: Na dnevnom je redu čitanje izviešća kr. drž. šumarije
upravitelja Miladina pl. Štrige o istom predmetu i razprava o tom. — Pošto


g. izvjestitelja nema, molim tajnika družtvenoga g. Kesterčanka, da pročita
ovaj dopis.
Tajnik: Čita sliedeći dopis:


P. n. gosp. Vinku Benaku, nadšumaru II. banske imovne obćine i prvom
pošlo vodji šumarske skupštine u Petrinji.
S razloga, da sam podpisani dne 20,, 21. i 22. službeno zapriečen, pošto
na te dane imadem sa gosp. šumarnikom Rossipalom obilaženje po područnih
šumah, a inače sam neodgodivim poslom na ovdašnjem drvnom skladištu toli obterećen,
da mi je svako vrieme odmjereno: to molim p. n. g. nadšumara Benaka
kao mjestnog poslovodjii predstojeće šumarske skupštine, da izvoli moj




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 34     <-- 34 -->        PDF

_ 4^6 —


nedolazakT najaviti i izpričati, te ujedno po programu namjenjen« mi funkcije


glede dočeka naših milih gosti, koje bi inače radostno i ponosno vršio, drugomu


povjeriti izvoli. Sa velikim štovanjem


U Glini, dne 17. rujna 1890. Š tri ga.


Prokić: Izviešća od štovanoga druga g. Mladina pl. Štrige nema. Da na umu
nije imao strančarenja znam sjegurno, pa sam stoga protivnoga mnienja. Ta
pojava njegovog izostatka vrlo me dirnula, te izrazujem ovim sažalenje. Gosp.
Rosipal znao je, jer dobiva šumar, list, kada traje skupština, iz neznanja nije,
ako je pako na izliku, to učinjeno, tada ja to odbijam od sebe, a i svi mi
odbijamo.


Skupština: Živio.


Prokić: Neka se za to stvori resolucija, da se slavno kr. šumar, ravnateljstvo
umoli, neka bi bilo tako dobro izviestiti, s kojih je razloga to učinjeno,
jer je družtvo uvredjeno. Ja sam dosta pasivan sbog toga, neimam razloga jasnije
za sada izraziti se.


Skupština: Prima se.


Podpredsjednik: Ja molim g. tajnika, da prispjeli telegram pročita.


Tajnik: Čita telegram g. šumarnika A. Soretića, kojim pozdravlja skupštinu
na ime činovnika kr. šumar, ravnateljstva u Zagrebu i želi najbolji uspjeh.
Skupština: Živio Soretić!
Podpredsjednik: Želi li još tko rieč:
Stojanović: Slavna skupštino: Ja sam slavnomu predsjedničtvu našeg


družtva u preporučenom listu poslao jedan predlog. Do danas stigao mi nije
nikakov odgovor pismeni, a i evo sada nema o mom predlogu niti govora.
Koja ga je sudbina zadesila, ze znam ? Držim, da se svaki predlog, pa
makar i od mladjega strukovnjaka razpraviti imade, jer se tim potiču mladje
sile na rad, o monopolu predloge stavljati, mislim, da u našem družtvu nema
govora. Odlučno tražim ovdje, da se u budućoj skupštini podnese izviešće, kamo
je moj predlog dospio.


Tajnik: Zadnja sjednica bila je u kolovozu, te kad bi do to doba predlog
stigao, sjegurno bi se bio i riešio.
Stojanović: Ne zadovoljavam se s odgovorom, jer i opet ne znam, gdje
je predlog.


Radošević: Svaki predlog ima se 8 dana pred skupštinom podnieti predsjedničtvu,
ako se hoće o njem razpravljati. — G. Stojanović učinio je to,
kako kaže. — Znam da gospoda u Zagrebu imadu pune ruke posla; nu opet
nije to još razlogom, da se ne bi kratko odgovoriti moglo, je li predlog u razpravu
uzet ili nije, budite gospodo osvjedočeni, da bi to i mene ozlovoljilo. —
S toga, da se za predlog g. Stojanovića saznade predlažem: „Predlog Stojanovićev,
za ovu skupštinu prijavljen predsjedničtvu, koga ovo s nepoznatih razloga
sada u razpravu donielo nije, ima se potražiti i ujedno razjasniti, s kojih razloga
nije taj predlog sada donesen. — Predlog sam ima se u budućoj skupštini na
razpravu iznieti".




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 35     <-- 35 -->        PDF

^ 41t -


Podpredsjednik: Prima li slavna skupština predlog ovaj ?


Skupština: Primamo.


Podpredsjednik: Ima li još tko koje primjetbe staviti?


Slapničar: U obsegu grada Petrinje počivaju kosti kolege našeg nadšumara
Gustava Pause, predlažem stoga, da se na njegov grob položi vienac


Skupština: Slava mu!


Podpredsjednik: Ja bi predlog g. predgovornika nadopunio tim, da se i
grob pokojnog Ante Ćelije okiti viencem, i njegove kosti počivaju u ovom gradu.


Skupština: Slava mu :


Radošević: Ovom zgodom sakupljeno je, slavna skupštino, 52 for. za šumarski
dom, evo vam ih predajem u ruke g. tajnika.


Podpredsjednik: Ima li još koji od gg. članova što reći? Gospodo, za našeg
boravka ovdje, doživjeli smo krasnih susretaja i mnogo prijaznosti; s toga izrazujem
najtopliju hvalu gradu Petrinji i na čelu mu pogl. gospodinu M. E b n e r u,
gradonačelniku. — Hvala liepa mjestnim poslovodjam gg. Vinku Benaku i Teodoru
Basari, upraviteljem nadšumarom, koji su izlete liepo upriličili. — Hvala
liepa i ostalim činovnikom I. i II. banske imovne obćine kao i zastupstvom
obih imovnih obćina, koji su se za našu stvar činom i riečju zauzeli. — Hvala
vam liepa.


Gospodi članovom pako sretan put u njihov dom!


Skupština: Živjeli, živio podpredsjednik !


Podpredsjednik: Skupštinu dižem te molim da gg. Prokić Makso i Radošević
Mijo, pošto se zapisnik ne može stante sessione ovjeroviti, u ime
skupštine naknadno ovjerove. — Iza pročitana zapisnika, koji bje po perovodji


g.
A. Kopriću stecografiran, ovjeroviše pomenuta gg. ovaj zapisnik.
Tim se zaključi ovogodišnja glavna skupština našega đružtva!
Uredjenje šuma imovne obćine Križevačite.


Za svakoga šumara od velike je potrebe točno poznavanje šuma, koje su
njegovoj upravi povjerene, a dosljedno tome i poznavanje gospodarstvenih inih
njihovih odnošaja, želi li s uspjehom, da njima upravlja i ravna.


Kad šumar pronikne gospodarstvo njemu povjerenih šuma, još time nije
postigao sve za racionalno uvedenje šumskoga gospodarstva, već je od velike
probiti, da se upozna i s uredjenjem šuma svojih susjeda, pak poznaje li i to,
može si lakše izabrati način, koji najbolje svrsi odgovara s obzirom na svoje
mjestne odnošaje, potrebe i običaje pučanstva itd.


Budući da o načinu uredjenja šuma odavle šumarom susjednih imovnih
obćina i državne šumske uprave još ništa saobćeno nije, to se laćam pera, da
u kratko orišem gospodarstvo sa šumami imovne občine Križevačke, pa da tako
upoznam naše šumare i s ovdješnjimi prilikami.


27




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 394 —


čitati. S odgovorom se ne zadovoljavani i nebi rado, da se to kod drugog op(


tuje. U ostalom ^odboru slava.
Podpredsjednik: Ima li još tko kakove prirajetbe?
Laksar: Ja držim, da se izložci pohrane u križevačkom zavodu, a


program neka se uvrsti, u koju svrhu se imadu pohraniti,
Prokić: Ja nisam za križevački zavod.
Slapničar: Ovdje se ražanj pravi a zeca neima. — God. 1891. biti će iz


ložba, a u isto doba i naža glavna skupština sama, pa držim, da će se tad
specijalno to pitanje riešiti moći.
Laksar: Da se znade, kamo će izložci, .potrebito je to pitanje već sadi
protresti.
Prokić: Od važnosti je znati, kuda će izložci, jer je s otim pitanjem skop
čana i pripomoć, koja će se od raznih strana doprinieti.
Slapničar: Glede načela svi smo složni, prepirka je samo o mjestu, koJL
za sada nije od tolike važnosti.
Skupština: ,Tako je".


Slapničar: Držim stoga, da je umjestan predlog: U šumarski list neka se
uvrsti, da se gospoda nečlanovi hrv. slav. družtva umoljavaju, da svoje izložk.e
u korist šumar, muzeja poklone.


Podpredsjednik: I to se može učiniti, nu držim, da ćemo u toj stvari najbolje
učiniti, ako se obratimo na odbor odnosno pododsjek naše grane s molbom,
da ostalim izložiteljem predoči naš zaključak glede ustrojenja šumar, muzeja
te ih zamoli, nebi li htjeli svoje izložke u tu svrhu pokloniti. Osvjedočen sam
pako, da će se pododsjek za tako liepu stvar zauzeti. A priori stvoriti zaključak
0 tih izložcih ne možemo, jer bi odviše tangirali resort izložbenog odbora.


Skupština: Predlog se prima.
Podpredsjednik: Na dnevnom je redu izviešće odbora ad hoc za izpitanje
družtvenih računa i imovine od godine 1888. — Molim tajnika družtvenoga
gosp. Kesterčanka, da to izviešće pročita. Iza pročitana izviešća ciela skupština
kliče odboru ad hoc živio, te mu se podieluje absolutorij.
Podpredsjednik: Na dnevnom je redu ustanovljenje proračuna za g. 1891.
i proglas zaključnog računa za god. 1889. Na stolu evo proračuna i zaključnog
računa gg. članovom na uvid. (Vidi str. 396.—399.)
Kesterčanek: Glede zaključnoga računa za g. 1889. imadem neka obrazloženja
podnieti. Kako gospoda članovi uviđiti mogu, držalo se je strogo proračuna,
nu nije se moglo izmaći, a da se nekoje stavke ne prekorače. — Tako
je kod stanarine´ prekoračena proračunom preliminirana svota sbog selenja u
novi stan. Godine 1889. preostalo je družtvu 813 for. 43 nč., od tog iznosa
jesu 140 for. 38 nč. kamati utemeljiteljne glavnice, uložene u prvoj hrvatskoj
štedioni, te su ostali priklopljeni glavnici. Nastaje stoga pitanje, hoće li se ta
svota priklopiti glavnici utemeljiteljnoj ili zakladi pripomočnoj ? Preostala svota
od 17310 for. priklopljena je onoj za izložbu u god. 1891.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 393 —


programa, kako će se naše družtvo kod ote izložbe izložiti, kako će biti zastupaDo.
— Moje je mnienje u toj stvari, da će družtvo izložiti izložke, u kojih
će biti reprezentiran umni rad strukovnjafcki. Zato sam si´ bodan u tom pogledu
za odgovor zamoliti.


Podprr dsjednik: „RM odborskih sjednica oglašivan je uviek u izvadku,
medjutim ako gospoda članovi predlog šumarnika g. Prokić a usvajaju, zadovoljiti
će se u buduće´.


Skupština: „Predlog se usvaja".
Podpredsjednik: „Glede izložbe primjetiti mi je g. predgovorniku, da za to
imade vremena, pa ako se dosada i nije radilo onako, kako g. predgovornik


misli, razlogom je što bolest, što odsutnost mnoge gospode odbornika, kao i
predsjednika samoga. U ostalom stvar ne spava, te će se u stvari uzraditi.
Prokić: Svaki pojedinac, a još više cielo družtvo, imade uvažiti momente,
koji su po koju liepu svrhu od velike vriednosti. Takav jedan momenat pruža
nam se upravo ovom zgodom kod izložbe u budućoj godini, — pa ako se ta
zgoda propusti, izmaknuti će nam se za dugo vremena šumarski muzej.
Kad već svaki od šumara rado žrtvuje trud, a nebude li se i s vremenom,
koje brza, otezalo, rado i spremno namaknuti i smoći se i novca, a tada imali
bi oba faktora, koji su nuždni za množinu i vriednoću izložaka, imali bi naš
domaći šumarski muzej. Ja spominjam tu misao, koju je u befikom izložbenom
listu pisac, čijeg se imena ne sjećam, takodjer iztaknuo. — Izložci sami pohranili
bi se u zgodnom lokalu, dok se nebi odlučilo kamo će se konačno
spremiti.


Podpredsjednik: „Predlog je tako liep, da će se o njemu nastojati".


Skupština: „Prima se".


Radošević: Družtvo naše kao takovo zastupano je u centralnom odboru
jubilarne izložbe, pa imade dešavati ne samo stvari, koje strogo u šumarstvo
spadaju i družtvo u kojekakvih stvarih zastupati napram drugim oblastitn, već
šumarstvo pokretati i vazda djelatnost stručnu pred očima imati. Stvar je odviše
jasna, da družtvo više od pojedinca može, stoga i gledom izložbe same vriedi to
načelo. Hoće li se družtvo da izloži, mora reflektirati na rad svojih članova,
krepko ih podpomagajuć, a da sačuva svoje dostojanstvo i sam sam s tom namjerom
k odboru došao radi materijalnih prilika i zamolio, da se to važno pitanje
rieši. Iztaknuti moram, da sam odgovor nezadovoljnošću primio, jer nije
bio onom kolegialnošću i strukovnom požrtvovnošću napisan, kojoj sam se nadao.
Držim, da odbor tim načinom nije ništa riešio, nego bi morao pitanje temeljito


razpraviti, dapače i dalje ga pokrenuti.
Kesterčanek: Za stil odgovara predsjednik i ja sš,m, molio bi predgovornika,
neka odgovor pročita, te neka se izrazi jasno; jer to je neko nepovjerenje,
koje se neima tako razpraviti, već o njom glasovati.
Radošević: 0 nepovjerenju kakovom neima niti govora. Držim, da ono što
javno iztičem, mora biti istina, dopisa samoga sobom ne nosim, niti ga mogu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 392 klade
tečajem ove godine umirovljenom kr. nadšuraaru g. J. Ettingeru izplaćen
iznos od 300 for. za rrjegovo družtvom nagradjeno djelo „Šumsko drveće i grmlje
u Hrvatskoj i Slavoniji". — Novac taj uložen je u I. hrvatskoj štedionici pod
uložnom knjižicom br. 58.050.


Osim toga razpolaže družtvo naše još i svotom od 420 for. 39 novč., uloženom
u I. hrvat, štedionici pod knjižicom br. 62.749, koja je iiamienjena u smislu
zaključka prošle glavne skupštine za diono pokriće troškova oko priredjenja
!^;umarske izložbe g. 1891. u Zagrebu. — Tim bi bilo u glavnom izvješteno o
radu upravnog odbora tečajem prošlog godišta kao i o današnjem stanju družtvene
imovine. Prispodobimo li ovo stanje s onim od 11. rujna g. 1887. t. j .
u doba, kad je sadanji odbor povjerenjem XI. glavne skupštine družtva bio
preuzeo družtvenu upravu, to vidimo sljedeće promjene.


Godine 1887. brojilo je družtvo: 7 začastnih, 31 utemeljiteljnog, 30 podupirajućih,
230 članova I. razreda i 418 II. razreda, ili ukupno 716 Članova;
danas pak imademo: 6 začastnih, 40 utemeljiteljnih, 26 podupirajućih, 228 članova
I. razreda i 475 članova II. razreda ili ukupno 775 članova ili za 59 članova više.


Družtvena imovina iznašala je g; 1887. i to:
Vriednost pokućtva i knjižnice 1456 for. 80 nvč. dok danas iznaša 1500 for. — nvč.
Utemeljiteljna glavnica 3302 „ 44 „ „ „ , 4993 , 69 „
Pripomoćna zaklada 2182 „ 40 „ „ „ „ 2797 „ 11 „
Zaklada literarna 400 „ — „ „ , „ 145 „ 53 „
a osim toga posjeduje družtvo danas još i prištedjenu gotovinu od 420 for. 39 nvč.
tako, da je tečajem minulog trogodišta družtvena imovina narasla ukupno za
2515 for. u okruglom — što je uz jur prije iztaknuti rad svakako dokaz, da
je odbor vazda po mogućnosti te primjereno okolnostim interese družtva ne
samo zastupao, nego i unapredjivao — i s toga se nada, da će slavna skupština
izviešće ovo blagohotno na znanje uzeti.


Iza pročitanoga izviešća; podpredsjednik: Prima li slavna skupština ovo
izviešće do znanja?


Prokić šumarnik: Na pročitano izviešće nadovezati mi je ove primjetbe:


Iz izviešća pročitanoga razabirem, da je tekom godine sedam sjednica
bilo, kojih je rM u izviešću o djelovanju upravnog odbora ocrtan. Pošto se
ova izvješća kod glavnih skupština brzo čitaju tako, da ih pojedini član ne
može onom preciznošću pratiti, kao što je baš potrebito, predlažem stoga, neka
se izviešće to tiska, da može kod glavnih skupština svaki član laglje djelovanje
upravnog odbora razviditi.


Djelovanje odborskih sjednica od važnosti je za svakog člana, predmeti,
koji se u tih sjednicah riešavaju, zanimali bi gospodu članove. Stoga da pojedini
član uzmogne rad odborskih sjednica pratiti, predlažem, da se djelovanje
svake odborske sjednice u prvom broju šumarskoga lista, koji iza takove obdržavane
sjednice izađje, objelodani.


Znam, da će se buduće godine izložba obdržavati, dani prolaze, odbori su
konstituirani, sjednici je već liepi broj obdržavan; nu nigdje nema specijalnoga




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 391 -


Osvrnemo li se na izkaz đružtvenih članova, to vidimo, da nam pored


svih nastojanja u listini toj ios uvjek manjkaju ne samo mnoga imena naših


posjednika šuma — nego isto tako i mnoga lica naših domaćih šumara. Nadamo


se medju tim, bude li družtvo naše u tom obziru i u buduće napredovalo,


kao što je to doista tečajem minulog trogodišta bivalo, da će se doista naskoro


u kolo naše sakupiti svi stručari i prijatelji liepe nam struke na plemeniti i


zajednički rad, na boljak domovine, naroda kao i staleža našega.


Kao što se za poslieđnje godine umnožao broj članova družtva, isto nam
je tako i ove godine opet zabilježiti i prirast na družtvenoj imovini. Tako
je tečajem prošle godine ne samo pokućtvo družtveno svrsi shodno popunjeno
tako, da vrieđnost istog, odbiv postotak odpadka, danas na okruglo 360 for.
ocieniti možemo.


Družtvena je knjižnica umnožana osim njekimi darovi gg. J. Ettingera,


M. Vrbanića, D. Czernickoga, P. Barišića, S. Hankonyia i Kesterčanka, slavne
trgovačko-obrtničke komore u Osieku, još i nastavkom jur u prijašnjih izvještajih
spomenutih strukovnih časopisa kao i djela „Encyclopadie der gesammten
Forst- und Jagdvvissenschaft" od R. Dombrovskoga, te nastavkom djela G. Hempela
i K. Wilhelma „Die Baume und Striiucber des ^aldes" — još i djelom
L. Dimitza „Oesterrichs Forstwessen 1848—1888" tako, da nam družtvena
knjižnica danas reprezentira vrieđnost od bar 1500 for. u okruglom.
Prelazeći na izvješće o stanju ostale imovine družtva, iztaknuti nam je
prije svega stanje utemeljitelj ne glavnice družtva. Ista brojila je 1. lipnja
prošle godine ukupno 4165 for. 67 novč., dne 16 rujna t. g. pak 4893 for. 69 nč.,
od kojega je iznosa svota od 3793 for. 69 novč. koristonosno uložena u I. hrvatskoj
štedionici u Zagrebu (uložnice br. 50.061), 1000 for. pak u papirih nagradnih
obveznica c. kr. austrijskog zemljovjerisijskog zavoda u Beču, a 100
for. još nije uplaćeno, što čini aktivnu tražbinu te glavnice.


Pripomoćna zaklada povećala se ove godine ^znatno nastojanjem
odbora, a naročito i nastojanjem p. n. g. šumarnika Makse Prokića, kao što se
povećao i sam broj njenih članova; pak dok je stanje te glavnice dne i. srpnja 1889.
iznašalo 2592 for. 87 novč. u gotovu (t. j . u štedioničkoj knjižnici br. 49.754)
i 25 for. u obveznicah, brojila je ista dne 23. srpnja t. g. 2797 for. 11 novč.
u gotovom te 25 for. u obveznicah t. j . za 205 for. više.


Ovaj je višak nastao stranom ukamaćenjem samih kamata dosadanje glavnice,
a stranom opet pristupom novih članova, i to p. n. gg. A. Bačića, J.
Kuzme, J. Banica, A, Hranilovića, 0. Peičića, S. Adamovića, U. Bogdanovića,


V. Budimirovića, D Ilijća, J. Kuzminca, C. Kovačevića, A. Kovačevića, C. Kovačevića,
U. Martinkovića, S. Ognjanovića, J, Opšića, C. Spojića, J. Simeonovića
i L. Vučićevića tako, da udruga ta prema lanjskih 48, danas ukupno 67 članova
broji. Prema ukupnom broju đružtvenih članova to je dakako još uviek vrlo
neznatan postotak.
Zaklada literarna iznaša danas samo svotu od 145 for. 53 novč.,
a to zato, jer je u smislu zaključka prošle glavne skupštine na raćun te za




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 390 —


eksemplara uredniku, 10 eksemplara za družtvenu knjižnicu i 16 obveznih of
šaka. Ukupno 862 eksemplara.


Od toga razpačano bje u Eusiju 1 primjerak, Njemačku 2 primjerki
Ugarsku 3 primjerka, Bosnu 1 primjerak, Srbiju 6 primjeraka, Cislajtaniju 1
primjerka, u Hrvatsku 824; ukupno 852 primjerka.


Prelazeći sada na osobne promjene, nastavše tečajem prošlog godišta
družtvu, dužnost nam je prije svega, da se sjetimo onih naših sudrugova i su
članova, koje nam tečajem prošlog godišta otela nemila sudbina smrti. Jesi
to pak u prvom redu: član utemeljitelj i višegodišnji odbornik šumarnik nad
biskupije zagrebačke Franjo Rosipal, utemeljiteljni član Aleksander Perrin
drug tvrdke Pierre et Perrin u Zagrebu, kr. državni nadšumar Dragutin Mauka,
kr. žup. nadšumar Josip Malnar i vlastelinski nadšumari Franjo Demel i Gjuro
Jareć; za tim lugari i članovi drugoga razreda: Josip Hodak, Franjo Miloš
Petar Milovanović i Stojan Janjatović. — Slava im!


Ako li pregledamo izkaz današnjih članova družtva, to nam je prije svega
radošću konstatovati, da se je nastojanjem predsjedničtva družtva ove godine
navlastito broj članova utemeljitelja znatno povećao. Tako su tečajem ove godine
pristupili družtvu kao članovi utemeljitelji: Presvjetla gg. Bombelles Marko
grof ml. veleposjednik i velikaš u Koniani kod Varaždina te Cseh pl. Ervin
veliki župan županije sriemske i veleposjednik u Erdutu; Komposesorat pl.
obćine Turopolje, tvornica tanina u Županiji i Njegova Prejasnost vladajući knez
Albert Thurn i Taksis; zatim 11 pravih članova prvoga razreda i 45 lugara
kao članovi drugoga razreda.


Odbijemo li sve koncem prošle i tečajem ove godine izstupivše i umrle,
a pribrojimo li opet na novo družtvu pristupivše članove k onim izkazanim u
izvještaju prošle godine, to vidimo, da družtvo današjim danom broji:


6 živućih začastnih članova, dakle prema lanjskim 6 — ni više ni manje,


40 utemeljiteljnih članova „ „ 35 dakle za 5 više


26 podupirajućih članova „ „ 28 „ „ 2 manje


230 članova I. razreda „ „ 232 , „ 2 ,
475 člana II. razreda , „ 440 „ „ 35 više
ili ukupno 777 članova, odnosno prema lanjskim 741 za 36 više.


Prispodobimo li i ovom prilikom opet broj članova za posliednjih osam
godina t. j . od preustrojstva družtva pa do danas, to vidimo, da je družtvo
brojilo: Godine 1883. ukupno 334 člana,


1884. I) 430
1885. » 579
1886. » 623
1887. 716


n


1888. n 711
1^9. y> 740
1890. 777


a k tomu dolaze i ove godine opet 25 predbrojnika na družtveni organ.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 389 Zaključkom
od 10. veljače t. g. prijavio je odbor hrv. slav. šumarsko
družtvo, družtvu za podporu ubogih slušatelja na zavodu križevačkora za člana
utemeljitelja.


Prema zaključku odbora od 21. travnja t. g. obratilo se predsjedničtvo
družtva u interesu onih šumara, koji bi željeli bud s kojih razloga postići pravo
ovlaštenog mjernika posebnom predstavkom na visoku vladu, da blagoizvoli
shodna odrediti, da se naredba od 26. veljače 1877. godine, koja sadržava propise
glede ovlaštenja civilnih tehnika za izvršivanje mjerničtva, u toliko u interesu
stvari nadopuni, da se svim za samostalnu upravu i rukovodjenje šumskog
gospodarstva ovlaštenim šumarom, koji se mogu izkazati uz to odgovarajućom
strukovnom prednaobrazbom, već ex offo. prizna pravo za izvršivanje mjerničkih
posala u onom obsegu, koji spomenuta naredba civilnim inžinirom odnosno
civilnim gradjevnim mjernikom dopituje. Ova predstavka kao da je na
mjerodavnom mjestu jur uvažena; bar nam tako dokazuju više imenovanja šumara
za civilne tehnike u posliednje doba, dok im se prije redovito tek naslov
zemljomjera podielivao.


Znajući nadalje upravni odbor, da će sjegurno mnogi hrvatski šumar upotrebiti
liepu priliku za nauk pak posjetiti ovogodišnju šumarsko-gospodarsku
izložbu u Beču, zaključi u sjednici od 6. lipnja t. g. nastojati oko toga, da zajednički
sa hrv. slav. gospodarskim družtvom za vrieme obdržavanja gospodarskošumarskog
kongresa priredi skupni izlet hrvatskih gospodara i šumara u
Beč. — Osim toga zaključio je odbor jur u svojoj sjednici od 21. travnja t. g., da
bude družtvo naše na tom kongresu i zvanično zastupano izaslanjem i prijavom
četvorice svojih članova. Naumljeni skupni izlet doduše nije uspio, ali je ipak
bilo dzužtvo naše zastupano na šumarskom kongresu liepim brojem svojih članova,
što je tim važnije, jer je tom prilikom družtvo u obće prvi put i u
stranom svietu stupilo na javu.


Izpustivši nabrajanje ostalog više manje administrativnog jada družtvene
uprave i odbora tečajem prošlog godišta, izviestiti nam je samo još i^to, da je
visoka kr. zemalj. vlada odpisom svojim od 25. veljače t. g. br. 48962 ex 1889.
družtvu našemu i za tekuću g. 1890. dopitala iz zemaljskih sredstva pripomoć
u iznosu od 400 for., na kojoj joj podpori budi od strane družtva i ovim
opet izrečena hvala.


Družtveni organ- „Šumarski list" imade danas nakladu od 860 komada


t. j . deset primjeraka više, nego U lanjske godine. Obseg hsta ostao je isti
t. j . poprečno po tri tiskana arka na svezak. Razpačan je pako i ove
godine: na preuzvišenoga gospodina Bana, na vis. kr. zemaljsku vladu, na
6 začastnih članova, na 39 utemeljiteljnih članova, na 26 podupirajućih članova,
na 226 članova I. razreda, na 464 člana II. razreda, na 25 predbrojnika, na 4
šumarije brodske imovne obćine, na 4 strukovna zavoda, na 9 raznih časopisa,
na 5 šumarskih družtva, na 7 iuih družtva, na 3 djačka družtva, na 10 slušatelja
križevačkoga zavoda, na 1 slušatelja šum. akademije u Šćavnici, zatim 4


ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 388 -
Pošto je pako gore rečeni naum skopčan znatnim troškom, koji družtv
gledom na u tu svrhu razpoloživa mu sredstva ne bi mogao pokriti, obratio s
upravni odbor istodobno na eksekutivni odbor izložbe zamoliv, da mu se
svrhu gradnje napred spomenutog pavilona doznači prinos od 2000 for., i to o
one sVote od 10.000 for., koju je visoki sabor istomu odboru u svrhe izložben
doznačio iz zemaljskih sredstva, a podjedno se odbor uz posebni poziv sbOi
sudjelovanja obratio i na njeke odličnije članove družtva, navlastito i na slavn
naše imovne obćine, ne bi li isti družtvu u gore rečenom poduzeću pritekl
kojom novčanom podporom u pomoć. Ob uspiehu tih predstavka i zaključaki
ovisi sada dosta i dalnji rad upravnog odbora u tom predmetu. Odbor s(
medjutim već i danas pouzdano nada, da ćemo uz poznatu požrtvonost našeg;
naroda i svestranu pripomoć od strane družtvenih članova i to poduzeće ne same
častno, no i koristno po družtvo naše dovršiti.


Ne manju skrb obratio je upravni odbor takodjer i predradnjam oke
ovogodišnje glavne skupštine. Izabrav u svojoj sjednici od 9. studenoga prošle
godine mjestnimi poslovodjami za tu skupštinu p. n. gg. imovinske nadšumare


V. Benaka i T. Basaru, a za izvjestitelje na dnevnom redu stojećih razprava
gg. V. Benaka i M. pl. Štrigu, ustanoviv, nakon što se dotična gospoda izjaviše
s izborom tim sporazumnimi, u svojih dne 10. veljače i 22. travnja t. g. obdržavanih
sjednicah i sam potanji program te skupštine. Ove su radnje hvala dotičnoj
gospodi poslovodjam a naročito gospodinu nadšumaru V.^Benaku doista
i za vremena dovršene.
Kao odgovor na predstavku upravnog odbora od 9. veljače 1888. godine
dostavila je visoka kr. zemalj. vlada, odjel za unut. poslove, odpisom od


26. svibnja t. g. br. 43888 upravnom odboru nacrt nove naredbe glede obdržavanja
nižih šumarskih državnih izpita za lugarsko i šumarsko-pomoćno
osoblje. Ovaj je nacrt odbor u svojoj dne 26. srpnja t. g. obdržavanoj sjednici
svrsi shodno pretresao, ter nakon nekih promjena vratio visokoj vladi na blagovoljnu
potvrdu, odnosno izdanje. I tako se je nadati, da će nastojanjem
družtva već na skoro i tom nedostatku naše šumarske uprave svrsi shodno doskočeno
biti.
U svojoj sjednici od 9. studena 1889. godine zaključio je odbor, da se
od strane družtva podnese visokoj kr. zemalj. vladi predstavka, da takova u buduće
konačnim izpitom, koji se koncem svake godine obdržavaju s abiturienti
šumarstva na kr. gospod.-šum. učilištu u Križevcih osim svog povjerenika
izašalje od vremena do vremena još i po kojega šumara strukovnjaka, kojemu
će biti zadaća izviestiti vladi o stanju strogo strukovne šumarske obuke
na rečenom zavodu, buduć da je po mnenju odbora jedino strukovnjak šumar
zvan prosuditi, da li i u koliko obseg i način predavanja i naučanja šumarskih
disciplina na spomenutom zavodu i doista podpuno odgovora današnjim zahtjevom
pojedinih grana šumarske znanosti i umjeća. Ova je predstavka podnesena
visokoj vladi još dne 11. studenoga 1889.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 387 —


dignuće družtvenoga doma, već je~samo"privreineno promienio smjer toga svoga
rada, odgodiv na fias, nu samo na čas, svoj poziv za prikupljanje novčanih prinosa
ili darova za osnutak „gradjevne glavnice", koja nam još uviek manjka,
bez koje dakako uz napred spomenute okolnosti ni o samoj gradnji „družtvenoga
doma" za sada bar ne može biti ni govora. Ne treba pak š toga, da oni
članovi družtva, koji u gore rečeno ime jur koji prinos obećaše ili pridonieti
kane, taj svoj naum odnosno obećanje i u istinu ne učine djelom, jer će odbor
svaki i najmanji prinos u to ime radostno primiti, pa do upotrebe koristonosno
uložiti. Toliko obćenito o dosadanjem radu upravnog odbora, u predmetu namaknuća
glavnice, potrebne za naumljenu gradnju „hrvatskog šumarskog doma".


Prelazeć tim na izviešće o dalnjem radu upravnog odbora tečajem prošloga
godišta, iztaknuti nam je, da je predsjedničtvo dne 12. ožujka t. g. podastrlo
visokoj vladi po prošlogodišnjoj glavnoj skupštini jednodušno usvojene nacrte
„zakona o uredjenju šumarske službe kod političke uprave" kao i „zakona o
uredjenju uprave i gospodarstva u obćinskih šumah u području staroga provincijala",
izradiv k istim i dotična vrlo obsežna obrazloženja. Tim su pak oživotvorena
u tih OSI ovah sadržana načela i ustanove sada u glavnom u ruku vis.
zemalj. vlade, pak joj je time pružen svakako vriedan materijal dalnjemu radu,
pak se nadajmo, da nas bar ovaj put nade naše, što no ih izradbom istog
elaborata skopčasmo, izjaloviti ne će i to tim manje, što bi se to kraj obstojećih
okolnosti moglo dogoditi samo krivnjom samih naših sudrugova, koji stoje
na čelu sadanje zemaljske šumarske uprave, jer do njih je sada, da učine
takodjer svoje, kad već družtvo kao i odbor svakako učiniše svoje.


Jur u prošlogodišnjem izvještaju iztaknusmo dužnost družtva, da što inten


zivnije sudjeluje kod oživotvorenja ^jubilarne zemaljske gospodarsko-šumarske


izložbe", koju hrv. slav. gospodarsko družtvo u proslavu petdesetgodišnjice svog


obstanka ljeti g. 1891. u gradu Zagrebu priredjuje.


Upravni je odbor izabrao tomu shodno u svojoj dne 10. veljače t. g. ob


državanoj sjednici u centralni izložbeni odbor p. n. gg. M. Dursta, M. Vrba


nića i F. Kesterčanka, na predlog kojih je i opet sam centralni odbor u


svoju sredinu pozvao i p. n. gg. M. Prokića, E. pl. Nemčića i M. Zobundjiju, a


osim toga sjede u njemu još članovi družtva p. n. gg. grof Miroslav Kulmer i


Ljudevit pl. Galliuf, tako, da je družtvo naše i u tom kao i u samom ekseku


tivnom izložbenom odboru svakako dostojno zastupano.


Prema zaključku prošlogodišnje glavne skupštine dzužtva, zaključio je


upravni odbor podjedno u sjednici od 2. kolovoza t. g., da će hrv.-slav. šumar


sko družtvo na izložbi toj sliedećim načinom sudjelovati:


a) Družtvo kao takovo priredit će u posebnom pavilonu skupnu izložbu izlo


žaka svih svojih članova.


b) Izložit će kao posebni objekt sve svoje publikacije.


c) Priredit će za samu tu izložbu posebnu spomenicu, u kojoj će predočiti


čitav razvoj i stanje šumarstva u Hrvatskoj od početka ovoga stoljeća pak


do najnovijega doba.


»




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 386 —


Podpredsjednik: Predloži na to perovodjom ad hoc Andriju K o p r i ć a
što skupština prihvaća.
Podpredsjednik: Na dnevnom je redu čitanje izviešća o djelovanju upravnog
odbora tečajem minulog godišta 1889/90.
Ja molim tajnika družtvenoga g. Frana Kesterčanka, da to izviešće izvoli
pročitati. — Izviešće glasi:
Slavna skupštino!


Završujući sadanji upravni odbor trogođišnjicu svoga djelovanja, časti se
slavnoj toj skupštini podnieti sliedeće izvješće o djelovanju đružtvene uprave,
tečajem prošle đružtvene godine, t. j . za vrieme od posliednje glavne skupštine
pak do danas.


Odbor držao je kroz to vrieme ukupno 7 skupnih sjednica, naime: dne


9. studenoga g. 1889., 11. siečnja, 10. veljače, 21. travnja, 6. lipnja, 26. srpnja
i 2. kolovoza g. 1890.
U sjednici 9. studenoga 1889. izabran bje prije svega posebni pododbor
„ad hoc", sastojeći iz p. n. gg. M. Vrbanića, R. Fischbacha i V. Račkoga,
kojemu bje prema zaključku prošle glavne skupštine povjerena izradba konkretnih
predloga i programa u pogledu pitanja: namaknuće sredstva, potrebnih
za naumljenu gradnju „družtvenoga doma" u Zagrebu. Ovaj je pododbor u
sjednici od 10. veljače podnio odboru sliedeće predloge:


1. Da se predsjedničtvo hrvat.-slav. šumarskoga družtva obrati posebnom
predstavkom na zastupstvo građa Zagreba, da daruje družtvu u napomenutu
svrhu prikladno gradilište, da si družtvo tako stvori temelj daljnjem radu.
2. Odakle da se nabave novčana sredstva, kojimi bi se troškovi za „gradnju
šumarskoga doma" namiriti mogli. — Odbor prihvativ taj prelog podnio je pun
pouzdanja i nade 14. ožujka t. g. gradskom zastupstvu na ruke načelnika odnosnu
predstavku.
Istodobno nastala financijalna kriza grada Zagreba žalibože izjalovila je
sve te nade, jer gradsko zastupstvo u svojoj dne 26. ožujka t. g. obdržavanoj
sjednici, nije obnašlo uvažiti spomenutu molbu družtva. Tim pak osujećena bi
na dulje vremena mogućnost provedbe napred spomenute namisli. A to bijaše
podjedno i glavni povod, da je morao upravni odbor privrem.eno od svakog
dalnjeg direktnog rađa u tom predmetu odustati, nastojeći ipak, da temeljnu
glavnicu družtva što brže umnoži," prikupljajući utemeljiteljne članove kao i
članove đružtvene pripomoćne zaklade, o čem medju tim kasnije još više.
Odlučna je bila po gornji zaključak odbora osim spomenutog zaključka slavnog
zastupstva građa Zagreba još. i ta okolnost, što naše družtvo, kako je poznato,
do godine pri obdržavanju zemaljske jubilarne izložbe žeh prirediti ^posebn u
skupnu izložbu izložaka svih svojih članova´ u posebnom
pavilonu, kojom će prilikom družtvo i opet i to u dosta znatnoj mjeri morati
računati na podporu svojih prijatelja i dobrotvora, da nam izložba ta bude i
doista dostojna slika sveukupnog stanja domaćeg šumarstva. Nije dakle po tom
odbor ni sada napustio svoj rad oko sakupljanja glavnice potrebne nam za po




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 3     <-- 3 -->        PDF

´iisamt.


Br. 9. i 10. u ZAGREBU, 1. listopada 1890. God. XIV.


Sjednički zapisnik o ovogodišnjoj glavnoj skupštini.


u gradu Petrinji sakupi se dana 23. rujna 1890. na XIV. glavnoj
skupštini hrv.-slav. šumarskog družtva, kojoj je predsjedao p. n. g. Mijo
Vrbanić, družtveni I. podpredsjednik, znatan broj članova i u&estnik^, a naročito
prisustvovala su joj sliedeća gospoda: Agjić Prokop, Althaler Franjo,
^asara Teodor, ,Benak Vinko, Bayer Gjuro, Brosig Ljudevit, Bunjik Koloman,
Borijanec Josip, Dojković Vilira, Ebner Miroslav, Fischbach Robert, J^´rkić Stjepan,
l^ajek Bogoslav st., Jlajek Bogoslav ml., Ilijć Dušan, JCadić Dragutin, ^esterčanek
Fran, ^oprić Andrija, tLaksar Dragutin, Jjjuboević Sofre, ^acakanja Ilija, Marinović
Josip, ^ocnay Dragutin, ^irković Milan, Odžić Ivan, pbradović Milan,
Pere Aleksander, Jrokić Makso, ^Rađošević Mijo, Jl^nner Ante, ^esz Antun,
Elapnićar Edo, ^tanković Veljko, Stojanović Ivan, gzentgyorgy pl. Ljudevit,
Seringer Ante, Trotzer Dragutin, ^Ugrenović Aleksander, Vac Gašo, ^Vlahović
Ilija i ^ibrat Milan. ig^


Podpredsjedni k otvara skupštinu oko 9 sati prije podne u viećnici
gradskog poglavarstva riečima:
Slavna skupštino! ^^
Milo mi je, da gospodu u tolikom broiu kod ove skupštine skupljenu pozdraviti
mogu.


Cilj, za kojim družtvo ide, samo se marom i trudom postizava, s toga


složno sborom i tvorom k rš,du, da se toli žudjena cilja što prije dovinuti


možemo, u to ime: Dobro došli!


Skupština: Živio podpredsjednik!


Iza toga ustadoše gospoda mjestni poslovodje nadšumari II. i I. banske


imovne obćine Benak Vinko i Basara Teodor, pozdravljajuć prisutnu gospodu,


koja su Banovinu posjetila, te su spremna stručnim znanjem i odlučnom voljom


u nevolji šumskog gospodarstva pomoći i ovom dielu našega naroda.


Skupština: Živili!


Gradonačelnik Ebner Miroslav toplom rieči pozdravlja gospodu skupšti


nare, da su mu milo došli u srce Banovine pa i trud, s koga su u ove krajeve


zaputili se, bio blagoslovan i pun liepog uspieha.


Skupština: Živio!


25




ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 2     <-- 2 -->        PDF

SADR2AJ.


Stra;


Sjednički eapisnik o ovogodišnjoj glavnoj skupštini 3 i
Uređenje šuma imovne ohčine Kriševačke 41
Pismo iz štubičkog kotara 43
G-ubar 44
Tobolac ea lugare. Piše Vatroslav EaSki, (Nastavak) 44
Pismo iz Slavonije 45
Racionalno šumarenje brodske imovne obćine. Piše Ivan Stojanovid, šumarski


pristav 45
Francuske šumarske škole 46
lAstdk. Družtvene viesti: Sjednice upravnog odbora 46


Osobne viesti: Umrli
46


Sitnice : Pismo iz Banovine. — Tetrieb (Tetrao urogallus). — Kako
da računamo odštetu za rastivo prude, prisvojeno neovlaštenim načinom?
— Poraba bukve u graditeljstvu. — Prava kubična sadržina
pravilno sadjevenih gorivih drva. — Težina jednog prostornog
metra od raznih vrsti suhog drveta (po Chevanđier de Valdrome).


— Izkaz o rukovanju mirovinske zaklade´ za činovnike imovnih
obdina za godinu 1889. — Plača indijskih šumara. — Pripomenak
k razpravi , 0 lugarstvu* 46
Pođpora
za oskudne slušatelje šumarstva. — I. Izkaz i
potvrda. — Dražba hrastovih stabala. — Oglas dražb e.


— Objava. — Dopisnicauredničtva
47´


ŠUMARSKI LIST 9-10/1890 str. 1     <-- 1 -->        PDF

I


^Sk-´


6a3 XIV. Hiistopaca. ISSO^: Broj IX. i i .